WASHINGTON, 1. srpnja (Hina) - Sjedinjene Države su u utorak proglasile da 35 zemalja ne može primati američku vojnu pomoć jer podržavaju Međunarodni kazneni sud (ICC) i nisu potpisale sporazume da neće izručivati Amerikance tom
sudu.
WASHINGTON, 1. srpnja (Hina) - Sjedinjene Države su u utorak
proglasile da 35 zemalja ne može primati američku vojnu pomoć jer
podržavaju Međunarodni kazneni sud (ICC) i nisu potpisale
sporazume da neće izručivati Amerikance tom sudu.#L#
Glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher je rekao
novinarima da je 35 zemalja podložno ograničenjima u dobijanju
američke vojne pomoći jer nisu kvalificirane da budu izuzete od
zabrane američke vojne pomoći budući da nisu potpisale sporazum o
neizručenju američkih državljana ICC-u.
On je kao kriterije za zabranu američke vojne pomoći zemljama naveo
da zemlja treba biti primatelj američke vojne pomoći, da je stranka
Međunarodng kaznenog suda, da nije izuzeta od zabrane kao članica
NATO-a ili američki saveznik niti je potpisala sporazum članak 98.
o neizručivanju Amerikanaca ICC-u. Tih 35 zemalja zadovoljava te
kriterije.
Prema Zakonu o zaštiti pripadnika američkih oružanih snaga (ASPA)
1. srpnja je rok da Sjedinjene Države zabrane vojnu pomoć zemljama
strankama ICC-a.
Američki predsjednik George W. Bush je odlučio u utorak da 22 zemlje
izuzme od zabrane.
Boucher je rekao da je predsjednik Bush poslao svoju odluku u
američki Kongres u kojoj su navedene zemlje koje će dobiti izuzeće
od suspenzije američke vojne pomoći kao i zemlje koje će izgubiti
vojnu pomoć.
On je rekao kako će popis zemalja objaviti kada ga dobije Kongres.
Hrvatska zadovoljava sva četiri kriterija Sjedinjenih Država za
ukidanje vojne pomoći. Hrvatska je potpisnica sporazuma o ICC-u,
primatelj američke vojne pomoći, nije članica NATO-a i ne želi
potpisati bilateralni sporazum sa SAD-om o neizručivanju
Amerikanaca ICC-u.
Zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović rekao
je u utorak za Hinu kako će Hrvatska u pravnom smislu izgubiti
američku vojnu pomoć, ali da do siječnja iduće godine u stvari ne
gubi ništa.
Šimonović, koji je vodio hrvatsko izaslanstvo na pregovorima o ICC-
u sa SAD-om, rekao je da je od ukupne američke vojne pomoći
Hrvatskoj od 19 milijuna dolara 6 miliuna za ovu godinu već
potrošeno, a da se preostalih 13 milijuna odnosi na "sredstva
odobrena za ranija razdoblja, koja iz raznih razloga nisu
iskorištena". On je kazao kako će se ta sredstva moći koristiti
budući je SAD najavio da se zakon o ukidanju pomoći neće koristiti
retroaktivno.
Boucher je kazao novinarima kako će SAD nastaviti nastojati da
zemlje potpišu bilateralne sporazume sa SAD-om o neizručenju
američkih državljana ICC-u.
On je rekao da će vrijednost američke zabrane pružanja vojne pomoći
zemljama u 2003. iznositi 47 milijuna dolara koji još nisu
dodijeljeni kao i 613.000 dolara za pomoć u vojnom obrazovanju i
obuci.
Među zemljama koje predsjednik Bush nije obuhvatio odlukom o
izuzeću su i Kolumbija, kao i šest istočnoeuropskih zemalja koje će
iduće godine postati članice NATO-a, Bugarska, Estonija, Latvija,
Litva, Slovačka i Slovenija.
Kolumbija, čija vlada se bori protiv ljevičarskih gerilaca i
trgovaca drogom, s 98 milijuna dolara ove godine je jedan od
najvećih primatelja američke vojne pomoći. Samo još 5 milijuna
dolara za ovu godinu nije iskorišteno i bit će zamrznuto.
Posljedice po šest zemalja budućih članica NATO-a će biti minimalne
i odnse se samo na ovu godinu.
Na pitanje hoće li ovih šest zemalja automatski biti izuzete od
ukidanja vojne pomoći nakon što postanu članice NATO-a iduće godine
Boucher je odgovorio da hoće.
Među zemljama koje su kvalificirane za gubitak američke vojne
pomoći su i Srbija i Crna Gora, Brazil i Južna Afrika.
Američka zabrana vojne pomoći predviđena Zakonom o zaštiti
pripadnika oružanih snaga (ASPA) ne odnosi se na 19 članica NATO-a
niti na važne američke saveznike koji nisu članovi Saveza.
Zabrana se odnosi na financiranje vojne pomoći zemljama iz koje se
plaća američko oružje i druga vojna pomoć kao i pomoć u vojnom
obrazovanju i obuci.
Sjedinjene Države su donijele ASPA-u strahujući da će ICC biti
iskorišten za politički motiviran progon Amerikanaca.
Do sada su ukupno 44 zemlje objavile da su potpisale bilateralne
sporazume sa SAD-om o neizručivanju Amerikanaca ICC-u, a još sedam
je to učinilo tajno. Sporazum o neizručivanju poznat je i kao
sporazum članka 98, po članku Rimskog statuta ICC-a koji dopušta
takve sporazume.
(Hina) sl br
(Hina) sl br