VRIJEDNOST IZVOZA U PRVIH PET MJESECI DVOSTRUKO MANJA OD UVOZA

VRIJEDNOST IZVOZA U PRVIH PET MJESECI DVOSTRUKO MANJA OD UVOZA HINA - Financijski servis Od početka ove godine do kraja svibnja Hrvatska je na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 16,7 milijardi kuna ili 2,4 milijarde američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila više nego dvostruko veća i iznosila je 37,7 milijardi kuna ili 5,4 milijarde dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je niskih 44,3 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit na kraju svibnja iznosio gotovo 21 milijardu kuna ili više od 3,03 milijarde dolara. Izražen u kunama, hrvatski je izvoz u prvih pet ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani povećan za 5,1 posto, a uvoz za 13,9 posto, dok je izražen u dolarima izvoz veći za 27 posto, a uvoz za 37,8 posto. Razlog takvoj razlici treba potražiti u činjenici da je tečaj američke valute prema kuni u tom razdoblju smanjen za više od 17 posto. Više od polovice ukupnog izvoza u prvih pet mjeseci ove godine, točnije 51,1 posto ili više od 1,2 milijarde USD ostvareno je izvozom nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova. Istodobno je udio redovitog izvoza, čija je vrijednost iznosila 1,1 milijardu USD, bio je 46,2 posto. Podaci DZS-a ipak pokazuju da je vrijednost redovnog izvoza u odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine, povećana za 52,9 posto, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine) porastao po znatno manjoj stopi od 12,7 posto. Glavninu hrvatskog izvoza u promatranim je mjesecima ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio 2,26 milijardi USD. U odnosu na isto razdoblje lani izvoz prerađivačke industrije povećan je za 25 posto, no istodobno je vrijednost uvoza te grane povećana za 39,8 posto, na 4,8 milijardi USD. U okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz - od gotovo 264 milijuna USD, ostvarila je brodogradnja, koja se statistički vodi kao djelatnost proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava. Izvoz brodogradnje u prvih je pet mjeseci ove godine povećan za tek 0,5 posto. Rast izvoza od siječnja do svibnja bilježe i ostale značajnije grana prerađivačke industrije, poput proizvodnje hrane i pića (38,1 posto), tekstila (30,4 posto) i namještaja (28,2 posto). Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najveći dio hrvatskog izvoza u prvih pet mjeseci odnosio na strojeve i transportne uređaje (672,5 milijuna USD) te razne gotove proizvode (478,6 milijuna USD). Hrane (i živih životinja) Hrvatska je istodobno izvezla u vrijednosti od 233 milijuna USD ili 64,5 posto više nego u isto vrijeme 2002., a uvezla za 379,4 milijuna USD ili 37,8 posto više. U tom je segmentu vrijednosno najveći bio izvoz ribe i njenih prerađevina (56,8 milijuna USD), dok je najveći porast u odnosu na isto razdoblje lani zabilježen u izvozu šećera, proizvoda od šećera i meda - za čak 154,4 posto. Već uobičajeno, najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner u prvih pet ovogodišnjih mjeseci ostale su zemlje Europske unije, na koje 'otpada' najveći dio hrvatskog izvoza - 1,34 milijarde USD, kao i više od polovice uvoza ili 3,11 milijardi USD. Pojedinačno među njima predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti 605,7 milijuna USD (porast od 28,8 posto), a iz koje je uvoz u Hrvatsku iznosio 931,8 milijuna USD (rast od 31,30 posto). Po vrijednosti izvoza nakon Italije slijedi Bosna i Hercegovina, dok je prema veličini uvoza na drugom mjestu Njemačka. U BiH je, naime, u pet mjeseci izvezeno roba za 328,3 milijuna USD (rast od 35,2 posto), dok je uvoz iz te zemlje iznosio 71,5 milijuna dolara (24,1 posto više). U Njemačku je, pak, istodobno izvezeno roba za 302,2 milijuna dolara (porast od 29 posto), a iz te je zemlje uvoz iznosio 863,1 milijun dolara (37,4 posto više). BiH tako ostaje jedna od rijetkih europskih zemalja s kojima Hrvatska bilježi značajan višak u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Uz tu zemlju u prvih je pet mjeseci to bio slučaj još i u razmjeni s, primjerice Rusijom i Srbijom i Crnom Gorom.