PRIKAZ STANJA KVARNERSKE PRIRODNE BAŠTINE

RIJEKA, 16. lipnja (Hina) - Prezentacija "Prirodna baština Primorsko-goranske županije - vrijednost koja nestaje" održana je danas u riječkoj gradskoj vijećnici, a ocijenjeno je da je jedna od najvećih teškoća u zaštiti biljnog i životinjskog svijeta upravljanje zaštićenim prirodnim područjima.#L# Zaštita biljnog i životinjskog svijeta uređena je Ustavom, Zakonom o zaštiti okoliša i s 15 međunarodnih sporazuma, ali nedostaje novac, primjeren nadzor, zakonski okviri i izobrazba ljudi, rečeno je na skupu koji je priredio županijski Zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, a nazočili mu predstavnici županijskih tijela, parkova prirode, ekoudruga i muzeja. Goran Sušić iz Ekocentra Caput insulae iz Beloga na otoku Cresu istaknuo je da otoci Cres i Lošinj imaju oko 1500 biljnih vrsta, a cijelo britansko područje, primjerice, oko 1200 vrsta. Također Cres i Krk ima po 30 vrsta vodozemaca i gmazova, a Sardinija i Sicilija po 25. Sušić je rekao da je životinjski svijet otoka Plavnika najvrjedniji na Sredozemlju. Po njegovim riječima lovci su ondje naselili neautohtone vrste jelena lopatara i divlje svinje, te u strahu da otok ne bude proglašen prirodnim rezervatom, ubijaju bjeloglave supove. Naglasio je da smrt bjeloglavih supova na otocima Cresu, Prviću, Plavniku i Krku, često uzrokuju turisti uznemirujući ih te stočari i poljodjelci koji postavljaju otrovne meke za medvjede, lisice i divlje pse. Na tim je otocima u zadnjih pet godina od 120 ostalo oko 80 parova bjeloglavih supova (od toga 60 na Cresu), rekao je Sušić. Na prezentaciji je, među ostalim, rečeno da velike štete biljnom fondu Gorskog kotara nanose skupljači ljekovita bilja te da se u Kvarnerskom zaljevu pojavljuju nove invazivne alge koje utječu na bioraznolikost tog područja. O nestanku biljnih i životinjskih vrsta treba više govoriti kako bi se smanjilo njihovo izumiranje i gubitci prirodnih staništa, zaključeno je na predstavljanju. (Hina) hšup vkn