ZAGREB, 11. lipnja (Hina)- Hrvatska========DW/Koeln - Hrvatska je velika iznimka na zapadnom Balkanu"Ekonomski gledano, Hrvatska je velika iznimka na zapadnom Balkanu. To je njezina glavna prednost", rekao je ravnatelj instituta
European Stability Initiative Gerald Knaus za postaju Deutsche Welle.Po ocjenama hrvatskih, ali i stranih analitičara, Hrvatska je gospodarski bolje pripremljena za ulazak u EU od većine zemalja koje se primaju u sadašnjem krugu širenja, prenosi DW. Gerald Knaus u analizi DW-a primjećuje da je BDP Hrvatske zbroj BDP-a svih ostalih zemalja zapadnog Balkana zajedno, te da i u izravnim inozemnim investicijama Hrvatska također uvelike nadmašuje ostale zemlje regije. Hrvatska je ostvarila znatan napredak u posljednjih nekoliko mjeseci: poboljšala je međunarodni image, prigrlila je svoje susjede, a i susjedi nju podržavaju, uspješno je lobirala u Bruxellesu za drugačiji pristup regiji, a u čitavom procesu pokazala se regionalnim čelnikom, ocjenjuje KnausKnaus, na upit novinara DW-a, izdvaja i tri glavne zapreke koje stoje između Hrvatske i članstva u EU-u. Prva je, povezana "s
ZAGREB, 11. lipnja (Hina)-
Hrvatska
========
DW/Koeln - Hrvatska je velika iznimka na zapadnom Balkanu
"Ekonomski gledano, Hrvatska je velika iznimka na zapadnom
Balkanu. To je njezina glavna prednost", rekao je ravnatelj
instituta European Stability Initiative Gerald Knaus za postaju
Deutsche Welle.
Po ocjenama hrvatskih, ali i stranih analitičara, Hrvatska je
gospodarski bolje pripremljena za ulazak u EU od većine zemalja
koje se primaju u sadašnjem krugu širenja, prenosi DW. Gerald Knaus
u analizi DW-a primjećuje da je BDP Hrvatske zbroj BDP-a svih
ostalih zemalja zapadnog Balkana zajedno, te da i u izravnim
inozemnim investicijama Hrvatska također uvelike nadmašuje ostale
zemlje regije. Hrvatska je ostvarila znatan napredak u posljednjih
nekoliko mjeseci: poboljšala je međunarodni image, prigrlila je
svoje susjede, a i susjedi nju podržavaju, uspješno je lobirala u
Bruxellesu za drugačiji pristup regiji, a u čitavom procesu
pokazala se regionalnim čelnikom, ocjenjuje Knaus
Knaus, na upit novinara DW-a, izdvaja i tri glavne zapreke koje
stoje između Hrvatske i članstva u EU-u. Prva je, povezana "s
čitavom poviješću rata i suradnjom s haškim tribunalom", što se u
posljednje dvije godine, po njegovoj ocjeni, popravilo. Druga je
"strah EU-a da će, ukoliko Hrvatska jako odmakne od drugih zemalja
regija, doći do destabilizacije tih zemalja", no sadašnja vlast je
i tu bojazan uspješno odagnala, smatra Knaus i napominje "da i
Srbija i Crna Gora i Makedonija i druge države zapadnog Balkana
danas podržavaju hrvatsku kandidaturu jer smatraju da im takav
razvitak stanja može samo pomoći". Treći problem je, po Knausu,
zamorenost EU-a izazvana povećavanjem broja članica.
VOA/Washington - Optuženik može dokazati nevinost samo pred
sudom
Za sud i za međunarodno pravosuđe Gotovina je bjegunac pred
međunarodnom pravdom, a haaška je sudnica jedino mjesto gdje
optuženik može dokazati da nije odgovoran za ono što ga se tereti,
prenosi Lada Stipić-Niseteo za VOA-u reakcije Haaškog suda nakon
interviewa Ante Gotovine za list Nacional.
"Čim (Gotovina) dođe u Den Haag, glavna ga je tužiteljica spremna
saslušati i temeljem dobivenih podataka poduzeti potrebne mjere",
kazala je glasnogovornica tužiteljstva. "Tužiteljstvo je inače
neizravno potvrdilo Gotovininu izjavu da je bivša vlast od njega
skrivala poziv na saslušanje tvrdnjom da se 1998. godine vrh u
Zagrebu oglušio na dvije požurnice Suda o saslušanju Gotovine,
poslane u travnju i u svibnju", stoji u prilogu.
Samo sudsko vijeće može temeljem pouzdanih dokaza procijeniti
stupanj odgovornosti ili Gotovinu osloboditi od teške optužnice, a
zamjena statusa optuženika statusom osumnjičenika nije predviđena
Pravilnikom i Statutom haaškog suda bez obzira na objektivne
okolnosti na koje se Gotovina poziva, prenosi VOA. "Praksa suda
temeljena na Statutu i Pravilniku kaže kako se status ne može
mijenjati, no optužnica može, ponekad i u nagodbi s optuženima. U
nekoliko je slučajeva tužiteljstvo odustalo od optužnice i
pojedinih optuženika zbog manjka dokaza", izvješćuje Stipić-
Niseteo za VOA-u.
Regija/Europa
=============
Politika/Beograd - Izjave Ante Gotovine zanimljive radi američke
uloge u BiH
Gotovina u razgovoru za Nacional skida sa sebe svu odgovornost "za
počinjene zločine, za koje se inače skoro donedavno, do promjene
vlasti, tvrdilo da uopće nisu počinjeni", piše beogradska Politika
u srijedu.
Gotovina objašnjava da je zajednička vojna akcija HV-a i bošnjačke
vojske u BiH trebala poslužiti Amerikancima da prisile Miloševića
na Daytonski sporazum, piše list i napominje da su "ako ništa drugo,
ove tvrdnje Ante Gotovine zanimljive u kontekstu američkih tvrdnji
da nisu imali aktivnu ulogu u ratu na području Hrvatske i BiH".
Hrvatska vojska je pod Gotovininim zapovjedništvom tada
napredovala preko Mrkonjić Grada gdje je "počinjen najmasovniji
zločin nad Srbima o čemu, međutim, Gotovina ne govori, ali ga ne
pita ni autor interviewa", piše Politika.
Zanimljiva je činjenica da po nalogu Haaga hrvatske vlasti već
dvije godine tragaju za Antom Gotovinom, a glavni urednik tjednika
Nacional Ivo Pukanić bez teškoća je ovih dana došao do njega i
intervjuirao ga, piše Politika. "Tako ispada da je grupica
Tuđmanovih tajnih agenata koja dvije godine skriva Gotovinu
sposobnija od svih nadležnih službi u Hrvatskoj, što je ipak
previše groteskno da bi bilo istinito", ocjenjuje list.
BBC/London - Nerealna očekivanja zapadnog Balkana
Deset dana pred summit EU-a u Solunu ministar vanjskih poslova
Srbije i Crne Gore Goran Svilanović upozorio je da bi zapadni Balkan
tamo mogao doživjeti veliko razočarenje, izvješćuje za BBC Zoran
Stanojević, dopisnik postaje iz Beograda.
Srbija i Crna Gora, kao i Hrvatska, nastoje se priključiti
Bugarskoj i Rumunjskoj koje bi trebale biti primljene 2007. godine,
stoji u prilogu. Opća je ocjena da je zajednički nastup zemalja
zapadnog Balkana ključ uspjeha u Solunu, no njihova su očekivanja
od summita velika, ali su tek u posljednje vrijeme počele
prevladavati nejedinstvo, prenosi BBC. Izjava Gorana Svilanovića
prigušila je optimizam mnogih, mada se ocjenjuje da je ona bila
neophodna kako bi se napravila ravnoteža sa nerealnim
očekivanjima, stoji u prilogu.
Vanjskopolitička analitičarka tjednika Vreme Duška Anastasijević
za BBC ocjenjuje da je summit u Solunu značajan zato što dolazi u
vrijeme kada Grčka, koja se angažirala na pridruživanju Zapadnog
Balkana EU-u, predaje mjesto predsjedavajućeg Italiji, zemlji koja
je isto tako zainteresirana za zapadni Balkan. "Nakon nje, dolazi
Irska koja može imati neko razumijevanje za zemlje zapadnog
Balkana, a kasnije samo predsjedavanje postaje besmisleno zbog
proširenja, piše se novi Ustav unije, i lobiranje će biti znatno
teže", rekla je Anastasijevićeva.
The Guardian/London - Na pomolu je novi sukob u Vijeću sigurnosti
UN-a
Nazire se još jedan transatlantski sukob u Vijeću sigurnosti UN-a
uoči glasanja o produljenju izuzeća američkih građana u mirovnim
misijama iz nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda, piše The
Guardian.
"Sporazum o izuzeću koji EU podupire trebao bi u četvrtak biti
obnovljen u VS UN-u. Usprkos protivljenju Njemačke i Francuske,
rezolucija o produljenju izuzeća bit će usvojena budući da nema
previše volje za novim bolnim sukobom s Bushovim kabinetom iako
nije jasno hoće li neke zemlje možda upotrijebiti i veto", ističe
londonski list.
Španjolska je u utorak pokušala nagovoriti članice EU da odustanu
od pokušaja da spriječe potpisivanje sporazuma o neizručenju
američkih građana a uoči summita EU i SAD-a novi transatlantski
sukob pokušavaju izbjeći i Britanija i Italija, napominje list,
prenoseći izjavu jednog dužnosnika EU-a da se "određeni broj
članica silno trudi ne navući na svoja leđa bijes SAD-a u vezi s tim
pitanjem pa želi blaži nastup".
The Guardian/London - Blix tvrdi da ga je Pentagon ciljano
klevetao
"Zadaća je nekih ljudi u Washingtonu da me kleveću. Postoji,
naravno, kopilad koja širi priče, koja je podmetala ružne stvari u
medijima. Iako me nije previše briga", citira The Guardian riječi
glavnog inspektora UN-a za oružje Hansa Blixa.
"Načinivši neuobičajeni otklon od diplomatskog jezika koji je
inače bio njegov zaštitni znak, Blix je napao svoje kritičare u
Washingtonu i Iraku", piše list, prenoseći Blixovu izjavu da je
Bushov kabinet podvrgnuo inspektore UN-a pritisku kako bi u
izvješćima izričitije osudili Irak i tako utjecali na promjenu
odnosa snaga između protivnika i zagovornika intervencije u Vijeću
sigurnosti UN-a.
Nadalje, Blix je optužio "neke elemente" u Pentagonu da su
pokrenuli klevetničku kampanju protiv njega, prigovarajući
Washingtonu da smatra Ujedinjene narode "tuđinskom silom", navodi
The Guardian, napominjući da je takav stav SAD-a posebno
zabrinjavao u kontekstu Bushova javnog odobravanja doktrine
preventivnih udara. "Bilo bi poželjnije i razumnije zatražiti
nadležnost VS UN-a, posebno u razdoblju kada komunizma više nema pa
ne očekujete automatski veto Rusije i Kine", prenosi list Blixove
riječi.
Der Standard/Beč - Berlusconi je izgubio interes za opstanak
koalicije
Kad god talijanska ljevica želi odagnati strah od vlade, učestaju
njezine ocjene o zaokretu u talijanskoj politici, komentira Der
Standard reakcije na pobjedu ljevičara Illyja na izborima za
skupštinu regije Venecije-Furlanije.
"Silvio Berlusconi tražit će sada od parlamenta da glasa o
povjerenju vladi. Eventualni negativni ishod tog glasanja
vjerojatno bi uistinu predstavljao zaokret u talijanskoj politici.
Doduše, trenutno tek mali broj pokazatelja upućuje na takav razvoj
događaja: Berlusconi je zacijelo zbog vlastitih pravnih nedaća
izgubio zanimanje za opstanak koalicije, Lega Nord pretrpjela je
poraz u matičnoj regiji dok Fini u talijanskom kaosu poprima sve
izrazitije obrise državnika i može se profilirati kao alternativa.
To znači da će zasad bar zaokret u Italiji označiti povratak u
prošlost. Europu pak čekaju veseli dani - budući da će Rim za nešto
više od dva tjedna preuzeti dužnost predsjedatelja EU-a", podsjeća
austrijski list.
DPA/Hamburg - London se pita je li Angela Merkel buduća njemačka M.
Thatcher
Iako je prva točka u programu posjeta Londonu odvela šeficu najjače
oporbene njemačke stranke CDU Angelu Merkel britanskim
konzervativcima, nitko u njemačkom izaslanstvu ne smatra torijevce
"sestrinskom strankom", ističe DPA.
"U veljači je gospođa Merkel bila u Washingtonu, u svibnju kod Pape
a sada joj se u Londonu otvaraju sva vrata, uključujući i ona crna s
bijelim brojem 10 u ulici Downing (sjedište britanske vlade - op.
a.). Vlada veliko zanimanje za 'Mrs Merkel', najmoćniju ženu
Europe' (kako piše The Observer). Britanske tv-postaje stoje u redu
za interview. Pritom mnogima nije jasno kako je moguće da u
Njemačkoj i oporba podupire euro i da od nje ne mogu očekivati
kritički intonirane izjave o EU", tumači njemačka agencija.
"Mnogi se vjerojatno pitaju stoji li pred njima njemačka Margaret
Thatcher. No, Merkeličino izaslanstvo odmahuje rukom,
objašnjavajući da britanski socijalni sustav zasigurno nije moguće
bez ostatka prenijeti na Njemačku. Njemački veleposlanik
predstavlja je kao 'Adenauerovu unuku'. Naime, Adenauer je ostao
Britancima u dobrom sjećanju kao pouzdani savezni - pa se s takvim
prikazom ne može pogriješiti", ističe DPA.
(Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 50 redaka
za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite
na telefon 4808-692).
Liberation/Pariz - Ulazak u Europu učinit će Poljsku dinamičnijom
državom
Poljski glas za Europu znači raskid s neugodnim razdobljem zadnjih
godina i povratak nadi i dinamici, ističe u "Liberationu"
Aleksander Smolar, istraživač u Državnom središtu za strateška
istraživanja i bivši politički savjetnik poljskih premijera
Tadeusza Mazowieckog i Hanne Suchocke.
"Poljsko 'da' Europi nije samo potvrda odluke za 'veliku domovinu'
s kojom se Poljska oduvijek poistovjećivala, već i ulaganje u
budućnost. Ono znači da se želi vjerovati kako će Unija pomoći u
rješavanju unutarnjih problema", piše Smolar.
"Najviše se nade polaže u - nipošto savršene - europske zakone i
upravne propise kojih će pritisak omogućiti da se učvrsti država i
poboljša njezino djelovanje, a onda se računa da će ulazak u Uniju
stvoriti uvjete za veću stabilnost i jasnije zakone koji će Poljsku
učiniti privlačnijom za strani kapital. Na koncu, veća integracija
Unije pojačat će njezinu ulogu u svijetu, kao i unutarnju i vanjsku
sigurnost novih država članica, kao i gospodarsku, socijalnu i
ekološku sigurnost", ocjenjuje istraživač.
Le Monde/Pariz - Poljska i Velika Britanija oprečno pristupaju EU-
integraciji
Dvije zemlje, Velika Britanija i Poljska, najgorljiviji pomagači
SAD-a u iračkom ratu, ovih su dana donijele oprečne odluke o
europskoj integraciji, piše u uvodniku "Le Monde".
Većina Poljaka glasovala je za ulazak u Europsku uniju, čemu se nisu
nadali ni najveći optimisti, ističe list, napominjući da Poljska
ulazi u Uniju kako bi imala ulogu koja joj pripada kao velikoj
zemlji.
Isti razlog potiče i Tonyja Blaira da funtu zamijeni eurom, ali
njegovo stajalište nema potporu većine, pa je još jednom odlučio
pričekati, komentira list, ističući da britanskom premijeru "može
biti žao što zbog unutrašnjopolitičkih, pa i stranačkih razloga
ostavlja slobodan prostor drugim velikim državama kao što su
Francuska i Njemačka.
Liberation/Pariz - Francuska i Njemačka zauzimaju oprečne stavove
u EU-u
"Sumnjam da Francuska i Njemačka mogu nešto dati Europi" riječi su
Sabine von Oppeln, stručnjakinje za europska pitanja i predavača na
francusko-njemačkim studijima, koje prenosi "Liberation".
"Te su dvije zemlje zauzele potpuno oprečna stajališta koja ih
priječe da daju konstruktivne odgovore na velike izazove Europske
unije", kaže Oppelnova, dodajući da se nakon širenja Europe na
istok ne mogu više primjenjivati isti recepti za djelovanje Unije.
Razlike između dviju zemalja najveće su na području poljodjelstva
na kojemu Francuska i Njemačka još nisu utvrdile zajedničku
politiku, napominje stručnjakinja, dodajući da su se obje odlučile
za stutus quo kako ne bi onemogućile proširenje.
Da bi prikrile pak svoje neslaganje u Konventu, opet su postigle
lažnu nagodbu u svezi s dvostrukim predsjedništvom koja će sigurno
doživjeti neuspjeh, predviđa Oppelnova.
Tema dana: Napad u Gazi i mirovni proces na Bliskom istoku
==========================================================
Die Tageszeitung/Berlin - Napad na glasnogovornika Hamasa bio je
ciljana sabotaža
"Besprizoran" pokušaj ubojstva glasnogovornika Hamasa Abdeaziza
Rantizija jača ekstremiste i protivnike mirovnog plana i uskoro će
odnijeti nove žrtve - ovaj put na izraelskoj strani, prognozira
berlinski Die Tageszeitung.
"U pravilu pri planiranju egzekucija prevagu odnose strateški
razlozi. Napada se kad se ukaže prilika i kada je - po službenoj
verziji - isključena mogućnost ugrožavanja trećih osoba. Napad
usred bijela dana na jednoj od najživljih ulica u središtu Gaze
ukazuje na to da se Izraelcima toliko žurilo da su riskirali i smrt
slučajnih prolaznika. Rantizi ne živi u ilegali već je po svojoj
dužnosti glasnogovornika Hamasa lako dostupan - primjerice, za
novinare. Izbor trenutka dopušta u najmanju ruku pitanje nisu li u
aktualnom slučaju politički razlozi ipak potisnuli u drugi plan one
strateške prirode: posrijedi nije uprskana prilika već ciljana
sabotaža", smatra berlinski list.
AFP/Pariza - Atentat na Hamasova dužnosnika zadao težak udarac
miru
Izraelski pokušaj likvidacije visokog dužnosnika Hamasa
Abdelaziza al-Rantissija u utorak u Gazi težak je udarac krhkoj
nadi u mir koja se rodila na nedavnom summitu u Akabi i ozbiljno
dovodi u pitanje provedbu najnovijeg međunarodnog mirovnog plana
pod nazivom "vozni red", piše AFP.
Palestinska strana drži da je napad očita potvrda želje izraelskog
premijera Sharona da minira mirovni plan, dok Izraelci drže da
napad za koji je odgovornost na kraju prešutno preuzela izraelska
vojska ne predstavlja povredu "voznog reda" i da je Rantissi bio
izravno umiješan u djelatnost oružanog krila pokreta, prenosi
agencija.
Ipak, nije jasno zašto je operacija izvedena baš u trenutku kada je
mirovni plan počeo poprimati konkretne obrise, pita se agencija.
Haaretz/Tel Aviv - Narušena Sharonova vjerodostojnost
Pokušaj ubojstva Rantisija, jednog od vođa pokreta Hamas, dovodi u
nedoumicu jer je sa summita u Akabi poručeno i da će Izrael
izbjegavati akcije koje bi mogle ponovno pokrenuti spiralu
nasilja, piše izraelski list Haaretz u srijedu.
Uz to, od početka mirovnog procesa moglo se shvatiti da će se Abasu
dati vremena da se pripremi za ostvarivanje svojih obveza jer je
potrebno ojačati palestinske snage sigurnosti, a Izrael je
naznačio da će svoje atentate na području Gaze ograničiti samo na
slučajeve neposredne opasnosti, piše list i ocjenjuje da je
dvojbeno može li se atentat na Rantisija ubrojiti u takve
slučajeve.
Izraelska vlada sada mora pobiti tvrdnje da je atentat "bio pokušaj
da se stišaju protivnici predsjednika vlade na izraelskoj
desnici", stoji u članku. Isto tako, čuju se i tvrdnje, i u SAD-u, da
je atentat dokaz Sharonove neiskrenosti, pa čak i ako ti dojmovi
nisu točni, narušena je, uz Sharonovu, i vjerodostojnost Izraela,
ocjenjuje list.
SZ/Muenchen - Napad na mirovni plan
"Čim je Bush okrenuo leđa Bliskom istoku, palestinski teroristi
ubijaju izraelske vojnike a Izrael nastavlja s pokušajima
likvidacije vjerojatnih palestinskih terorista", piše
Sueddeutsche Zeitung u srijedu.
"Napad na vođu Hamasa u Gazi jača uvjerenje civilnog palestinskog
stanovništva da je njihov predsjednik vlade samo marioneta SAD-a i
Izraela", piše list i dodaje da izraelski predsjednik vlade Sharon
"pokušava uvjeriti svijet da je njegova ponuda da sklapa i bolne
kompromise, ozbiljna, ali istodobno zapovijeda likvidaciju
jednoga od vođa Hamasa, što će izazvati razorne terorističke
napade".
"Bush istom upornošću kojom je Palestince natjerao na Arafatovu
smjenu, mora navesti Sharona da odustane od takvih osveta, jer će
inače njegov mirovni plan završiti tamo gdje su i prethodni: na
gomili smeća", zaključuje komentator.
BBC/London - Sharon je napadom pokušao prekinuti mirovni proces
Politiku izraelskog premijera ne osuđuje samo arapski svijet i
Bijela kuća, već i ljevica u Izraelu, prenosi BBC.
Pravni savjetnik u PLO-u Michael Tarazi slaže se sa stavom, koji
vlada među Palestincima, da je Izrael napadom pokušao prekinuti
mirovni proces. "Cilj jučerašnjeg izraelskog pokušaja
Rantisijevog ubojstva je podrivanje autoriteta premijera Abu
Mazena i njegovih napora da se Hamas i Islamski džihad pridobiju za
pregovore. Izrael ih želi izazvati na napad kako bi imao izgovor za
osvetu i kako ne bi uspio mirovni plan", objašnjava on.
Novinar Haaretza David Landau u interviewu za BBC primjećuje da su
Izraelci iznevjerili obećanje Abu Mazenu iz Akabe. "Izraelci još
nikada nisu napali politički tako važnu osobu. Svima nam je nejasno
što Ariel Sharon želi. Prije tjedan dana bio je na summitu s
predsjednikom Bushom i sve je bilo obojeno nadom. Zamišljeno je
bilo da Abu Mazen dobije vremena da svoje snage sigurnosti dovede u
red, te da sklopi sporazum s Hamasom ili se sukobi s njima i tako
pokaže da palestinske vlasti, a ne Hamas vode glavnu riječ. Sada
vidimo da mu nije dano to vrijeme, i ovim pokušajem atentata položaj
Abu Mazena među Palestincima je bitno oslabljen", ocjenjuje
Landau.
WP/Washington - Izraelski promašaj
Izraelski dužnosnici opravdavali su pokušaj ubojstva Abdel Aziza
Rantisija, jednog od vođa Hamasa protivljenjem tog pokreta
mirovnim pregovorima, no taj će napad, kako tvrdi i Bijela kuća,
vjerojatno potkopati palestinske napore za nadzorom nad
teroristima, te tako naštetiti, umjesto pomoći, izraelskoj
sigurnosti, piše u uvodniku Washington Posta od srijede.
Logika mirovnog procesa kaže da Abas mora preuzeti odgovornost,
učiniti palestinsku vlast sposobnom upravljati novom državom i
suzbiti terorizam, piše u uvodniku. Atentat na Rantisija lišava
palestinsku upravu odgovornosti da nadzire Hamas, a mogao bi biti i
u suprotnosti sa Sharonovim obećanjem da neće poduzimati atentate
osim radi sprječavanja neposrednog terorističkog napada, piše list
te napominje da su Rantisijeva specijalnost interviewi za medije a
ne samoubilački napadi. "Pokušavši ubiti ga Sharon je postigao da
se fokus izraelsko-palestinskog sukoba preusmjeri s političkih
razgovora koji su proteklih tjedan ulijevali nadu. Novi Bushovi
napori bit će potrebni da ga se preusmjeri natrag", ocjenjuje se u
uvodniku.
Le Soir/Bruxelles - Abu Mazen izabran jer se na njega može činiti
pritisak
Potpora Izraelu jedna je od glavnih značajki uprave Georgea W.
Busha koji je pod utjecajem fanatične krajnje desnice i
neokonzervativaca bliskih izraelskom Likudu, rekao je u razgovoru
za belgijski "Le Soir" Eric Laurent, novinar i autor knjige "Bushov
tajanstveni svijet" koja izlazi u lipnju.
Ljudi u vrhu američke vlasti su ultrakonzervativci kada je riječ o
moralu i o socijalnim pravima, gdje zagovaraju ukidanje socijalne
pomoći, dok se u vanjskoj politici zalažu za unilateralizam i
obračun s međunarodnim pravom, ističe Laurent. Što se tiče mirovnog
procesa na Bliskom istoku, Laurent ocjenjuje da je Bush nakon Iraka
morao načiniti korak prema šefovima arapskih država i njihovim
javnostima, a izbor Abu Mazena, aparatčika bez ovlasti i narodne
potpore proizlazi iz činjenice da je on savršeno prikladan da se na
nj čini pritisak, bilo iz Izraela ili iz SAD-a.
Neue Osnabruecker Zeitung/Osnabrueck - Mirovni proces brzo je
zapeo
Od bliskoistočnog summita u Akabi prošlo je tek nekoliko dana a
ponovno je na tom kriznom žarištu zavladala tmurna svakodnevnica,
piše Neue Osnabruecker Zeitung (po DW-u).
List prenosi da su prvo palestinski teroristi ubili četiri vojnika,
na što izraelska vlada sada reagira raketnim napadima, što je
svakodnevnica tog područja koju ne obilježava dijalog, nego jezik
oružja. "Eto kako mirovni proces može brzo zapeti", primjećuje Neue
Osnabruecker Zeitung.
LAT/Los Angeles - Arafatova propuštena prilika
Palestinske terorističke skupine su napadom na položaj izraelske
vojske, pri čemu su ubijena četiri vojnika, pokazale koliko će
teško biti stvoriti trajan mir na Bliskom istoku, a Izrael je
suzdržavanjem od uzvraćanja na napad pokazao koliko želi mir,
ocjenjuje se u uvodniku Los Angeles Timesa od utorka.
Taj napad je predstavljao i izravan izazov Mahmudu Abasu, čelniku
palestinske uprave, koji je na prošlotjednom sastanku izraelskom
premijeru Sharonu i predsjedniku Bushu obećao obuzdati terorizam,
ocjenjuje list. Nije sigurno da on to može učiniti, ali bi "njegovi
izgledi sigurno bili veći da je Arafat zatražio da terorističke
skupine, posebice izdanci organizacije kojoj je na čelu, zaustave
nasilje", stoji u uvodniku. Arafat nije pozdravio prošlotjedni
summit, na kojem su bili Abas, Sharon i Bush, već se izrugivao
tvrdeći da Sharon nije napravio dovoljno ustupaka, napominje list i
ocjenjuje da se sada, sa svakom novom drskom izjavom, Arafat
"udaljava od moguće uloge umirovljenog državnika i savjetnika i oca
neovisne Palestine". Arafat sada sliči "na čovjeka koji očajnički
želi izbjeći da postane nevažan", primjećuje list.
(Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 50 redaka
za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite
na telefon 4808-692).
Le Monde/Pariz - Potpora SAD-u potkopava pacifizam u Japanu
Poduprijevši Ameriku u iračkoj krizi Japan je otvoreno pogazio
načela na kojima se temeljila njegova vanjska politika otkako je
1952. stekao neovisnost, piše u "Le Mondeu" Philippe Pons.
"Prihvativši doktrinu 'preventivnog rata' - koja može otvoriti put
za svakojako nasilje koje ozakonjuje izvanredna moć njegova
američkog saveznika - Tokio se okreće 'realizmu' zahvaljujući
kojemu jedan po jedan padaju pacifistički tabui u čiju se
nedodirljivost Japan zaklinjao", ističe Pons.
O toj promjeni pravca govori činjenica da je japanski parlament
velikom većinom prihvatio odredbe prema kojima Japan ima pravo na
zakonitu obranu u slučaju napada izvana, što je zaokret u japanskoj
politici i početak bitnih promjena u međunarodnom položaju Japana
koji želi postati neka vrsta Velike Britanije na Pacifiku, dodaje
autor.
DPA/Hamburg - Sumnja u friziranje podataka ujedinila američke
političare
Čak su i neki članovi Republikanske stranke poduprli zahtjev
demokrata da američki Kongres provede istragu o "friziranju"
obavještajnih podataka radi podupiranja vladine politike,
napominje njemačka agencija DPA.
Iako je Bijela Kuća pokušala preduhitriti kritike, opovrgavajući
posredstvom ministra Powella i savjetnice za nacionalnu sigurnost
Rice tvrdnje o "namještanju" obavještajnih podataka, zamijećena je
i prva korekcija Bushova načina izražavanja, u okviru koje su
izrazi "arsenal kemijskog i biološkog oružja" zamijenjeni
"programom za proizvodnju oružja".
Uz neugodna medijska izvjeća o neuobičajeno učestalim Cheneyevim
posjetima CIA-i prije rata u Iraku, uzdrmana je i argumentacija
Bushova kabineta o bliskim vezama između terorističke mreže al-
Qa'ide i Sadama Huseina, ističe DPA.
(Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 50 redaka
za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite
na telefon 4808-692).
DPA/Hamburg - Amerikanci ne uspijevaju nadzirati Faludžu
Za američke je vojnike u Iraku mali grad Faludža poput minskog polja
gdje opasnost vreba na svakom koraku, izvješćuje agencija DPA u
utorak.#L#
"Jače nego u drugim gradovima, 30 tisuća naoružanih stanovnika bori
se protiv američkih okupatora", javlja DPA i dodaje da Amerikanci
šalju sve više jedinica u pustinjski gradić Faludžu, ali su još
"daleko od toga da stanje drže pod nadzorom". Istodobno u sukobima u
pravilu ima i mrtvih i ranjenih na obje strane, napominje
agencija.
"Politički Faludža diše duhom starih vremena", a stanovnici govore
da su "osvojeni a ne oslobođeni", prenosi DPA. Načelnik policije
Abbas tvrdi da iračkoj policiji "nedostaju ljudi, oprema i plaće"
te kad bi "Amerikanci dali automobile i drugo, bili bi kadri
nadzirati stanje iz glavnoga stožera", prenosi DPA.
(Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 60 redaka
za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite
na telefon 4808-692).
(Hina) akoz
(Hina) akoz