VLADA O ZAŠTIĆENIM NAJMOPRIMCIMA

ZAGREB, 3. srpnja (Hina) - Izmjenama Zakona o najmu stanova, čiji je konačni prijedlog danas prihvatila Vlada, trebalo bi se riješiti pitanje zaštićenih najmoprimaca koji žive u stanovima u privatnom vlasništvu drugih osoba.#L# Po tom prijedlogu vlasnik stana mogao bi zaštićenom najmoprimcu otkazati ugovor o najmu samo ako nema riješeno stambeno pitanje i zbog toga se želi useliti u svoj stan. U tom slučaju zaštićeni bi najmoprimac imao pravo da mu se osigura drugi odgovarajući stan, a zakon predviđa i mogućnost da svoje stambeno pitanje riješi i kupnjom stana uz novčanu potporu države i jedinica lokalne samouprave. Procjenjuje se da privatnih stanova sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj nema više od 7000, uključivo i oko 330 tzv. nadstojničkih stanova. Kako se novčana potpora države za rješavanje stambenog pitanja zaštićenih najmoprimaca planira u idućem šestogodišnjem razdoblju, procjenjuje se da bi u državnom proračunu za tu namjenu trebala izdvojiti u prosjeku oko 67 milijuna kuna na godinu, odnosno ukupno oko 400 milijuna kuna. Zakon o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima, koji je Vlada dostavila Saboru po hitnom postupku, predviđa da bi poštari, koji su česta meta razbojnika, ubuduće kad nose manje gotovinske svote, morali biti zaštićeni sustavom za dojavu prepada. Vlada se na zakonsko reguliranje tog područja odlučila ponukana porastom broja razbojništava u bankama, poštama i mjenjačnicama - lani ih je dogodilo 107, ubijena su dva zaposlenika, te počinjena šteta od oko 6,6 milijuna kuna. Da bi se smanjio broj razbojstava, od novčarskih se ustanova, kao što su banke, pošte, mjenjačnice, poslovnice FINA-e, ali i Hrvatske lutrije i kladionica, pa i za bankomate, traži da ugrade protuprovalne sustave, uvedu neprekidan videonadzor prostora, angažiraju zaštitare, a posebne su mjere predviđene i za prijevoz novca i vrijednosti. Vlada je izmjenama Zakona o sprječavanju pranja novca predložila da se limit koji banke obvezno moraju prijaviti Uredu za sprječavanje pranja novca podigne sa 105 na 200 tisuća kuna. Osim banaka, tzv. sumnjive transakcije morali bi prijavljivati odvjetnici, javni bilježnici, revizori i porezni savjetnici. Vlada je poduprla operativni, tehnički plan provedbe reforme pravosuđa te plan razvoja Hrvatske lutrije do 2005. Okosnice su toga plana nastavak rasta ukupnih prihoda Hrvatske lutrije i njezina modernizacija, a u sljedeće tri godine i ulaganja od 291 milijun kuna. (Hina) um/bn mć