ZAGREB, 3. srpnja (Hina) - Hrvatski je sabor na kraju današnjeg zasjedanja raspravljao o trima zakonskim prijedlozima: o odgovornosti hrvatske države za štetu nastalu zbog terorističkih akata i javnih demonstracija, za štetu koju su
uzrokovali pripadnici oružanih i redarstvenih snaga u Domovinskom ratu i za štetu nastalu u bivšoj državi.
ZAGREB, 3. srpnja (Hina) - Hrvatski je sabor na kraju današnjeg
zasjedanja raspravljao o trima zakonskim prijedlozima: o
odgovornosti hrvatske države za štetu nastalu zbog terorističkih
akata i javnih demonstracija, za štetu koju su uzrokovali
pripadnici oružanih i redarstvenih snaga u Domovinskom ratu i za
štetu nastalu u bivšoj državi.#L#
Zamjenik ministrice pravosuđa, uprave i lokalne samouprave
Miljenko Kovač objasnio je da bi država, po predloženom, preuzela
odgovornost za štetu nastalu terorističkim djelovanjem ili u
demonstracijama te za ratnu štetu po načelu društvene
solidarnosti.
Naglasio je da će država preuzeti odgovornost isključivo za štete
nastale zbog smrti i tjelesnog oštećenja do 3. veljače 1996., a
isključena je naknada štete na imovini, koja bi se trebala urediti
posebnim propisima.
Oštećenicima bi se isplatilo 60 posto utvrđene štete, a najviše
350.000 kuna. Pravo na naknadu štete ne bi imali oštećenici koji su
sami sudjelovali u pripremi i provedbi štetnih postupaka te
pripadnici terorističkih organizacija, objasnio je Kovač.
Mario Kovač (Klub HSLS-a) ocijenio je da će po predloženim zakonima
država od slučaja do slučaja procjenjivati što je ratna šteta, a što
je šteta uzrokovana terorističkim djelovanjem, jer je i terorizam
najrašireniji bio u vrijeme Domovinskoga rata. Moralno
neprihvatljivim je ocijenio uvođenje mogućnosti odštete za štete
koje bi trebalo urediti posebnim propisima. Podsjetio je da su
hrvatski branitelji i njihove obitelji izgubile pravo prvenstva u
obnovi, ocijenivši da se tim zakonima omogućuje odšteta onima koji
su u pobuni bombardirali hrvatske gradove.
Oštro mu je odgovorio Mladen Godek (Klub Libre), istaknuvši da je
liberalnoj stranci privatno vlasništvo sveto i da se ratni zločin
ne smije povezivati s pretrpljenom štetom.
Manjinski zastupnik Milan Đukić smatra pak da predloženi zakoni
donose samo fiktivne vrijednosti te da "će o njima imati što reći i
Međunarodni sud za ljudska prava". Upozorio je da Vlada mora
poštovati preuzete obveze prema zaštiti imovine. "Vjerujem da se
takvim zakonima ipak neće moći izbjeći obveze ratne odštete", kazao
je Đukić, tvrdeći da su predložei zakoni u neskladu s europskim
standardima.
Rasprava o tim zakonskim prijedlozima nastavlja se sutra.
(Hina) ibob mć
(Hina) ibob mć