SPLIT, 14. lipnja (Hina) - Vijest o pojavi nove vrste alge iz roda zloglasne Caulerpe - Caulerpe racemose u Jadranskom moru, o kojoj ovih dana javljaju neki hrvatski mediji, za stručnjake Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz
Splita nije novost, jer s njom su se suočili još u jesen 2000. na Paklenim otocima i otada poduzimaju mjere za njezino uklanjanje.
SPLIT, 14. lipnja (Hina) - Vijest o pojavi nove vrste alge iz roda
zloglasne Caulerpe - Caulerpe racemose u Jadranskom moru, o kojoj
ovih dana javljaju neki hrvatski mediji, za stručnjake Instituta za
oceanografiju i ribarstvo iz Splita nije novost, jer s njom su se
suočili još u jesen 2000. na Paklenim otocima i otada poduzimaju
mjere za njezino uklanjanje.#L#
Po riječima ravnateljice Instituta dr. Ivone Marasović, tropska
zelena alga Caulerpa racemosa prvi je put u Sredozemnom moru
zabilježena tridesetih godina 20. stoljeća. Međutim, do 1991. bila
je rijetka i rasprostranjena jedino na području istočnog i južnog
dijela Sredozemnog mora. Od 1991. do 2000. pronađena je na gotovo
cijelom Sredozemlju, stvarajući iznimno gusta naselja na svim
tipovima morskog dna. U Jadranskom moru pronađena je u jesen 2000.
na otočiću Marinkovcu na Paklenim otocima. Algu je pronašao mjesni
ronilac, misleći da je riječ o drugoj vrsti istog roda, algi
Caulerpi taxifoliji koja naseljava područje Starogradskog zaljeva
i od prije je poznata kao agresivna vrsta čije širenje dovodi do
značajnih promjena biološke, ekološke i pejsažne raznolikosti.
O nalazu alge dojavio je Institutu za oceanografiju i ribarstvo,
koji je provjerio dojavu i tako utvrdio pojavu vrste Caulerpa
racemosa. Potkraj 2000. Institut je u suradnji s Ministarstvom
zaštite okoliša proveo detaljan pregled nalazišta na otočiću
Marinkovcu i uklanjanje pronađenih naselja alge. Pronađeno je 13
manjih naselja, promjera do dva metra, na dubinama između pet i 15
metara, te jedno veće, glavno naselje, promjera oko pet metara na
šest metara dubine. Uklanjanje naselja, doznaje se od dr.
Marasović, obavljeno je zasipanjem vapnom te prekrivanjem crnim
plastičnim folijama. Metoda prekrivanja folijama već se nekoliko
godina primjenjuje i pri uklanjanju vrste Caulerpe taxifolije u
Starogradskom zaljevu. Da bi alga potpuno uginula, treba biti
prekrivena tri mjeseca. Zbog izloženosti lokacije na otočiću
Marinkovcu južnim i istočnim vjetrovima, a time i opasnosti da
morski valovi unište postavljene folije, naselje je prije
prekrivanja zatrpano vapnom, čime se ubrzava proces uništavanja
alge. Ta metoda je samo eksperimentalno bila isprobana u
Starogradskom zaljevu, pri čemu je utvrđeno da vapno dovodi do
bržeg ugibanja alge.
Nalazište je na južnoj strani otočića i izloženo je izravnom
utjecaju južnih i istočnih vjetrova i morskih valova. Oni uzrokuju
fragmentaciju alge i raznošenje nastalih djelića koji se mogu
obnoviti u novom obliku. Nakon uklanjanja naselja, na području
nalazišta preostalo je puno djelića alge koji se teško uočavaju pa
ih nije moguće lako skupiti. Pregledom šireg područja oko nalazišta
nije utvrđeno postojanje drugih naselja, što, po riječima
ravnateljice Instituta, nažalost ne znači da ona i ne postoje.
Nažalost, zaključila je, prvotna predviđanja da će alga potpuno
nestati nakon uklanjanja te niske temperature mora tijekom zimskog
razdoblja koja će uništiti preostale djeliće, nisu se pokazala
točnim. Alga se iz preostalih djelića i neotkrivenih naselja
nastavila širiti, ali zasad bez značajnijeg utjecaja na autohtone
zajednice.
Stoga je Institut primoran ponoviti već poduzete mjere, ali i, u
suradnji sa stručnjacima iz drugih zemalja, primijeniti neke nove
jer bi se u suprotnom alga u kratkom vremenskom razdoblju proširila
podmorjem Paklenih otoka, a zatim i na druge otoke stvarajući gusta
naselja i drastično mijenjajući biološku, ekološku i pejsažnu
raznolikost sa značajnim posljedicama za ribarstvo i osobito
ronilački turizam.
(Hina) dstr vkn
(Hina) dstr vkn