HR-FINANCIJSKI BILTEN OD 26. LIPNJA DO 03. SRPNJA 2003.-Bankarstvo FINANCIJSKI BILTEN OD 26. LIPNJA DO 03. SRPNJA 2003. FINANCIJSKI BILTEN OD 26. LIPNJA DO 03. SRPNJA 2003.SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno
izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 7. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 9. Sa sjednice Vlade10. Sa zatvorene sjednice Vlade11. Kuštrak: Hrvatska nije prezadužena12. Hrvatski poduzetnici u prošloj godini ostvarili 10,8 milijardi kuna dobiti13. U JDD kotaciji Zagrebačke burze dionice Viadukta 14. Dionice dvije nove tvrtke na Zagrebačkoj burzi15. Dionice Brodomerkura u JDD kotaciji Zagrebačke burze16. U kotaciju JDD Zagrebačke burze uvrštene dionice Istraturista17. Zagrebačka burza sutra uvrštava komercijalne zapise Jadranke18. Na Varaždinskoj burzi završena 27. javna dražba-promet 35,4
FINANCIJSKI BILTEN OD 26. LIPNJA DO 03. SRPNJA 2003.
SADRŽAJ:
1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze
3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta
4. Tjedno izvješće Mirex indeksa
5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova
6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi
7. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta
8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
9. Sa sjednice Vlade
10. Sa zatvorene sjednice Vlade
11. Kuštrak: Hrvatska nije prezadužena
12. Hrvatski poduzetnici u prošloj godini ostvarili 10,8 milijardi
kuna dobiti
13. U JDD kotaciji Zagrebačke burze dionice Viadukta
14. Dionice dvije nove tvrtke na Zagrebačkoj burzi
15. Dionice Brodomerkura u JDD kotaciji Zagrebačke burze
16. U kotaciju JDD Zagrebačke burze uvrštene dionice Istraturista
17. Zagrebačka burza sutra uvrštava komercijalne zapise Jadranke
18. Na Varaždinskoj burzi završena 27. javna dražba-promet 35,4
milijuna prava
19. Počeli s radom investicijski fondovi Erste BOND i Erste MONEY
20. Počelo testiranje SETT-a
21. Kvarner banka: u 2002. dobit 4,1 milijuna kuna
22. Odluka o izlasku EBRD-a iz Podravke na skupštini Podravke 18.
srpnja
23. Projekt jedinstvenog izvještajno analitičkog sustava javnih
financija
24. Središnji bankari: Deflacija - opasnost za vodeća
gospodarstva
25. HNB i MUP upozoravaju na krivotvorene novčanice od 1000 kuna
26. Statistika
ooooooooooooooooooo
1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna
kamata (%)
27. VI 230.000.000 93.000.000 93.000.000 2,22
30. VI 280.000.000 170.700.000 170.700.000 2,24
01. VII 250.000.000 144.400.000 144.400.000 2,84
02. VII 230.000.000 185.000.000 162.000.000 3,04
03. VII 210.000.000 120.000.000 74.500.000 2,72
Prosječno 240.000.000 142.620.000 128.920.000 2,61
Na Tržištu je novca ovoga tjedna potražnja značajnije porasla. Tako
je ona u usporedbi s tjednom ranije veća za 1,6 puta.
Iako je i ponuda novca bila gotovo 1,5 puta bogatija no
prošlotjedna, ovoga joj je tjedna nedostajalo oko 40 posto da bi se
izjednačila s ukupno prijavljenom ovotjednom potražnjom. Tako je,
unatoč uglavnom iskorištenom većem dijelu ponude, nepodmireno
ovoga tjedna ostalo oko 46 posto potražnje, iskoristivši pritom
više od 90 posto slobodnih sredstava. Rast potražnje utjecao je i na
prosječnu cijenu novca. Tako je ona u odnosu na prošlotjednu
porasla 0,35 postotnih bodova ili gotovo 15,5 posto u prosjeku
iznosivši 2,61 posto.
Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke
Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u
srijedu, ukupno je na rok od 35 dana pristiglo ponuda u iznosu od 604
milijuna kuna, koliko je iznosio i ukupan iznos prihvaćenih
ponuda.
Najniža je ponuđena cijena pritom iznosila 2,49, a najviša 2,55
posto. Sukladno tome, vagana je kamatna stopa iznosila 2,52 posto,
a vagana diskontna cijena 99,759 kuna.
Od 02. srpnja vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB-a
iznosi 2,324 milijarde kuna.
2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze
Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 27. lipnja do 03. srpnja
(cijene u kunama)
Dionica NajnižaCijena Najvišacijena ZadnjaCijena UkupanPromet
Pliva 440 461 460 13.278.582
Podravka 181 190 181 980.977
Viktor Lenac 20 23 23 13.200
Belišće 129,21 138 130,25 57.199
Croatia osiguranje-P 3.000 3.200 3.000 176.000
Croatia osiguranje-R 2.900 3.300 3.300 1.188.681
Dalekovod 105,05 105,06 105,05 1.050
Elka 61 63 61 63.958
Istraturist 115 120 119 127.309
Tehnika 310 310 310 15.810
Atlas 17 18 17 4.721
Atlantska plovidba 22 22 22 1.804
Ericsson Nikola Tesla 272 272 272 2.720
Hotel Opera 109 109 109 2.616
Rabac ugost. i turizam 96 96 96 1.344
Jadran-turist 50 50,50 50 14.534
Jadranski naftovod 1.650 1.700 1.700 63.898
Karlovačka banka-R 59 63 59 127.749
Končar 67 71,50 67,13 36.528
Kraš 276 293 285 1.202.541
Privredna banka 162 166,30 166,30 532.293
Plava laguna 800 850 850 100.109
Riječka banka 115 115 115 38.525
Riviera 125 132 130 839.183
SN Holding 33,50 33,50 33,50 6.968
Sunčani Hvar 32,57 34 34 23.397
Varaždinska banka 270 270 270 37.530
Varteks 39,51 45 45 93.666
Zagrebačka banka C 920 920 920 920
Zagrebačka banka 0 1.350 1.402 1.350 13.860
Zagrebačka pivovara 2.650 2.650 2.650 132.500
Zlatni rat 35 35 35 1.750
PIF Pleter 22,61 23 22,61 10.101
ZIF Expandia 37 37 37 16.774
ZIF Slavonski 26 26 26 1.385.774
ZIF Velebit 59 60 60 131.552
BLSC-O-051Ainst*1 102,55 102,55 - 192.770
DAB-O-5CA*2 110,20 110,20 110,20 82.747
DAB-O-5CAinst*3 110,20 111,00 - 38.492.939
HYBA-O-086A*4 100,90 101,10 101,10 175.208
HYBA-O-086Ainst*5 100,25 100,85 - 6.538.225
HZZO-O-047A*6 104,85 105,00 104,85 244.160
HZZO-O-047Ainst*7 104,70 104,90 - 25.098.616
PLAG-O-048A*8 102,75 102,75 102,75 231.460
RHMF-O-049A*9 103,00 103,30 103,30 155.012
RHMF-O-049Ainst*10 102,60 103,30 - 36.363.051
RHMF-O-085A*11 101,60 102,20 102,20 2.451.963
RHMF-O-085Ainst*12 101,60 102,05 - 28.727.200
RHMF-O-08CArep/pri*13 112,70 102,70 - 3.392.739
RHMF-O-08CAinst*14 112,65 113,10 - 27.579.230
RHMF-O-125A*15 113,50 114,00 113,50 875.294
RHMF-O-125Ainst*16 112,60 113,85 - 73.832.172
RHMF-A-A*17 30,00 30,00 30,00 2.700.000
FNOI-D-041A** 94,72 94,72 94,72 472
FNOI-D-047A** 90,53 90,53 90,53 451
FNOI-D-051A** 86,48 86,48 86,48 431
FNOI-D-057A** 82,68 82,68 82,68 412
FNOI-D-061A** 78,98 78,98 78,98 393
FNOI-D-067A** 75,71 75,71 75,71 377
FNOI-D-071A** 72,13 72,13 72,13 359
FNOI-D-077A** 68,95 68,95 68,95 343
FNOI-D-081A** 65,87 65,87 65,87 328
FNOI-D-087A** 62,96 62,96 62,96 314
FNOI-D-091A** 60,14 60,14 60,14 299
FNOI-D-097A** 57,49 57,49 57,49 286
FNOI-D-101A** 54,92 54,92 54,92 273
FNOI-D-107A** 52,51 52,51 52,51 261
FNOI-D-111A** 50,16 50,16 50,16 250
FNOI-D-117A** 47,95 47,95 47,95 239
FNOI-D-121A** 45,81 45,81 45,81 228
FNOI-D-127A** 43,78 43,78 43,78 218
FNOI-D-131A** 41,82 41,82 41,82 208
FNOI-D-137A** 39,98 39,98 39,98 199
FNOI-D-141A** 38,19 38,19 38,19 190
FNOI-D-147A** 36,51 36,51 36,51 182
FNOI-D-151A** 34,88 34,88 34,88 173
FNOI-D-157A** 33,35 33,35 33,35 166
FNOI-D-161A** 31,85 31,85 31,85 158
FNOI-D-167A** 30,44 30,44 30,44 151
FNOI-D-171A** 29,08 29,08 29,08 145
FNOI-D-177A** 27,80 27,80 27,80 138
FNOI-D-181A** 26,56 26,56 26,56 132
FNOI-D-187A** 25,39 25,39 25,39 126
FNOI-D-191A** 24,26 24,26 24,26 121
FNOI-D-197A** 23,19 23,19 23,19 115
267.867.836
*1Korporativne obveznice Belišća d.d. EUR 17 milijuna s kamatnom
stopom 7,375 posto godišnje i dospijećem 17. siječnja 2005. godine
- cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između
institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
*2obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i
sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto
godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19.
prosinca 2005. godine - cijena u % nominale
*3obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i
sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto
godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19.
prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina
sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te
prijavljena na burzi
*4Bančine obveznice Hypo-Alpe-Adria banke d.d. HRK 150 milijuna s
kamatnom stopom od 6,5% fiksno godišnje i dospijećem 06. lipnja
2008. godine. - cijena u % nominale
*5Bančine obveznice Hypo-Alpe-Adria banke d.d. HRK 150 milijuna s
kamatnom stopom od 6,5% fiksno godišnje i dospijećem 06. lipnja
2008. godine. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena
između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na
burzi
*6 obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u
% nominale
*7obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u %
nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih
organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
*8Korporativne obveznice Plave lagune d.d. EUR 12 milijuna s
kamatnom stopom od 6,75% godišnje i dospijećem 25. kolovoza 2004.
godine. - cijena u % nominale
*9obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s
kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i
glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale
*10obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004.
s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i
glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale,
kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih
organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
*11obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od
6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine.
*12obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od
6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine.,
kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih
organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
*13obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca
2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema
odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze
*14obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca
2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između
institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
*15obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom
od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine.
*16obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom
od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je
trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan
burze te prijavljena na burzi
*17Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a
Ministarstva financija - cijena u % nominale
**Globalne obveznice RH za naknadu imovine oduzete za vrijeme
jugoslavenske komunističke vladavine, nominalne vrijednosti 10
DEM anuitetska (5,1129 ?)
Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 267,8
milijuna kuna. To se može ponajviše zahvaliti trgovini
obveznicama, koje su u ukupnom ovotjednom prometu sudjelovale s
više od 92 posto od čega je izvanburzovnom trgovinom ostvareno čak
240,2 milijuna kuna prometa. Inače, uz obveznice bilo je aktivno 36
dionica, a pritom je većina njih izgubila na vrijednosti.
Najveći promet ostvaren je izvanburzovnom institucionalnom
trgovinom obveznicama RHMF125 (73,8 milijuna), DAB05 (38,4
milijuna), RHMF049 (36,3 milijuna), RHMF085 (28,7 milijuna),
RHMF08 (27,5 milijuna), HZZO (25 milijuna) i HYBA086 (6,5 milijuna
kuna). Značajniji pak promet ostvaren burzovnom trgovinom
dionicama Plive (13,2 milijuna), ZIF-a Slavonski (1,3 milijuna),
Kraša (1,2 milijuna) te redovnim dionicama Croatia osiguranja (1,1
milijun kuna).
Na listi gubitnica neslavno su vodeće mjesto zauzele dionice
Croatia osiguranja. Naime, cijena povlaštene dionice tog
osiguravajućeg društva potonula je čak 500 kuna ili više od 14
posto, dok je cijena redovne dionice istog društva niža 150 kuna.
Značajnije su na vrijednosti izgubile još četiri dionice. Tako je
cijena dionice Tehnike pala 40 kuna ili gotovo 14,5 posto,
Dalekovoda 14,95 kuna ili gotovo 12,5 posto, Zlatnog rata pet kuna
ili 12,5 posto te Atlasa 2,49 kuna ili gotovo 13 posto. Obična pak
dionica Zagrebačke banke pojeftinila je 50, a Ericsson Nikole Tesle
22,5 kune, dok je dionica Končara jeftinija 5,37, Riječke banke
pet, a Belišća 2,75 kuna. Pad cijene od po jedne kune zabilježile su
dionice Podravke, Istraturista, Atlantske plovidbe i Riviere. Na
začelju liste gubitnica, s gubitkom od 75 odnosno 39 lipa, našle su
se dionice Sunčanog Hvara i PIF-a Pleter.
Značajniji su pad vrijednosti, pet postotnih bodova ili više od 14
posto, zabilježila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja
HFP-a Ministarstva financija.
Na vrijednosti su također, 0,3 postotna boda od nominalne cijene,
izgubile obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom
stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine.
Vrijednost pak obveznica Državne agencije za osiguranje štednih
uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375
posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19.
prosinca 2005. godine pala je 0,2, a obveznica Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje 0,15 postotnih bodova od nominalne cijene.
Na listi dobitnica vodeće je mjesto, s dobitkom od 50 kuna, zauzela
dionica Jadranskog naftovoda. Slijedile su je, s rastom cijene od
30 odnosno 16,1 kune, dionice Plave lagune i Plive. Dionica pak
Kraša poskupila je osam, Privredne banke 2,3, a ZIF-a Slavonski
dvije kune. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od po jedne kune,
našle su se dionice Rabca ugostiteljstvo i turizam, SN Holdinga i
Varteksa.
Na vrijednosti su, 2,25 postotnih bodova od nominalne cijene,
dobile Korporativne obveznice Plave lagune d.d. EUR 12 milijuna s
kamatnom stopom od 6,75% godišnje i dospijećem 25. kolovoza 2004.
godine. Vrijednost pak Bančinih obveznica Hypo-Alpe-Adria banke
d.d. HRK 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,5% fiksno godišnje i
dospijećem 06. lipnja 2008. godine. porasla je pola postotna boda
od nominalne cijene. Također su rast vrijednosti, 0,3 odnosno 0,25
postotnih bodova od nominalne cijene, zabilježile obveznice
Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125%
godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine. te obveznice
RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od
6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama
prema srednjem tečaju HNB-a.
Zahvaljujući ponajviše rastu cijena dionica Plive Plave lagune i
Kraša, CROBEX indeks porastao je ovoga tjedna osam bodova - na 1.163
boda.
Vrijednost pak CROBIS indeksa i ovoga je tjedna iznosila - 102
boda.
3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze
Varaždinska burza: Aktivne dionice od 27. lipnja do 03. srpnja
(cijene u kunama)
Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena
ProsječnaCijena Ukupan Promet
EKO Međimurje 400 400 400 400 19.600
Slatinska banka-P 133 150 136 136 15.810
Slatinska banka-R 165 180 170 170 18.195
Belišće 128,14 129 129 129 16.107
Chromos Samobor 360 360 360 360 7.920
Nova banka 175 175 175 175 133.350
Elka 60 61 60 60 16.894
Ericsson Nikola Tesla 270,23 280 280 280 1.255.251
ZIF Expandia 36,60 37,06 36,60 36,93 272.406
Rabac 95 100 96 99,90 1.080.622
Industrogradnja 150 150 150 150 2.250
Jadranka 180 180 180 180 5.400
Jadranturist 50 50 50 50 31.700
Karlovačka banka 60 60 60 60 32.400
Korifej 42,70 43,20 43 43 763.905
Kraš 280 280 280 280 18.200
Laguna 179 179 179 179 1.790
Privredna banka 162 162 162 162 454.414
PIK Rijeka 135 135 135 135 6.750
Riadria banka 200 200 200 200 50.000
Riviera 133,50 133,50 133,50 133,50 1.575.300
Splitsko-Dalmatinska b.-R 1.250 1.250 1.250 1.250 18.750
ZIF Slavonski 24 26 25 25 614.006
ZIF Sunce 16,50 16,70 16,50 16,50 52.405
SN Holding 33,33 35 34,50 34,49 432.274
Spačva Vinkovci 60 60 60 60 27.420
Banka Sonic-P 141 150 150 150 10.474
Banka Sonic-R 150 150 150 150 1.500
Varteks 39,51 45 42,70 44 24.392
ZIF Velebit 58 60,12 60,12 60 346.353
Zagrebačke pekare Klara 180 180 180 180 145.980
Zaštita Zagreb 400 400 400 400 800
PIF Pleter 23,57 24 23,57 23,58 1.104.755
RHMF-A-A* 30,00 42,97 30,00 31,67 1.338.854
RHMJ-A-A** 36,00 40,10 36,00 36,00 126.574
8.975.846
* Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a
Ministarstva financija - cijena u % nominale
** Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a
namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne
radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale
Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 8,9
milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama Riviere
(1,5 milijuna), Ericsson Nikole Tesle (1,2 milijuna), PIF-a Pleter
(1,1 milijuna) i ZIF-a Expandia (više od milijun) te Pravima RHMF
(1,3 milijuna kuna). Inače, aktivne su bile 33 dionice, a pritom je
većina njih dobila na vrijednosti.
Među dobitnicama rast cijene od po deset kuna zabilježile su
dionice Kraša te redovna dionica Banke Sonic, dok cijena dionicama
Nove banke i PIK Rijeke porasla pet kuna. Dionica pak Rabca
poskupila je 4,9, povlaštena dionica Slatinske banke 4,36, a
Ericsson Nikole Tesle četiri kune, dok su dionice Belišća i Riviere
skuplje po 3,5 kuna. Cijena dionice Riadria banke viša je dvije, a
SN Holdinga 1,08 kuna. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 69
odnosno 24 lipe, našle su se dionice ZIF-ova Velebit i Slavonski.
Među gubitnicama značajnije je, 120 kuna ili čak 40 posto, potonula
cijena dionice Zagrebačkih pekarna Klara. Cijena pak redovne
dionice Slatinske banke pala je deset, Privredne banke tri, a
redovne dionice Karlovačke banke 2,5 kuna. Dionica Elke
pojeftinila je jednu kunu, dok je dionica ZIF-a Sunce jeftinija 37
lipa.
Na vrijednosti su ovoga tjedna značajniji pad vrijednosti
zabilježila Prava. Naime, vrijednost Prava na dodjelu određenih
dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija pala je 10,47
postotnih bodova ili gotovo 25 posto od nominalne cijene.
Vrijednost pak Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-
a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne
radove, obnovu i graditeljstvo niža je 5,38 postotnih bodova ili 13
posto od nominalne cijene.
Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, VIN indeks porastao je
ovoga tjedna sedam bodova - na 498 bodova.
4. Tjedno izvješće Mirex indeksa
Obvezni mirovinski fondovi
Mirovinski fond vrijednost na dan 24.06.2003. vrijednost na dan
02.07.2003. promjena %
Mirex 114,17 114,05 -0,10
PBZ Croatia osig.OMF 116,07 115,37 -0,60
AZ OMF 113,42 114,11 0,60
Raiffeisen OMF 113,64 113,35 -0,25
Helios OMF 115,79 115,54 -0,21
Plavi OMF 113,53 113,34 -0,16
Erste OMF 112,18 112,09 -0,08
HA jedan OMF 107,27 107,23 -0,03
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti sedam
obveznih mirovinskih fondova, ovoga je tjedna zabilježila pad.
Naime, vrijednost mu je u posljednjih sedam dana pala 0,12 bodova
ili 0,1 posto - na 114,05 bodova.
Posljedica je to ovotjednog pada vrijednosti većine obveznih
mirovinskih fondova. Tako je vrijednost fonda PBZ Croatia
osiguranja, u posljednjih sedam dana, pala 0,6, Raiffeisen fonda
0,25, Helios fonda 0,21, Plavog fonda 0,16, Erste fonda 0,08 te HA
jedan fonda 0,03 posto.
Tek je na vrijednosti, 0,6 posto, dobio AZ obvezni mirovinski
fond.
5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova
Cijene otvorenih investicijskih fondova
OTVORENI FOND Kupnja u kn*+ Podaja u kn*
CAIB Select eurobond 11,09 -
CAIB Select Eurrope 7,63 -
Erste International 74,27 76,13
ICF Equity Income 102,67 102,93
ICF Fixed Income 110,54 110,82
ICF Money Market 101,28 -
Orbis Fond 10,06 10,56
VictoriaFond 18,51 19,44
PBZ Euro novčani 104,41 -
PBZ Global 112,46 -
PBZ Kunski novčani 102,71 -
PBZ International Bond 99,69 -
PBZ Novčani 104,16 -
RBA Balance 105,42 -
RBA Bonds 113,86 -
RBA Cash 101,18 -
OZ Global Equity 42,65 -
OZ Balanced 102,79 -
OZ Global Bond 123,28 -
*+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina
istima
6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi
Indeksi na međunarodnim burzama
Burza / Indeks 26. lipnja 03. srpnja Promjena u %
New York/DJIA 9.079,04 9.070,21 -0,09
Tokyo/Nikkei 8.923,41 9.624,80 7,86
London/FTSE-100 4.041,70 4.024,80 -0,41
Frankfurt/DAX 30 3.241,22 3.241,92 0,02
Pod utjecajem šarolikih gospodarskih izvješća protekli su tjedan
najznačajniji svjetski burzovni indeksi završili većinom
nepromijenjeni u odnosu na tjedan ranije, izuzev službenog indeksa
Tokijske burze koji je ostvario snažan skok vrijednosti
zabilježivši najviše razine u posljednjih 10 mjeseci.
U takvim je okolnostima njujorški Dow Jones indeks tjedan zaključio
na 9.070 bodova, oslabivši blagih 0,09 posto.
Gospodarska izvješća u proteklom su tjednu plijenila najveću
pozornost ulagača. Indeks američkog Instituta za menadžment
nabave, ključni podatak o aktivnosti američkog proizvođačkog
sektora, pokazao je porast na 49,8 bodova u lipnju, nakon mjesec
dana ranije zabilježenih 49,4 boda. No, bio je osjetno ispod
očekivanog 51 boda, koji bi razveselio ulagače budući razine iznad
50 bodova signaliziraju rast. Ulagači su odlučili zanemariti taj
podatak, okrenuvši se povoljnijim pojedinostima tog indeksa, poput
povećanja novih narudžbi i proizvodnje, te smanjenja zaliha koje su
također obuhvaćene tim indeksom.
"Tržišni sudionici koji su se nadali da će podaci opravdati
oporavak na tržištima tijekom proteklih nekoliko mjeseci bili su
razočarani, no ima i relativno optimističnih brojki", kazao je
Timothy Leach iz Wells Fargo Private Client Services.
Tržište je krajem tjedna razočarao pak podatak o rastu stope
nezaposlenosti u SAD-u u lipnju na najvišu razinu u posljednjih
devet godina, na 6,4 posto, puno više nego su očekivali ekonomisti.
No, tračak nade ponudio je istodobno objavljen podatak o većem od
očekivanja rastu aktivnosti u sektoru usluga, ublaživši gubitke
američkih dionica.
U prošlome se tjednu nije očekivala aktivnija trgovina dionica
budući je velik broj ulagača već krenuo na odmore pred produženi
vikend za američki praznik Dan nezavisnosti 4. srpnja.
Kretanja na Wall Streetu obilježila su i europska tržišta dionica.
Kraj sedmodnevnog razdoblja londonski Ftse indeks dočekao je na
4.024 boda, oslabivši blagih 0,4 posto, dok je indeks Frankfurtske
burze DAX ostao gotovo nepromijenjen, na 3.241 bodu, što je 0,02
niže u odnosu na tjedan ranije.
Europski su burzovni indeksi tijekom ovoga tjedna nakratko
zabilježili najniže razine u tri tjedna, kako su ulagači nastavili
ostvarivati dobiti od tromjesečnog oporavka na tržištima. U
razdoblju od travnja do lipnja oni su, naime, ojačali 11 posto,
zabilježivši najsnažniji tromjesečni rast od posljednjeg
tromjesečja 1999. Tržišni stratezi, međutim, predviđaju da bi
negativna iznenađenja u izvješćima o dobiti u drugom tromjesečju
mogla izazvati velike padove na tržištima. "Tržišna psihologija i
dalje je krhka", ocjenjuje strateg Jean-Francois Cauvet iz
francuske brokerske tvrtke E.T.C. "Tekuća konsolidacija mogla bi
krenuti oštro u negativnom smjeru počnu li tvrtke snižavati svoje
ciljeve za nadolazeća tromjesečja pred početak sezone objave
poslovnih rezultata za drugo tromjesečje".
Nakon oporavka zabilježenog tijekom prve polovice ove godine,
stratezi očekuju povlačenje ulagača u stranu tijekom idućih
nekoliko mjeseci, u iščekivanju ubrzanja gospodarskog rasta, s
nadama usmjerenim na Sjedinjene Države. "Ne vidimo razloga za
pretjeranu zabrinutost oko rasta, ali niti ne predviđamo da će rast
biti značajan. Doći će do faze konsolidacije dionica, ali bez
velike promjenjivosti kakvu smo imali prilike vidjeti pred
izbijanje iračkoga rata", ocijenio je stanje na tržištima Thierry
Lacraz, strateg ženevske banke Pictet&Cie.
Značajniji gubitci u proteklom su tjednu zabilježeni u naftnom
sektoru, pritisnutom viješću da je nigerijski sindikat zaposlenih
u tom sektoru počeo povlačiti zaposlene sa izvoznih naftnih
terminala, u znak prosvjeda protiv odluke o 50-postotnom povećanju
cijena goriva, zaprijetivši prekidom izvoza tog osmog po veličini
izvoznika nafte u svijetu, koji premašuje 2 milijuna barela nafte
dnevno. Tim terminalima upravlja grupacija Royal Dutch/Shell, čije
su dionice stoga oslabile 2 posto. Njegovi konkurenti British
Petroleum i TotalFinaElf našli su se također među vodećim blue-chip
gubitnicima.
Nikkei, službeni indeks Tokijske burze tjedan je zaključio na
najvišim razinama od 19. rujna 2002, na 9.624 boda, skočivši u
proteklom razdoblju za čak 7,86 posto. Nakratko je tijekom tjedna
premašio i razinu od 9.800 bodova. Za takav skok indeksa
najzaslužnije je najnovije izvješće japanske središnje banke koje
je pokazalo poboljšanje poslovne klime u japanskom gospodarstvu -
drugom po veličini u svijetu.
7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta
26. lipnja 03. srpnja Promjena u %
Euro/USD 1,1420 1,1495 0,65
Euro/JPY 136,32 135,81 -0,37
USD/JPY 119,37 118,15 -1,02
I dok su gospodarska izvješća uvelike utjecala na kretanje tečaja
dolara u odnosu na euro u proteklih sedam dana, po dobitcima se
isticao japanski jen uslijed snažnog rasta cijena dionica na
Tokijskoj burzi.
U takvim je okolnostima dolar oslabio 0,65 posto u odnosu na euro,
koji iznosi 1,1495 dolara. Prema jenu je oslabio više od jedan
posto, dosegnuvši 118,15 jena. U proteklom se tjednu dolar našao na
testu zbog objavi niza značajnijih gospodarskih pokazatelja, koji
su pokazali šarolike rezultate. Slabljenju dolara pridonijela je
objava indeksa Instituta za menadžment nabave koji je pokazao pad
aktivnosti u američkom sektoru proizvodnje u lipnju, razočaravši
ekonomiste koji su očekivali rast u tome teško pogođenome sektoru.
No, to ipak nije značajnije oslabilo dolar budući su se ulagači
odlučili usredotočiti na one pozitivnije strane tog indeksa poput
rasta novih narudžbi, koje su također u njemu sadržane. Tržišta je
razveselio i podatak o rastu aktivnosti u sektoru usluga, dok je
objavljen ne baš ohrabrujući podatak o rastu stope nezaposlenosti
na najvišu razinu u posljednjih devet godina, na 6,4 posto u
lipnju.
"Tečaj euro/dolar ostat će u okviru sadašnjeg raspona sve dok
Europska središnja banka (ECB) ne započne s radom nakon duže ljetne
stanke zbog godišnjih odmora", kazao je Tom Vosa, ekonomist pri
National Australia Bank u Londonu.
Snažan skok službenog indeksa Tokijske burze Nikkei u ovome tjednu
na najviše razine u posljednjih deset mjeseci, potaknuo je jačanje
jena pod utjecajem najnovijeg izvješća japanske središnje banke
koje je pokazalo poboljšanje poslovne klime u tom drugom po
veličini gospodarstvu u svijetu. "Glavne se aktivnosti vode oko
jena, a njegovu kupnju potaknuo je rast cijena dionica na Tokijskoj
burzi", ocijenio je ukratko raspoloženje ulagača Steven Parson,
glavni valutni strateg u Halifax Bank of Scotland Treasury
Services.
Euro se, pak, krajem ovoga sedmodnevnog razdoblja našao na udaru
budući su se globalni ulagači odlučili na prodaju europskih
obveznica kako rastu njihove nade u oporavak svjetskog
gospodarstva. Potražnja ulagača za u eurima iskazanim obveznicama
imala je ključnu ulogu u oporavku eura sve do nedavno, pomogavši
njegovom rastu u posljednjih nekoliko mjeseci na rekordno visoke
razine u odnosu na dolar i jen. No, kako su obveznice naglo počele
gubiti na privlačnosti u korist dionica, ulagači u euro sada su ga
počeli užurbano prodavati. "Prodaja obveznica šteti euru", ukratko
je ocijenio raspoloženje na deviznim tržištima valutni strateg
Bilai Hafeez iz Deutsche Bank u Londonu. "Svjedočimo većim
prodajama obveznica kako tržišta ponovno preispituju predviđanja
rasta gospodarstava širom svijeta".
Euro je nakratko bio pogođen i izjavama njemačkog kancelara
Gerharda Schroedera koje su potakle zabrinutosti da bi jačanje eura
ove godine moglo naštetiti gospodarstvu. On je kazao da
"promijenjen odnos između eura i dolara izvoznicima uvelike
otežava život". Euro je, naime, od početka godine ojačao devet
posto u odnosu na dolar. Euro je u proteklom tjednu u takvim
okolnostima oslabio 0,37 posto u odnosu na jen, na 135,81 jen.
c) iznos LIBOR-a na dan:
Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć
27.06.03 USLIB 1,12 1,11 1,10 1,10
27.06.03 EULIB 2,18 2,16 2,14 2,07
03.07.03 USLIB 1,12 1,12 1,11 1,12
03.07.03 EULIB 2,14 2,15 2,14 2,07
8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 27. lipnja do 4.
srpnja
Valuta Tečaj Tečaj Promjena
I jedinica 27. lipnja 04. srpnja u %
Euro 1 7,5191 7,5019 -0,22
USD 1 6,5485 6,5461 -0,03
GBP 1 10,8956 10,8786 -0,15
JPY 100 5,5173 5,5328 0,28
CHF 1 4,8825 4,8380 -0,91
SIT 100 3,2174 3,2056 -0,36
Prema tečajnici HNB-a kuna je ovoga tjedna ojačala u odnosu na
većinu promatranih valuta. Tako je tečaj eura u odnosu na kunu
oslabio 0,22 posto.
Također je, u proteklih sedam dana, kuna ojačala u odnosu na
švicarski franak 0,91, slovenski tolar 0,36, britansku funtu 0,15
te američki dolar 0,03 posto.
Tek je vrijednost japanskog jena u odnosu na kunu, u proteklih
tjedan dana, porasla 0,28 posto.
9. Sa sjednice Vlade
Država će s 400 milijuna kuna ublažiti posljedice dugotrajne suše,
a taj novac će osigurati preraspodjelom u državnom proračunu,
odlučila je u četvrtak Vlada.
Polovica te svote namaknuta je preraspodjelom u stavkama
Ministarstva poljoprivrede, a polovica preraspodjelom u stavkama
drugih proračunskih korisnika. Tako će se, primjerice, od
Ministarstva znanosti uzeti 46 milijuna, Ministarstva pravosuđa
36,5 milijuna, Ministarstva rada 14,5 milijuna i Vlade 5,8 milijuna
kuna.
Za ublaženje šteta od svih elementarnih nepogoda proračun je ove
godine predvidio tek dvadesetak milijuna kuna, pa je premijer Ivica
Račan upozorio da se ubuduće za izvanredna i krizna stanja mora
izdvojiti više novca.
Štete od suše procjenjuju se na 1,8 milijardi kuna, a elementarnu
nepogodu zbog suše proglasilo je 15 županija. Točni podatci o
štetama znat će se sredinom kolovoza, do kada bi sve županije
trebale dostaviti konačne procjene o štetama.
Ministar javnih radova Radimir Čačić rekao je da država s 400
milijuna kuna, zapravo, plaća ukupnu proizvodnju pšenice - ukupna
proizvodnja od 800.000 tona pomnožena s 50 lipa po kilogramu
vrijedi 400 milijuna kuna.
Vlada je prihvatila izvješće o prispjelim ponudama za otkup oko
350.000 tona pšenice od seljaka. Kako za Istarsku i Osječko-
baranjsku županiju nisu stigle odgovarajuće ponude, Vlada je
obvezala Ministarstvo poljoprivrede da se u tim dvjema županijama
otkup pšenice dogovori izravnom pogodbom. Pritom otkupna cijena
treba biti najmanje kunu po kilogramu, a rok plaćanja 30 dana.
Izmjenama Zakona o najmu stanova, čiji je konačni prijedlog u
četvrtak prihvatila Vlada, trebalo bi se riješiti pitanje
zaštićenih najmoprimaca koji žive u stanovima u privatnom
vlasništvu drugih osoba.
Po tom prijedlogu vlasnik stana mogao bi zaštićenom najmoprimcu
otkazati ugovor o najmu samo ako nema riješeno stambeno pitanje i
zbog toga se želi useliti u svoj stan.
U tom slučaju zaštićeni bi najmoprimac imao pravo da mu se osigura
drugi odgovarajući stan, a zakon predviđa i mogućnost da svoje
stambeno pitanje riješi i kupnjom stana uz novčanu potporu države i
jedinica lokalne samouprave.
Procjenjuje se da privatnih stanova sa zaštićenim najmoprimcima u
Hrvatskoj nema više od 7000, uključivo i oko 330 tzv. nadstojničkih
stanova.
Kako se novčana potpora države za rješavanje stambenog pitanja
zaštićenih najmoprimaca planira u idućem šestogodišnjem
razdoblju, procjenjuje se da bi u državnom proračunu za tu namjenu
trebala izdvojiti u prosjeku oko 67 milijuna kuna na godinu,
odnosno ukupno oko 400 milijuna kuna.
Zakon o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem i
vrijednostima, koji je Vlada dostavila Saboru po hitnom postupku,
predviđa da bi poštari, koji su česta meta razbojnika, ubuduće kad
nose manje gotovinske svote, morali biti zaštićeni sustavom za
dojavu prepada.
Vlada se na zakonsko reguliranje tog područja odlučila ponukana
porastom broja razbojništava u bankama, poštama i mjenjačnicama -
lani ih je dogodilo 107, ubijena su dva zaposlenika, te počinjena
šteta od oko 6,6 milijuna kuna.
Vlada je izmjenama Zakona o sprječavanju pranja novca predložila da
se limit koji banke obvezno moraju prijaviti Uredu za sprječavanje
pranja novca podigne sa 105 na 200 tisuća kuna. Osim banaka, tzv.
sumnjive transakcije morali bi prijavljivati odvjetnici, javni
bilježnici, revizori i porezni savjetnici.
Vlada je poduprla operativni, tehnički plan provedbe reforme
pravosuđa te plan razvoja Hrvatske lutrije do 2005.
Okosnice su toga plana nastavak rasta ukupnih prihoda Hrvatske
lutrije i njezina modernizacija, a u sljedeće tri godine i ulaganja
od 291 milijun kuna.
10. Sa zatvorene sjednice Vlade
Vlada je u četvrtak na zatvorenoj sjednici donijela Uredbu o
unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zdravstva.
Uredbom se određuje unutarnje ustrojstvo Ministarstva zdravstva,
nazivi upravnih organizacija u sastavu Ministarstva i drugih
unutarnjih ustrojstvenih jedinica, njihov djelokrug i način
upravljanja te okvirni broj državnih službenika i namještenika.
Vlada je donijela Odluku kojom se mijenja Odluka o kriterijima za
davanje državnog jamstva. Predmetnom Odlukom predlaže se da se
jamstva, koja se daju prvenstveno korisnicima proračuna centralne
banke, društvima u području energetike i infrastrukture, Hrvatskoj
banci za obnovu i razvitak i izvanproračunskim korisnicima, mogu
dati samo iznimno ostalima.
Odlukom se predlaže i izmjena odredbi kojima se utvrđuje sadržaj
izjave o odgovornosti vlasnika i članova uprave korisnika državnog
jamstva, u kojoj se osiguranje uredne otplate kredita više ne
osigurava osobnom imovinom vlasnika i članova uprave, nego samo
primanjima te dopuna kriterija za ocjenu prijedloga prilikom
zahtjeva za odobravanje jamstva.
Vlada je donijela paket odluka o davanju državnog jamstva za
kreditno zaduženje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kod
Hrvatske poštanske banke, Privredne banke, Riječke banke i
Zagrebačke banke i predložila davanje jamstva u iznosu od 410
milijuna kuna uz fiksnu kamatnu stopu od 6 posto. Kredit će se
koristiti za rekonstruiranje zdravstvenih ustanova i usklađivanja
rokova plaćanja.
Vlada je dala državno jamstvo Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak
za financijsko praćenje novogradnje u pulskom Uljaniku. Brodovi se
grade u sklopu Sporazuma hrvatske i Vlade Ruske Federacije o obnovi
ruske flote.
Vlada je dala suglasnost Gradu Županji za kreditno zaduženje kod
Hrvatske banke za obnovu i razvitak, na način da se od odobrenog
kredita u iznosu od 6,4 milijuna kuna, neutrošeni dio od oko 1,1
milijun kuna prenamijeni za financiranje radova na započetoj
investiciji izgradnje fekalne odvodnje.
Vlada je Saboru uputila pozitivno mišljenje o Godišnjem izvješću o
radu Upravnog vijeća HINA- e od lipnja 2002. do kraja svibnja 2003.,
koje je podnijelo Upravno vijeće HINA-e.
Vlada je donijela Odluku o sklapanju ugovora o zajedničkom ulaganju
s društvom Walter Bau Aktiengesellschaft i društvom Walter
Concession Holding GmbH u koncesijskom projektu autoceste Zagreb-
Macelj.
Hrvatska Vlada na zatvorenoj je sjednici utvrdila provedbu obveza
iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike
Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica.
Provedba obveza odnosi se na zakonske prijedloge kojima se hrvatsko
zakonodavstvo usklađuje s propisima Europske unije.
Utvrđen je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o sigurnosti
između RH i Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora te upućen
Hrvatskom saboru na donošenje po hitnom postupku.
11. Kuštrak: Hrvatska nije prezadužena
Hrvatska nije prezadužena, jer ukupni inozemni i domaći dug iznosi
96 milijardi kuna, što je manje od polovice BDP-a, rekao je u petak u
Saboru zamjenik ministra financija Damir Kuštrak podnoseći
godišnje Izvješće o izvršenju državnog proračuna za 2002.
Kuštrak je dodao da je vanjski dug države 57 milijardi kuna (devet
milijardi dolara), što najšire obuhvaća središnju državu i osam
fondova, uključujući i ceste.
Istaknuo je da 2002. obilježava nastavak brzog gospodarskog rasta.
Rast BDP-a od 5,2 posto najveći je rast od 1997., a također je
zabilježena i najniža inflacija od 1994. koja je u 2002. iznosila
2,2 posto, rekao je Kuštrak. Naglasio je da je stand-by aranžman s
MMF-om uspješno zaključen, da je osobna potrošnja porasla za 6,2
posto, dok investicije bilježe rast od 10,1 posto.
Pad državne potrošnje iznosi 1,8 posto, i sve su to parametri koji
su doprinijeli rekordnom rastu BDP-a Hrvatske u usporedbi sa svim
europskim tranzicijskim zemljama, ocijenio je Kuštrak. Dodao je da
industrijska proizvodnja bilježi rast od 5,5 posto, trgovina na
malo 13,2 posto, dok, kako je rekao, turizam bilježi skroman rast od
tri posto, čemu je jedan od uzroka nedostatak turističkih
kapaciteta.
Uz inflaciju od 2,2 posto zabilježen je rast cijena goriva i
energije, ali su troškovi života pali za 1,9 posto, a tečaj kune i
eura je stabilan, rekao je zamjenik ministra financija. Naglasio je
da prosječna nezaposlenost u zemlji pada ispod 390 tisuća, a da će
po predviđanjima do kraja godine broj nezaposlenih biti ispod
tristo tisuća. Kuštrak je istaknuo da je prosječna neto plaća u
prošloj godini iznosila 3.720 kuna, te da plaće bilježe nominalan
rast od oko pet posto, dok im je realan rast oko tri posto. Podsjetio
je da su kamate na kunske kredite u 2002. iznosile 7,3 posto bez
valutne klauzule.
Kuštrak je naglasio da su neki proračunski prihodi zabilježili
dobar rast, poput doprinosa za zdravstveno osiguranje koji su
porasli za deset posto, dok su prihodi od PDV nominalno porasli za
11 posto, a od poreza na dobit 33 posto. Govoreći o likvidnosti,
Kuštrak je naglasio da je prema registru FINA-e u 1999. u
insolventnim poduzećima radilo 164 tisuće ljudi, dok je do danas
taj broj smanjen, pa u poduzećima koje ne mogu isplaćivati plaće
radi 34 tisuće ljudi.
12. Hrvatski poduzetnici u prošloj godini ostvarili 10,8 milijardi
kuna dobiti
Hrvatski su poduzetnici, prema konsolidiranim rezultatima, u
poslovnoj 2002. ostvarili dobit od 10,8 milijardi kuna, što je čak
330 posto više nego godinu prije, istaknuto je u utorak na
predstavljanju posebnog izdanja Privrednog vjesnika i Financijske
agencije (FINA) "400 najvećih".
To je deveta za redom analiza i ljestvica 400 najuspješnijih
tvrtki, a i u prošloj godini, kao i od početka rangiranja, vodeći se
trojac ne mijenja - na čelu je INA, a slijede HT i HEP, dvije tvrtke
koje su se i proteklih godina izmjenjivale na drugoj i trećoj
poziciji.
Analiza i rang lista rađena je na temelju podataka iz Registra
godišnjih financijskih izvještaja, a njih je FINA-i dostavilo
ukupno 63.661 tvrtka.
Predstavljajući prošlogodišnje rezultate hrvatske privrede, dr.
Žarko Primorac je istaknuo da je u 2002. nastavljen pozitivan rast
rezultata gospodarstva.
Prošla je godina, naime, druga godina za redom u kojoj hrvatska
privreda ostvaruje pozitivan rezultat (2001. ostvarena je
konsolidirana dobit od 2,5 milijardi kuna).
Na solidnim prošlogodišnjim rezultatima privrednicima je čestitao
i potpredsjednik Vlade Slavko Linić, dok ministar financija Mato
Crkvenac obećava da će financijska izvješća izgledati još i bolje,
jer će se nastaviti ekonomska politika sadašnje vlasti.
Konsolidirani rezultati pokazuju da su hrvatski poduzetnici u
prošloj godini ostvarili ukupni prihod od 392 milijarde kuna, što
je 15,5 posto više nego 2001., dok su ukupni rashodi povećani za
13,1 posto, na 378 milijardi kuna.
Lani je pozitivno poslovalo 45.096 poduzetnika, ili gotovo 71 posto
svih poduzetnika, a njihov je rezultat dobit nakon oporezivanja od
22,4 milijarde kuna, što je 53,8 posto više nego godinu prije.
S gubitkom je u prošloj godini poslovalo 29 posto svih poduzetnika,
ili njih 18.465, a ukupno su ostvarili 11,6 milijardi kuna
gubitaka, što je 3,5 posto manje nego godinu prije.
Napominjući da je Hrvatska pred izborom, još je pet, šest godina do
prijema u EU, Primorac je kao bitna pitanja novog razvojnog modela
naveo obrazovanje i strateško povezivanje. No, posebno ističe
značaj istraživanja i razvoja, predlažući i osnivanje nacionalnog
fonda za istraživanje.
Privredni vjesnik i FINA predstavile su i devetu po redu rang listu
400 najvećih hrvatskih tvrtki, koje čine samo 0,63 posto ukupnog
broja poduzetnika, ali u njima je 35,5 posto ukupno zaposlenih,
ostvaruju polovicu ukupnog prihoda gospodarstva, te dvije trećine
ukupne dobiti nakon oporezivanja.
I u prošloj godini, prema ukupnom prihodu rang listu predvodi INA,
slijede HT i HEP, te potom Pliva i Konzum.
Prema dobiti nakon oporezivanja na prvom je mjesto farmaceutska
tvrtka Pliva (4 milijarde kuna), a slijede HT (1,8 milijardi kuna),
te Brodosplit (1,6 milijardi kuna). No, i Primorac napominje da
nije jasno kako se splitsko brodogradilište našlo na toj listi, a i
u objašnjenjima se napominje da je riječ o "bilančnim akrobacijama
u procesu kontinuiranog saniranja brodogradilišta".
Na rang listi prihoda od izvoza vodeća je INA, slijede Pliva,
Brodosplit i pulski Uljanik, te Ericsson Nikola Tesla.
Najveći broj zaposlenih ima pak HŽ (16.051), a slijede Hrvatske
pošte (11.136), INA (11.048), HT (10.582), te HEP Distribucija
(10.036).
S prošlogodišnje rang liste nestalo je 67 tvrtki koje su se na njoj
nalazile 2001., a toliko je novih, iako se dio i prošle godine
nalazio na listi, ali u drugačijem organizacijskom obliku (npr. HEP
koji se razdvojio na proizvodnju, prijenos i distribuciju).
13. U JDD kotaciji Zagrebačke burze dionice Viadukta
U kotaciju Javna dionička društva (JDD) Zagrebačke burze od
ponedjeljka uvrštene su dionice šesnaestog trgovačkog društva,
tvrtke Viadukt a trgovina predmetnim dionicama vršit će se pod
burzovnim simbolom VDKT-R-A.
Temeljni kapital Viadukta iznosi 103,7 milijuna kuna i podijeljen
je na 345.820 redovnih dionica koje glase na ime, svaka u nominalnom
iznosu od 300 kuna. Svaka redovna osnivačka dionica daje pravo na
jedan glas na Glavnoj skupštini Društva, uz izuzetak vlastitih
dionica Društva.
Ukupan broj dioničara s pravom glasa iznosi 1.097, a raspolažu sa
290.744 glasova. Društvo posjeduje 55.076 vlastitih dionica, iz
kojih mu ne pripadaju nikakva upravljačka i imovinska prava. Niti
jedan dioničar pojedinačno ne posjeduje više od pet posto redovnih
dionica s pravom glasa pa tako ne može ostvariti značajniji utjecaj
na donošenje poslovnih odluka.
14. Dionice dvije nove tvrtke na Zagrebačkoj burzi
Zagrebačka burza izvijestila je u utorak o uvrštenju dvije nove
redovne dionice - Međimurske banke i tvrtke Inker Industrija
keramike i porculana, u kotaciju Javna dionička društva (JDD), čime
je broj trgovačkih društava u toj kotaciji burzi porastao na 19
društava.
Trgovanje dionicama Međimurske banke počelo je u utorak, a onima
Inkera u srijedu.
Dionički kapital Međimurske banke iznosi 127,9 milijuna kuna i
podijeljen je na 319.750 komada redovnih dionica koje glase na ime,
svaka u nominalnom iznosu 400,00 kuna. Međimurska banka članica je
bankarske grupe Privredne banke Zagreb (PBZ). Privredna banka
Zagreb je početkom 2000. postala članica Grupe Intesa Spa najveće
talijanske bankarske grupe i jedne od najvažnijih financijskih
institucija u Europi, a slijedom toga i Međimurska banka članica je
te grupacije.
Temeljni kapital Inkera podijeljen je na 1.451.886 komada redovnih
dionica koje sada imaju nominalnu vrijednost od 100 kuna svaka.
Osnovna djelatnost tvrtke je proizvodnja keramike i porculana.
INKER jedini proizvodi porculansko posuđe i sanitarne proizvode u
Hrvatskoj.
15. Dionice Brodomerkura u JDD kotaciji Zagrebačke burze
U kotaciju JDD Zagrebačke burze, od 03. srpnja uvrštene su redovne
dionice dioničkog društva Brodomerkur trgovina i usluge iz Splita,
a trgovina predmetnim dionicama počet će istog dana pod burzovnim
simbolom BDMR-R-A.
Riječ je o dvadesetom trgovačkom društvu uvrštenom u kotaciju JDD
Zagrebačke burze, izvijestili su sa Burze.
Savjetnik pri uvrštenju bila je splitska brokerska kuća Fintrade
d.o.o.
Temeljni kapital Brodomerkura iznosi 188,72 milijuna kuna i
podijeljen je na 99.331 redovnih dionica nominalne vrijednosti
1.900 kuna. Dionice su izdane u nematerijaliziranom obliku i glase
na ime, u potpunosti su slobodno prenosive, a postoje u obliku
elektroničkog zapisa u depozitoriju Središnje depozitarne
agencije. Temeljni kapital je u cijelosti uplaćen.
U 100 postotnom vlasništvu Brodomerkura su društva Brodomerkur-
Inženjering d.o.o. i Brodomerkur usluge d.o.o. Osim toga tvrtka
posjeduje 99 posto društva Fibro Trieste Italija, 51 posto društva
Brodomerkur Skopje. Izdavatelj posjeduje 46,21 posto društva
Visočica Gospić, 32,3 posto društva Brodomerkur Soko Mostar i 88,75
posto društva Dinarka Knin.
Dionicama Brodomerkura (BDMR-R-A) do sada se trgovalo na
Zagrebačkoj burzi u TN kotaciji. Zadnja cijena po kojoj su dionice
istrgovane iznosila je 180 kuna 11.12.2001. godine.
16. U kotaciju JDD Zagrebačke burze uvrštene dionice Istraturista
U kotaciju Javnih dioničkih društava (JDD) Zagrebačke burze
uvrštene su redovne dionice dioničkog društva Istraturist iz
Umaga, čije je trgovanje započelo u četvrtak pod burzovnom oznakom
ISTT-R-A, javljeno je danas iz Zagrebačke burze.
To je dvadesetprvo trgovačko društvo uvršteno u kotaciju JDD
Zagrebačke burze.
Temeljni kapital Istraturista iznosi 467.499.500 kuna i podijeljen
je na 4.674.995 redovnih dionica nominalne vrijednosti 100 kuna.
Dionice su izdane u dvije serije i to 2.568.290 osnivačkih dionica
serije A i 2.106.705 dionica serije B.
Odlukom Vlade o zamjeni vlasničkih udjela u turističkim
poduzećima, Zagrebačka banka 1996. postaje najveći dioničar tvrtke
sa 42,7 posto udjela u vlasništvu. Banka je 1998. dokapitalizirala
Istraturist ulaganjem u novcu i pravima u ukupnom iznosu od 60
milijuna njemačkih maraka čime je povećala svoj vlasnički udio na
71,8 posto.
17. Zagrebačka burza sutra uvrštava komercijalne zapise Jadranke
Zagrebačka burza izvijestila je da će od četvtrtka 03. srpnja u
Kotaciju kratkoročnih vrijednosnih papira burze biti uvrštena
Četvrta tranša komercijalnih zapisa Jadranke iz Malog Lošinja, a
trgovina predmetnim vrijednosnim papirima počet će istog dana pod
burzovnim simbolom JDRA-M-340A.
Iznos izdanja tranše je 12 milijuna kuna, s nominalnim prinosom od
6,70 posto. Nominala dionica je jedna hrvatska kuna, datum izdanja
2. srpnja, a datum dospijeća (iskupa) je 29. rujna ove godine.
Vremenski rok tranše je 89,70 dana, a pokrovitelj uvrštenja
Privredna banka Zagreb.
18. Na Varaždinskoj burzi završena 27. javna dražba-promet 35,4
milijuna prava
Na Varaždinskoj burzi u četvrtak je završena 27. javna dražba za
Prava, a od ukupno 82 ponuđena udjela iz portfelja Hrvatskog fonda
za privatizaciju (HFP), Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje
(HZMO) te Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju
banaka (DAB) prodana su 64 udjela u isto toliko društava za ukupno
35,4 milijuna Prava.
Sa Varaždinske burze napominju da se 27. javna dražba održavala u
dva dijela, od 30. lipnja do 3. srpnja, te da je vrijednost prodanih
udjela prema inicijalnim cijenama bila 20,75 milijuna Prava, no na
dražbi im je vrijednost povećana 70,74 posto, na ostvarenih 35,4
milijuna Prava.
Sa dražbe su na zahtjev prodavatelja povučena tri društva - Jelen
d.d. iz Zagreba, Supetrus Hoteli d.d. iz Supetra te Podravka d.d. iz
Koprivnice. Povlačenje Podravke pak izazvalo je i nagli pad cijene
Prava, posebno druge emisije Prava (RHMF-A-A) za 25,39 posto, dok
je cijena prve emisije Prava (RHMJ-R-A) pala za 12,20 posto.
Najveće su transakcije ostvarene Hotelima Baška Voda - 11,21
milijuna Prava, a slijede Puris sa 5,14 milijuna Prava te pločanski
Hoteli Jadran sa 4,08 milijuna Prava.
Najveći je interes u dražbi iskazan za pakete Belišća d.d. za čijih
je 0,7 posto temeljnog kapitala bilo 11 zainteresiranih kupaca; za
0,13 posto temeljnog kapitala Hotela Opera bilo je 9 zeintersiranih
kupaca dok je za 9,78 posto temeljnog kapitala pazinskog Purisa
bilo 6 zainteresiranih kupaca.
Preko 25 posto temeljnog kapitala odnosno 45,08 posto promijenilo
je vlasnika u Ugostiteljskom poduzeću (UP) Zagorac d.o.o. iz
Pregrade, 40,28 posto u Servisu d.d. iz Daruvara te 32,49 posto u
osječkom Limaru d.d.
U dražbovanje se u ime svojih klijenata uključilo 17 brokerskih
kuća, a najveći je udio u prometu ostvarila Podravska banka d.d. iz
Koprivnice sa 18,9 milijuna Prava, koliko vrijedi pet kupljenih
udjela. Slijedi kuća Ceufin brokers d.o.o. iz Zagreba sa 4,7
milijuna Prava i 21 kupljenim udjelom, dok je zagrebački Auctor
d.o.o. na trećem mjestu sa 4,3 milijuna Prava i tri kupljena
udjela.
Rezultati dražbe:
Društvo Brokerska kućakupca d.o.o. Počet. cije. kn Zaključ. cije.
kn Prom-jena % % tem.kapitala Promet
Adria auto d.d. Dubrovnik Brokeri 21 175 175 0,00 0,14 2.450
Arenaturist d.d. Pula Ceufin brokers 75 93 24,00 0,00 8.835
Autosaobraćajno d.d. Đakovo FIMA-vrijednos. 40 80 100,00 4,156
100.160
Autotrans d.d. Rijeka HITA-vrijednos. 40 40 ,00 2,06 160.720
Belišće d.d. Belišće PBZ kapital 75 357 376,00 0,07 272.034
Bilokalnik d.d. Koprivnica Ceufin brokers 75 75 0,00 0,02 5.625
Borik d.d. Zadar Hypo Alpe Adria 75 144 92,00 0,04 25.056
Brodospas d.d. Split Auctor 100 432 332,00 0,04 68.256
Chromos-agro d.d. Zagreb Fintrade 125 480 284,00 0,09 52.320
Derma crijevara d.d. Varaždin Ceufin brokers 100 164 64,00 0,09
6.202
Dilj d.d. Vinkovci Raiffeisenbank A. 100 240 140,00 100,00 8.880
Dimnjačar d.o.o. Rijeka Ceufin brokers 929 929 0,00 0,91 929
Drvoplast d.d. Buzet Ceufin brokers 100 120 20,00 2,79 149.760
Duga d.o.o. Zagreb Ceufin brokers 5.625 5.625 0,00 0,00 5.625
Elcon d.d. Zlatar Bistrica Fintrade 100 100 0,00 4,41 1.009.500
ETZ-Eko.-Teh.-zavod d.d. Osijek Ceufin brokers 75 75 0,00 0,22
1.975
Euromar d.d. Rijeka Ceufin brokers 50 50 0,00 0,32 800
Geoprojekt d.d. Split Fintrade 500 1.020 104,00 0,29 10.200
Goran d.d. Delnice HITA-vrijednos. 200 200 0,00 1,17 24.000
Građapromet d.d. Našice Fintrade 450 450 0,00 5,30 30.600
Gramat d.d. Rijeka Ceufin brokers 1.000 1.000 0,00 7,68 288.000
Gruda d.d. Zagreb Ceufin brokers 75 75 0,00 7,39 295.275
Hotel Opera d.d. Zagreb Ceufin brokers 50 278 456,00 0,13 325.538
Hoteli Jadran d.d. Ploče Auctor 175 175 0,00 21,74 4.075.400
Hr. nakalada zvuka i slike d.d Zg HITA-vrijednos. 50 122 144,00 0,28
39.284
Istra-auto d.d. Umag PBZ kapital 50 240 380,00 8,15 1.634.160
Jadranski pomorski servis d.d.Ri. Ceufin brokers 325 2.300 607,69
0,00 2.300
Jadro d.d. split Fintrade 950 1.482 56,00 22,81 1.095.198
Kamenolom Gradac d.d. Gr.Naši. Rast 75 237 216,00 8,42 147.651
Krkplastika d.d. Krk Utilis 40 40 0,00 1,25 5.760
Hoteli Baška voda d.d. Baška V. Podrvska banka 75 255 240,00 15,35
11.212.350
Lantea d.d. Zagreb Interfinance 25 53 112,00 0,48 169.600
Limar d.d. Osijek Ilirika vrij.papiri 100 100 0,00 32,49 60.200
Lošinjska plovidba d.d. M.Lošinj Rijeka vrijednos. 40 40 0,00 0,26
67.160
Martin Getaldić d.d. Zagreb Ceufin brokers 46 250 443,47 0,32
146.000
Međimurje beton d.d. Čakovec Ilirika vrij.papiri 50 50 0,00 4,61
159.900
Mondus d.d. Varaždin Ceufin brokers 500 500 0,00 1,12 134.500
Munja d.d. Zagreb HITA-vrijednos. 50 60 20,00 1,15 32.400
Moslavka d.d. Kutina HITA-vrijednos. 20 20 0,00 0,83 31.860
Međimurje trg. d.d. Čakovec Ilirika vrij.papiri 50 50 0,00 3,987
123.650
Međimurje tegra d.d. Čakovec Ilirika vrij.papiri 48 48 0,00 15,35
499.680
Metroholding d.d. Zagreb Podravska banka 25 74 196,00 1,50
1.911.272
MTČ Tv. rublja d.d. Čakovec Erste vrijed.pap. 180 180 0,00 8,03
540,000
Nordcomerce d.o.o Zagreb Ceufin brokers 13.920 13.920 ,00 6,23
13.920
Pluto d.d. Zagreb Fintrade 100 208 108,00 3,31 602.576
Poljoopskrba-agra d.d. Zagreb I.C.F 925 1.602 73,18 5,59 113.742
Pastor inženjering d.d. Samobor HITA-vrijednos. 100 220 120,00
0,12 6.820
Puris d.d Pazin Podravska banka 75 84 12,00 9,78 5.138,700
Ribnjičars.polj. d.d Kanička Iva Podravska banka 100 116 16,00 8,22
366.792
Računski centar d.d. Karlovac Ceufin brokers 100 104 4,00 23,17
193.960
Rio d.d. Rijeka Ceufin brokers 40 40 0,00 7,59 412.080
Vir 1898 d.d. Rijeka Podravska banka 80 80 0,00 8,96 271.680
Servis d.d. Daruvar Rijeka vrijednos. 50 128 156,00 40,28 314.368
TP Ogulin d.d. Ogulin HITA-vrijednos. 100 100 0,00 0,09 5.900
Tehnomont d.d. Zagreb Interfinance 500 790 58,00 3,02 22.910
Telefonvod d.d. Zagreb HITA-vrijednos. 75 81 8,00 2,38 17.901
Tempera d.d. Zagreb Ceufin brokers 1.000 1.040 4,00 1,55 14.560
UP Zagorac d.o.o. Pregrada Ceufin brokers 88.225 120.000 36,01
45,08 120.000
Veterinarska stanica Dvor d.o.o. Ceufin brokers 488.20 546.784
12,00 24,14 546.784
Visokogradnja d.d. Split Fintrade 50 54 8,00 0,95 34.290
Veterinarska st.g.Zg. d.o.o. Zg. HITA-vrijednos. 9.575 85.000
787,72 0,88 85.000
Zanatservis d.o.o. Opatija Rijeka vrijednos. 5.548 5.548 0,00 0,65
5,548
PGM Ragusa d.d. Dubrovnik Ceufin brokers 25 72 188,00 10,69
2.019.456
Veterinarska stanica Sisak d.o.o. Auctor 100 388 288,00 4,26
184.688
UKUPNO 35.432.670
19. Počeli s radom investicijski fondovi Erste BOND i Erste MONEY
Erste BOND i Erste MONEY, dva su nova otvorena investicijska fonda
kojima upravlja Erste Invest, a za koje će se udjeli građanima
početi prodavati od četvrtka 3. srpnja u svim poslovnicima
Erste&Steiermarkische Banke.
Erste MONEY je novčani fond, kojemu je minimalni ulog 2000 kuna, bez
ulazne i izlazne provizije, dok je Erste BOND obveznički fond s
minimalnim ulogom 400 kuna za koji se naplaćuje ulazna provizija od
1 posto za iznose do 300.000 kuna, a preko toga 0,7 posto.
Član Uprave Erste Investa Josip Glavaš podsjetivši kako je sadašnja
vrijednost imovine investicijskih fondova u Hrvatskoj 2,9
milijardi kuna te da ima prostora za daljnja jačanja. Potkrjepljuje
to podatkom da je u fondove u Hrvatskoj uloženo 69 eura po glavi
stanovnika, dok je istodobno u Mađarskoj uloženo 375 eura per
capita, Češkoj 308 eura, a Austriji 5.992 eura. Glavaš je iznio i
podatke o poslovanju trećeg fonda s kojim upravaljaju, Erste
International, koji je u nešto više od dvije godine izgubio 27 posto
vrijednosti, što je ipak manje od drugih fondova.
Od 1. kolovoza, spajanjem Riječke banke i Erste&Steiermarkische
Banke, počet će djelovati Erste&Steiermarkische Bank d.d. Rijeka,
koja će, kako naglašava član Uprave banke Boris Centner, imati
aktivu od preko 15 milijardi kuna, oko 9 posto tržišta, više od pola
milijuna klijenata u građanstvu te više od 15 tisuća klijenata u
gospodarstvu.
20. Počelo testiranje SETT-a
Tržište novca Zagreb uvodi Sustav elektronskog trgovanja Tržišta
novca i kratkoročnih vrijednosnica SETT. Sustav će jednostavno,
brzo i uspješno omogućiti istodobno elektronsko trgovanje
različitim instrumentima novčanog tržišta uz pružanje svih
informacija potrebnih za trgovanje za sve sudionike Tržišta novca
Zagreb, izvijestili su u četvrtak sa Tržišta.
Glavne karakteristike i prednosti SETT-a jesu on-line trgovanje
instrumentima novčanog tržišta, trenutačno ugovaranje
transakcija, i automatski prijenos transakcija kratkoročnim
vrijednosnicama u sustav prijeboja i namire Središnje depozitarne
agencije.
U utorak 1. srpnja 2003. započelo je testiranje SETT-a. U
testiranje Sustava uključeno je desetak banaka:
1. ERSTE&STEIERM?RKISCHE BANK D.D., ZAGREB
2. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA D.D., ZAGREB
3. HYPO ALPE ADRIA BANK D.D., ZAGREB
4. KARLOVAČKA BANKA D.D. KARLOVAC
5. KREDITNA BANKA ZAGREB D.D. ZAGREB
6. NAVA BANKA D.D., ZAGREB
7. PARTNER BANKA D.D., ZAGREB
8. PODRAVSKA BANKA D.D., KOPRIVNICA
9. SLATINSKA BANKA D.D., SLATINA
10. ZAGREBAČKA BANKA D.D. ZAGREB
Banke će u suradnji s Tržištem testirati Sustav, koji će ujesen biti
stavljen u produkciju.
21. Kvarner banka: u 2002. dobit 4,1 milijuna kuna
Kvarner banka d.d. Rijeka ostvarila je u 2002. neto dobit od 4,1
milijuna kuna, pri čemu je prihod iz
poslovanja iznosio 17,4 milijuna kuna.
U odnosu na prošlu godinu dobit je veća za 1,7 posto, a prihodi manji
za 13,5 posto. Ostvarena dobit u iznosu od tri milijuna kuna, bit će
isplaćena dioničarima kao dividenda, a ostatak raspodijeljen u
zakonske (206.000 kn) i ostale rezerve (894.839 kn).
Prema Izvješću predsjednika Uprave Gorana Rameše na Glavnoj
skupštini, banka je 2002. završila s bilancom od 226,2 milijuna
kuna. Smanjenje rasta bilance koja je u 2002. povećana za samo 2,6
posto u odnosu na 2001., u kojoj je povećana za više od 20 posto,
Rameša je obrazložio smanjenjem depozita javnoga sektora, posebice
riječke gradske uprave i primorsko-goranske županije.
Temeljni kapital Kvarner banke iznosi 60 milijuna kuna, a najveći
su dioničari tvrtka AdriaConsulting S.r.L. iz Trsta (50 posto),
Riječka banka d.d. (30 posto) i riječka tvrtka Transadria d.d.(15
posto).
Kvarner banka regionalna je primorska banka osnovana 1993. Ima 27
zaposlenih, a prosječna aktiva po zaposleniku iznosi 8,2 milijuna
kuna.
22. Odluka o izlasku EBRD-a iz Podravke na skupštini Podravke 18.
srpnja
Temeljem dogovora Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i
koprivničke prehrambene industrije Podravka, ulaganje EBRD-a bit
će završeno otkupom njegovih povlaštenih dionica, koje bi se
povukle radi eliminiranja dvaju različitih rodova dionica.
Takva bi odluka trebala biti donijeta na glavnoj skupštini Podravke
d.d. sazvanoj za 18. srpnja. Zbog toga će se promijeniti Statut
Podravke d.d. i u sklopu toga i smanjiti temeljni kapital Društva.
Naime, temeljni kapital sada iznosi 1.813,921.200 kuna i
podijeljen je na 5,410.404 redovnih dionica serije "A" i 636.000
povlaštenih dionica serije "B". Društvo namjerava otkupiti svih
636.000 povlaštenih dionica, što predstavlja 10,53 posto (50
milijuna DEM) Podravkinog temeljnog kapitala, sada u vlasništvu
EBRD-a. Nakon toga će se smanjiti temeljni kapital povlačenjem
povlaštenih dionica.
Za svaku povučenu dionicu vlasniku će se isplatiti 300 kuna. EBRD će
tako dobiti zadnji puta dividendu na povlaštene dionice u iznosu od
2,766.600 eura. Temeljni kapital povlačenjem povlaštenih dionica
smanjit će se za 190,8 milijuna kuna, pa će tada temeljni kapital
Podravke iznositi 1.623,121.200 kuna i bit će podijeljen na
5,410.404 redovnih dionica serije "A", od kojih je svaka nominalne
vrijednosti 300 kuna.
Poslovna 2002. za Podravku je bila najuspješnija po čistoj dobiti
unazad nekoliko godina, i za grupu Podravka iznosi 108,5 milijuna
kuna, što je 75 posto više nego 2001. godine. Operativna dobit
(prije kamata i poreza) iznosi 160,6 milijuna kuna, a dobit
Podravke d.d. je 76,14 milijuna kuna.
Glavna bi skupština, nakon nekoliko godina stanke, trebala
prihvatiti i odluku o isplati dividende na redovne dionice u brutto
iznosu od šest kuna po dionici, što iznosi ukupno 32,44 milijuna
kuna ili 42,6 posto ostvarene dobiti za prošlu godinu. Prema
prijedlogu odluke dionice bi se isplatile najkasnije do 31.
prosinca ove godine.
23. Projekt jedinstvenog izvještajno analitičkog sustava javnih
financija
Jedinstveni izvještajno analitički sustav javnih financija -
PIFIS, omogućava ažuran pregled stanja državnih financija, te će
biti velika pomoć u procesu donošenja odluka, istaknuto je u
srijedu na predstavljanju toga projekta koji se radi u okviru
Državne riznice.
Sustav je izgrađen na Business Intelligence tehnologiji (poslovna
inteligencija) i prvi je takav projekt u državnoj upravi.
Business Intelligence sustavi koriste informacije dobivene iz
strukturiranih i nestrukturiranih podataka iz raznih izvora, te
ih, određenim tehnologija, transformiraju u kvalitetne
informacije i analize primjenjive u procesu odlučivanja.
Business Intelligence može poboljšati proces donošenja odluka,
njegovo korištenje očituje se i u smanjenju troškova, istaknuo je
zamjenik ministra financija Damir Kuštrak.
Taj bi sustav u državnoj upravi trebao pridonijeti bržem dostupu
potrebnih informacija, racionalnijem trošenju proračunskih
sredstava, te kvalitetnijem upravljanju likvidnošću države.
Rad na projektu započeo je u studenom 2002. i nedavno je završena
prva faza - na jednom su mjestu prikupljeni svi podatci vezani uz
prihode i rashode državnog proračuna koji su vremenski ovisni.
Praktično to omogućuje npr. izvještaje o prihodima i rashodima
tekućeg proračuna, kao i o prihodima proračuna npr. u razdoblju od
1995. do 2002., izvještaje o trošarinama po razdobljima, o
ostvarivanju prihoda proračuna po mjesecima, i slično.
Po riječima glavne državne rizničarke Vesne Vašiček do kraja ove
godine očekuje se i završetak druge faze projekta, a sveukupno bi
uvođenje obje faze koštalo oko četiri milijuna kuna.
24. Središnji bankari: Deflacija - opasnost za vodeća
gospodarstva
Deflacija je vrlo realna opasnost za mnoga najveća gospodarstva
svijeta a središnje banke i vlade sada bi trebali dobro razmisliti o
pripremanju politika za njezino suzbijanje, objavila je u
ponedjeljak Banka za međunarodne obračune (BIS).
Razine zaduženosti na rekordno su visokim razinama u mnogim vodećim
industrijskim zemljama, inflacija i službene kamatne stope vrlo su
niske, gospodarski je rast slab a rigidna tržišta rada
onemogućavaju rezanja plaća. Sve to stvara pogodne uvjete za
ukorjenjivanje deflacije, navodi se u godišnjem izvješću utjecajne
Banke za međunarodne obračune (BIS). "Uspješno zauzdavanje
inflacije povećava šanse da se većina naprednih industrijskih
gospodarstava možda već nalazi na korak od deflacije", ističe BIS.
Dok BIS u svojem izvješću ne tvrdi da opasnost od zapadanja u štetan
deflatorni ciklus - u kojemu pad cijena podriva rast čineći
servisiranje dugova skupljima i pritišćući potražnju - prijeti
nekoj određenoj zemlji, on ističe da su povremene eksplozije
učinkovite deflacije danas znatno uobičajenija pojava.
U 2000. i 2002. potrošačke su cijene u razvijenim zemljama pale
ispod jedan posto tri do četiri puta češće nego u 1980-tima. BIS
preporuča planiranje unaprijed jer nedavna iskustva u Aziji
pokazuju da se deflacija može uvući podmuklo i nezamijećeno.
Povrh toga, u okruženju sporoga rasta sa snižavanjem kamatnih stopa
središnjih banaka - poput američkog Fed-a i švicarske središnje
banke - prema nuli, zakonodavci bi upravo u vrijeme ubrzanja
deflatornih sila mogli otkriti da su iscrpljena sva tradicionalna
monetarna sredstva.
"Središnje banke možda bi trebale sistematski istražiti opcije
koje su im na raspolaganju za rješavanje problema deflacije, i to
dosta prije njezina izbijanja", navodi se u priopćenju BIS-a, koji
djeluje kao forum središnjih bankara svijeta.
25. HNB i MUP upozoravaju na krivotvorene novčanice od 1000 kuna
Hrvatska narodna banka (HNB) i Ministarstvo unutarnjih poslova
(MUP) obavještavaju javnost da su se u optjecaju pojavile
krivotvorene novčanice od 1000 kuna.
Kako su novčanice izrađene tiskom sumnja se na moguću izradu većih
količina krivotvorina, te MUP i Narodna banka upozoravaju da je
potreban veći oprez prilikom zaprimanja novčanica od tisuću kuna,
stoji u zajedničkom priopćenju MUP-a i HNB-a.
Krivotvorene novčanice otkrivene su u 12 hrvatskih gradova
Osijeku, Našicama, Đakovu, Slavonskom Brodu, Novskoj, Okučanima,
Novoj Gradiški, Zagrebu, Rijeci, Crikvenici, Opatiji i Rovinju, a u
optjecaj su stavljene najčešće plaćanjem manjih računa u kioscima,
trgovinama, benzinskim pumpama, kafićima i kladionicama.
MUP je nakon provedenih kriminalističkih obrada do sada podnio
kaznene prijave protiv šest osoba.
Krivotvorine je, navodi se u priopćenju, moguće relativno lako
uočiti po izrazito žućkastoj boji papira upotrebljenog za tisak, te
po preklapanju oboda crteža portreta Ante Starčevića s crtežom
podloge, uslijed pomaka u postupku tiskanja.
Imitirani vodeni znak položajem, crtežom portreta i izrazito
mutnim žućkastim konturama vidljivo odstupa od izgleda originalnog
vodenog znaka.
Zaštitna kovinska nit imitirana je folija tiskom, tako da se dobiva
privid sjajnih srebrnih kovinskih prozorčića, karakterističnih za
originalnu novčanicu. Boje na crtežu portreta i u natpisima na
krivotvorinama su tamnije, a na dijelovima crteža podloge i mini
natpisa mutne su i razlivene, stoji u priopćenju.
Sve do sada otkrivene novčanice imaju istovjetnu oznaku serije
A...E, dok su serijski brojevi otisnuti u različitim varijantama.
MUP je prijave podnio protiv dvije osobe u Zagrebu, tri u Slavonskom
Brodu i jedne u Rijeci, koje se tereti da su u optjecaj stavile veću
količinu krivotvorenih novčanica od tisuću kuna, s datumom
izdavanja 31. listopada 1993.
U priopćenju se navodi da MUP nastavlja s poduzimanjem daljnjih
mjera kako bi se utvrdilo porijeklo krivotvorenog novca i otkrili
počinitelji tog kaznenog djela.
26. Statistika
Vanjskotrgovinski deficit oko 21 milijardu kuna, ili 3,03
milijarde dolara - Hrvatska je u prvih pet mjeseci ove godine
izvezla roba u vrijednosti 16,7 milijardi kuna, što je 5,1 posto
više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok je istodobno uvoz
porastao za 13,9 posto i iznosio je 37,7 milijardi kuna, privremeni
su podatci Državnog zavoda za statistiku. Zbog značajnog pada
vrijednosti tečaja dolara u odnosu na kunu, za više od 17 posto,
stope rasta robne razmjene izražene u dolarima osjetno su veće od
onih u kunama. Tako je, izražen u dolarima, hrvatski robni izvoz u
prvih pet mjeseci ove godine iznosio 2,4 milijarde dolara, što
predstavlja povećanje za 27 posto u odnosu na isto prošlogodišnje
razdoblje, dok je uvoz istodobno povećan za 37,8 posto i iznosio je
5,4 milijarde dolara. Vanjskotrgovinski deficit na kraju je
svibnja iznosio gotovo 21 milijardu kuna, a izraženo u dolarima
premašio je tri milijarde dolara. Krajem svibnja vanjskotrgovinski
je deficit iznosio 3,03 milijarde dolara, dok je na kraju travnja on
iznosio 2,25 milijardi dolara. Pokrivenost uvoza izvozom u prvih je
pet mjeseci iznosila 44,3 posto. Vrijednosno najveći izvoz
ostvarila je proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, u okviru
čega statistika vodi i brodogradnju. Izvoz te djelatnosti u prvih
je pet mjeseci iznosio 1,8 milijardi kuna, što je 16,1 posto manje
nego u istom razdoblju prošle godine, dok je u dolarskom iznosu ta
djelatnost zabilježila povećanje izvoza za 0,5 posto (oko 264
milijuna dolara). Glavni vanjskotrgovinski partner Hrvatske je
Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti 4,2 milijarde kuna,
ili 606 milijuna dolara, a uvezeno roba u vrijednosti 6,4 milijarde
kuna, ili 932 milijuna dolara. Slijedi Njemačka u koju je izvezeno
roba u vrijednosti 2,1 milijardu kuna, ili 302 milijuna dolara, a
uvezeno u vrijednosti gotovo 6 milijardi kuna, ili 863 milijuna
dolara.
U svibnju rast zaposlenosti 0,7 posto - Zaposlenost u Hrvatskoj u
svibnju je, treći mjesec za redom, zabilježila rast pa je tako
ukupno zaposlenih u svibnju bilo 1.360.220, što je za 0,7 posto ili
za 9.035 osoba više nego u mjesecu prije. Po privremenim podacima
Državnog zavoda za statistiku, u pravnim je osobama u svibnju bilo
1.054.418 zaposlenih, što je povećanje od 0,5 posto u odnosu na
travanj. Zaposlenost u obrtu i slobodnim profesijama porasla je za
1,7 posto pa je u svibnju u obrtu i slobodnim profesijama
evidentirano ukupno 240.671 zaposlenih. Broj aktivnih osiguranika
- individualnih poljoprivrednika smanjen je za 1,2 posto, na 65.131
osobu. Krajem svibnja u Hrvatskoj je evidentirano 330.882
nezaposlenih. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje to je
za 4,2 posto manje nego u mjesecu prije. Stopa evidentirane
nezaposlenosti, izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnom
aktivnom stanovništvu, u svibnju je iznosila 19,6 posto, prema 20,4
posto u travnju. Stopa nezaposlenosti žena, pak, iznosi 23,7 posto,
prema 24,5 posto u travnju.
U Hrvatskoj prosječna neto plaća isplaćena za travanj 3.892 kune - U
Hrvatskoj je prosječna neto plaća isplaćena za travanj ove godine
iznosila 3.892 kune i bila je nominalno 1,2 posto veća od one
isplaćene za ožujak te 5,3 posto veća u odnosu na isti mjesec prošle
godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Realno je prosječna
plaća isplaćena u travnju u odnosu na prethodni mjesec povećana 1
posto, odnosno za 4,2 posto usporedi li se sa četvrtim mjesecom
prošle godine. Prosječna neto plaća isplaćena u Hrvatskoj u prva
četiri mjeseca ove godine, pak, iznosila je 3.854 kune i bila je
nominalno 6,9 posto, a realno 5,8 posto veća nego u istom razdoblju
lani. Najviša prosječna plaća za travanj je isplaćena u zračnom
prijevozu i iznosila je 6.757 kuna ili 2.865 kuna od državnog
prosjeka, a slijedi prosječna neto plaća u financijskom
posredovanju (osim osiguranja i mirovinskih fondova) koja je
iznosila 6.288 kuna. Nasuprot tome, u štavljenju i obradi kože,
proizvodi kovčega i torbi, sedlarskih i remenarskih proizvoda i
obuće isplaćena je najniža prosječna plaća za travanj - 1.974 kune
ili gotovo dvostruko manje od državnog prosjeka. Istodobno je nešto
većih 2.125 kuna iznosila prosječna neto plaća u proizvodnji
odjeće, doradi i bojanju krzna. Promatrano prema glavnim
područjima djelatnosti, neto plaće koje su ispod državnog prosjeka
isplaćene su za travanj u poljoprivredi, lovu i šumarstvu,
ribarstvu, prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, trgovini na
malo i veliko, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za
osobnu uporabu i kućanstvo, kao i u hotelima i restoranima. Iznad
prosjeka, pak, bile su neto plaće u rudarstvu i vađenju, opskrbi
električnom energijom, plinom i vodom, prijevozu, skladištenju i
vezama, financijskom posredovanju, poslovanju nekretninama,
iznajmljivanju i poslovnim uslugama, javnoj upravi i obrani,
obveznom socijalnom osiguranju, obrazovanju, zdravstvenoj
zaštiti, socijalnoj skrbi i u ostalim društvenim, socijalnim i
osobnim uslužnim djelatnostima.
Prosječna mjesečna bruto plaća isplaćena za travanj ove godine,
pak, iznosila je 5.541 kunu - nominalno 1,2 posto, a realno 1 posto
više nego u mjesecu ranije.
U distributivnoj trgovini u prvom tromjesečju 43,7 mlrd kn prometa
- U distributivnoj trgovini u Hrvatskoj u prva tri mjeseca ove
godine ostvaren je promet (s uračunatim PDV-om) u iznosu od 43,7
milijardi kuna, od čega su poduzeća/trgovačka društva realizirala
41,07 milijardi ili 93,9 posto, a obrtnici 2,7 milijardi kuna ili
6,1 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najveći je
dio ukupnog prometa, točnije gotovo 21,2 milijarde kuna,
realiziran u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini, osim
trgovine motornih vozilima i motociklima. U trgovini na malo, osim
trgovine motornim vozilima i motociklima te popravku predmeta za
osobnu uporabu i kućanstvo ostvareno je 12,3 milijarde kuna
prometa, a u ostaloj trgovini na veliko 10,4 milijarde kuna. Na
kraju trećeg tromjesečja ove godine poduzeća obuhvaćena
statističkim izvješćem imala su 20.458 prodavaonica, odnosno
servisa, a obrtnici 20.465, odnosno ukupno 40.923. Ukupan broj
zaposlenih koji rade u distributivnoj trgovini, na kraju je
promatranog razdoblja iznosio 216.845, od čega je njih 171.658 bilo
zaposleno u poduzećima/trgovačkim društvima, a 45.187 u obrtu.