ZAGREB, 9. lipnja (Hina) - Hrvatska========DPA/Hamburg - Izostao je pravi vrhunac Papina posjeta HrvatskojPapin posjet Hrvatskoj ponovno je digao na noge stotine tisuća vjernika ali istinski je vrhunac izostao, izvješćuje njemačka
agencija DPA, citirajući riječi neimenovanog insidera da su "prošla vremena velikih Papinih putovanja."To je neobično budući da je prije samo jednu do dvije godine Papino zdravlje bilo daleko krhkije nego što je danas ali je Sveti Otac na putovanjima bilježio trijumfe. Bilo da je riječ o Svjetskom danu mladeži, obilježenom prije godinu dana u Torontu, ili o posjetu Izraelu i Damasku prije dvije godine - njegove su geste i poruke istinski oduševljavale vjernike i medije. U Hrvatskoj su pak njegove propovijedi djelovale umorno a njegovi su nastupi ostali neobično bezbojni", smatra DPA, ističući da je Papa "gotovo u prolazu" podsjetio na rat na Balkanu i pozvao na pomirenje."Kako bi se izbjeglo pretjerano naprezanje, njegove su propovijedi bile kratke i jezgrovite - činilo se gotovo da 'velikom komunikatoru' u Hrvatskoj nedostaje istinska poruka. Još je nedavno bilo sasvim drugačije", primjećuje DPA.
ije
ZAGREB, 9. lipnja (Hina) -
Hrvatska
========
DPA/Hamburg - Izostao je pravi vrhunac Papina posjeta Hrvatskoj
Papin posjet Hrvatskoj ponovno je digao na noge stotine tisuća
vjernika ali istinski je vrhunac izostao, izvješćuje njemačka
agencija DPA, citirajući riječi neimenovanog insidera da su
"prošla vremena velikih Papinih putovanja.
"To je neobično budući da je prije samo jednu do dvije godine Papino
zdravlje bilo daleko krhkije nego što je danas ali je Sveti Otac na
putovanjima bilježio trijumfe. Bilo da je riječ o Svjetskom danu
mladeži, obilježenom prije godinu dana u Torontu, ili o posjetu
Izraelu i Damasku prije dvije godine - njegove su geste i poruke
istinski oduševljavale vjernike i medije. U Hrvatskoj su pak
njegove propovijedi djelovale umorno a njegovi su nastupi ostali
neobično bezbojni", smatra DPA, ističući da je Papa "gotovo u
prolazu" podsjetio na rat na Balkanu i pozvao na pomirenje.
"Kako bi se izbjeglo pretjerano naprezanje, njegove su propovijedi
bile kratke i jezgrovite - činilo se gotovo da 'velikom
komunikatoru' u Hrvatskoj nedostaje istinska poruka. Još je
nedavno bilo sasvim drugačije", primjećuje DPA.
Corriere della Sera/Milano - Hrvatska u EU-u je dobar posao za
Italiju
"Bio je potreban Papin posjet kako bi primijetili da se prije tri
mjeseca Hrvatska kandidirala za EU", a od tada se u novinama pojavio
tek poneki redak i spomenulo traženje povrata dobara ezulima, piše
Corriere della Sera u subotu.
To je nedostatna pozornost jer je stvaranje velikog područja na
istoku gdje bi prvenstvo imao talijanski gospodarski utjecaj
"vrijedan pothvat naše budućnosti", piše u listu. "Dok je Slovenija
okrenuta Austriji, Hrvatska, Srbija, Rumunjska i Bugarska više
izgledaju kao talijanska stvar" jer su te zemlje, po ocjeni lista,
bogate radnom snagom, dobre obrazovne razine no siromašne
kapitalom i sklone razgovarati s Italijom.
"Najveća hrvatska banka dopustila je da je kupi naš Unicredito", a
te činjenice u Hrvatskoj "moramo uzimati u obzir", stoji u članku.
"Dakle, politika u Rimu i Trstu imala bi odgovornost prestati
živjeti na pretrpljenim nepravdama", te tako i u pristupu "pitanju
izvlaštenih dobara sada treba realizam", stoji u članku. Italija bi
pogriješila kada bi "nastavila s igrama prijetnji vetom" ulasku
Hrvatske u EU, koje su se već pokazale neuspješnim i u slučaju
Slovenije, ocjenjuje se u članku.
Bayerischer Rundfunk/Muenchen - Hrvati bi trebali postati uzor u
pomirbi
Simpatije koje papa Ivan Pavao II. iskazuje Hrvatskoj "možda izviru
i iz činjenice da je Hrvatska, slično kao i njegova domovina
Poljska, najkatoličkija zemlja istočne Europe", nagađa radio
postaja Bayerischer Rundfunk u subotnjem prilogu (po DW-u).
Zato Papa podupire želju Hrvatske da kao i Poljska postane članicom
EU-a. "Hrvati i Poljaci mogli bi Europu učiniti nešto katoličkijom
i s više vjere", nada se i njemački kardinal Meissner. Vatikan želi
Hrvatima dodijeliti i drugu važnu europsku zadaću: "Hrvati bi
trebali biti uzor svim europskim kršćanima u širenju mira sa svojim
pravoslavnim i muslimanskim susjedima", prenosi postaja.
"Pomirba na koju poziva Ivan Pavao II. mnogim Hrvatima nije laka",
napominje se u prilogu postaje. "Još donedavno među njima je
vladalo srednjovjekovno mišljenje kako su Hrvati bedem kršćanstva
protiv ostalih religija. Pomirba je upravo zato hitno potrebna,
inače Hrvatska neće moći biti članica EU-a. Pomirenje Hrvatske sa
susjedima uistinu može obogatiti Europu, a ako funkcionira u
Hrvatskoj moglo bi uspjeti i u velikim gradovima srednje Europe, i
obrnuto, a ako pomirenje ne uspije, ako europski prijatelji
Hrvatskoj u tom dijelu ne budu dali potporu, možda u vlastitim
zemljama neće moći riješiti rastuće probleme s ljudima različitog
podrijetla i religija. Utoliko Hrvatska za Europu uistinu može biti
pokusno područje", zaključuje radio-postaja.
The Independent/London - Osiguranje Papina posjeta Hrvatskoj bilo
je jako
Tijekom posjeta Hrvatskoj koja je Papi Ivanu Pavlu II posebno važna
zbog premoćne katoličke većine ali i zbog "granice s pravoslavnom
Srbijom i muslimanskom Bosnom" osiguranje je bilo vrlo jako,
primjećuje The Independent.
Napomenuvši da su u petak "hrvatske novinske agencije elektronskom
poštom primile prijeteće poruke da će Papa u Hrvatskoj biti
ubijen", koje su po navodima hrvatskog ministarstva unutrašnjih
poslova stigle s jedne adrese u Bosni, britanski list ističe da
Papin glasnogovornik Joaquin Navarro-Valls odbacuje takve
informacije čija je vjerodostojnost po njegovim riječima "često
vrlo sporna ili lažna". Ipak, misno slavlje u Rijeci osiguravao je
velik broj policajaca a helikopteri su nadlijetali grad u niskom
letu, piše The Independent.
U svim gradovima, obuhvaćenim aktualnim posjetom, Papu je dočekala
"velika, ekstatična masa ljudi" iako su izrazito visoke
temperature učinile njegov pohod "jako napornim" i za Ivana Pavla
II i za vjernike, piše britanski list, podsjećajući da 22. lipnja
poglavar rimokatoličke crkve planira jednodnevni posjet Bosni i
Hercegovini.
Le Figaro/Pariz - Katolička crkva u Hrvatskoj nastoji pregovarati s
vladom
Treće putovanje Ivana Pavla II. u Hrvatsku zacijelo će izazvati
manje pomutnje na Balkanu nego prethodni, u "Le Figarou" piše
Isabelle Lasserre.
"Katolička crkva u Hrvata, potlačena za komunističkog režima a vrlo
ugledna u doba autoritarne vladavine Franje Tuđmana, to više što je
neovisnost zemlje dobivena po cijenu petogodišnjeg rata s
pravoslavnim Srbima, pokušava danas pregovarati s
antinacionalističkom vladom lijevog centra s kojom se gdjekad
razilazi u stajalištima", ističe list, dodajući da "nadbiskup
Josip Bozanić koji danas predvodi Crkvu u Hrvata slovi za
umjerenjaka koji se pokušava nagoditi s novom vlasti. No Katolička
crkva koja se smatra čuvaricom nacionalnog identiteta, ipak nije
prekinula s nacionalizmom naslijeđenim iz doba rata", piše
Lasserre navodeći da su se neki crkveni velikodostojnici u kolovozu
2001. usprotivili podizanju optužnica za ratne zločine protiv
hrvatskih generala.
Reuters/London - Papa poziva na pomirenje i učvršćivanje
tradicionalne obitelji
Tijekom posjeta svetištu Majke Božje Trsatske Papa Ivan Pavao II
ponovno je u nepripremljenim primjedbama govorio o svojoj smrti,
izvješćuje britanska agencija Reuters.
"Nadam se da ćete moliti za mene za moga života i nakon moje smrti",
citirao je Reuters riječi Ivana Pavla II, podsjetivši da je gotovo
identične komentare iznio za vrijeme posjeta rodnoj Poljskoj u
kolovozu prošle godine.
Tijekom velikog dijela sadašnjeg posjeta Hrvatskoj Papa je
propovijedao u pomirenju među narodima Balkana a u nedjelju je
usredotočio pozornost na tradicionalnu obitelj, jasno potvrdivši
svoje protivljenje istospolnim brakovima.
"Današnje je društvo tragično rascjepkano i podijeljeno. Upravo je
zato tako očajno u nemogućnosti da razvije svoje potencijale",
prenosi Reuters Papinu poruku brojnim ljudima koji su ga uz
klicanje dočekali na ulicama Rijeke, "nekadašnje glavne luke
Austro-ugarskog carstva".
Le Figaro/Pariz - Papa poziva na ljubav radi utemeljenja ili obnove
šire zajednice
Proslavom svete mise u Hrvatskoj na blagdan Duhova papa Ivan Pavao
II. nastavio je tradiciju apostola Petra koji je na Duhove održao
svoj prvi govor pred mnoštvom u Jeruzalemu, ističe uvodničar "Le
Figaroa" Gerard Leclerc.
"Posljedice strašnog sukoba koji je opustošio bivšu Jugoslaviju
nisu uklonjene. Dubrovnik je svjedok tomu. Zato treba donijeti mir
srcima, ukloniti mržnju i pozvati na ljubav koja pomiruje ponosnu
pripadnost narodu s osjećajem šire zajednice koju treba utemeljiti
ili obnoviti. Katolički značaj Hrvatske ne treba voditi prema
zatvorenosti. On nije nespojiv s teškim oprostom bivšem
neprijatelju. Za petnaest dana, u Bosni i Hercegovini, Papin govor
neće biti drukčiji", upozorava list.
Papa drži da današnja jedinstvena Europa ne treba zaboraviti da je
kršćanstvo obilježilo korijene europske kulture: "Premda je
svjetovnost dobra ustavna odredba u službi suživota duhovnih
obitelji i slobode savjesti, izričito spominjanje židovsko-
kršćanskih korijena je jamstvo duhovne vitalnosti i intelektualnog
razbora", piše Leclerc.
Avvenire/Rim - Iscjeljenje naroda
Niti jedan vjernik ne smije ustrajati na putu starih mržnja između
Srba i Hrvata, na onom što je u prošlosti dijelilo, umjesto na onom
što bi u budućnosti moglo ujedinjavati, tumači rimski Avvenire
Papinu poruku iz Osijeka.
"Istina je da je endemsko srpsko-hrvatsko sukobljavanje dramatično
eksplodiralo početkom devedesetih godina u raspadu Jugoslavije.
Vojska koja je bila Titova Crvena armija, pretvorivši se u srpsku
nacionalnu vojsku, nasilno se suprotstavila pokretima za
oslobođenje nacija potlačenih komunističkom vlašću", piše list, no
postavlja pitanje do koje je mjere bilo ispravno
pojednostavljivati taj sukob, koji ima brojne korijene, kao sukob
"isključivo vjerske prirode, između pravoslavnih Srba, katoličkih
Hrvata i bosanskih muslimana". Ivan Pavao II., prvi slavenski papa,
nikada nije prihvatio takvo pojednostavljivanje te je osobno i u
najtežim vremenima neprekidno tražio pomirbu, piše list.
"U trećem putovanju u Hrvatsku u određenoj se mjeri traži
'iscjeljenje nacija'. Obzor nisu samo južni Slaveni. Već i cijela
Europa koja nastoji, sve uspješnije, 'disati s dva pluća',
spajajući dvije velike kršćanske tradicije, zapadnu i istočnu",
ocjenjuje list.
Il Messaggero/Rim - Papa spaja Talijane i Hrvate
Misa koju je vodio Ivan Pavao II. u Rijeci imala je "okus pomirbe"
između raznih manjinskih naroda te regije s većinskim hrvatskim
narodom, piše Il Messaggero u ponedjeljak.
Simbol tog mirnog suživota bila je i molitva na talijanskom, kao
"znaka poštovanja spram malene manjine od 25.000 Talijana u cijeloj
Istri, 'preostalih' od 350.000 stanovnika koji su tu živjeli prije
Drugog svjetskog rata a potom bili protjerani prijetnjama i
pokoljima u fojbama od strane Titovog režima. Bilo je to jedno od
prvih tragičnih etničkih čišćenja Balkana", stoji u izvješću.
List, isto tako, napominje da je Papa u svojem trećem posjetu
Hrvatskoj "ostvario jedno malo 'čudo': vlada u Zagrebu je ukinula
vize za Srbe koji žele ući na hrvatski teritorij". "Upravo
istovremeno s brojnim pozivima na pomirbu koje je upućivao Papa",
piše list.
Le Monde/Pariz - Papa ističe Hrvatsku povijest kao argument za
ulazak u EU
Za odredište svog stotog putovanja papa Ivan Pavao II. izabrao je
Hrvatsku, "balkansku Poljsku", gdje je katolička vjera "prekaljena
kao i nacionalni osjećaj", piše Henri Tincq za subotnji "Le
Monde".
Crkva u Hrvata, simbol otpora komunizmu, smatra se čuvaricom
hrvatskog identiteta, za razliku od susjednog srpskog
pravoslavlja, ističe Tincq ocjenjujući da je ovaj put riječ o
"obiteljskom posjetu", bez većih političkih stupica.
Tek što se iskrcao u Rijeci, Papa je dao potporu ulasku Hrvatske u
Europsku uniju rekavši da njezina povijest govori u prilog njezinu
ulasku u Uniju: ona dijeli duhovnu baštinu i kršćanske vrijednosti
koje su zajedničke čitavoj Europi i zato se Papa, podsjeća novinar,
ne miri s najnovijom inačicom preambule budućeg europskog ustava
kako je predlaže Konvent, a u kojoj se kršćanstvo izrijekom ne
spominje.
Regija/Europa
=============
Vijest/Podgorica - Administracija SAD-a popušta SCG-u u pitanju
suradnje s Haagom
Administracija SAD-a "popušta" SCG-u u pogledu suradnje s haaškim
sudom, te ublažava zahtjeve i više ne spominje Mladića već traži
Šljivančanina, kaže za BBC profesor Robert Hayden, šef katedre za
Rusiju i istočnu Europu pittsburškog sveučilišta, prenose
podgoričke Vijesti.
Ta Haydenova ocjena temelji se na izjavama neimenovanih američkih
dužnosnika da je izručenje Veselina Šljivančanina, optuženog za
zločine na području Vukovara, uvjet pomoći od 110 milijuna dolara
SAD-a za SCG, pri čemu se ne spominje Mladićevo ime, prenosi list.
"Nesumnjivo je riječ o ublažavanju zahtjeva SAD-a ako se zna što je
u sličnim situacijama ranije traženo", kaže Hayden. "Sada se sve
svelo na jednog čovjeka protiv kojega je Haag podigao optužnicu. Ne
treba zaboraviti da je u bliskoj prošlosti bilo i drugih navještaja
da SAD ublažavaju uvjete do tada postavljene SCG-u", kaže američki
analitičar. Po njegovoj ocjeni, "to može biti i znak američkog
zadovoljstva odnosima s Beogradom i razinom suradnje, ali i toga da
Srbija nije više u središtu američke pozornosti", prenosi list.
SZ/Muenchen - Poljska bi mogla bi imati središnju ulogu u
proširenom EU-u
"Kad su završili pregovori, predsjednik vlade Miller tiho je rekao
da 'Poljska sada može ući u EU'", piše subotnji Sueddeutsche
Zeitung.
"Veliki zahtjevi Poljske za veće agrarne isplate produljio je
povijesni dogovor o proširenju Europske unije i dao naslutiti da će
najveća od deset novih članica poslije ulaska u uniju igrati
samouvjerenu ulogu", piše list i prenosi mišljenje jednog zapadnog
diplomata da će zbog očekivanja financijskih povlastica "Poljska
biti nova Španjolska u uniji".
"Ono što Poljska kaže, imat će težinu u EU-u i Varšava bi stoga mogla
unapređivati jaču povezanost EU-a s istočnim državama poput
Ukrajine a možda i preuzeti ulogu neformalnog glasnogovornika za
interese novih članova", drži list i napominje da bi u slučaju da se
"Europa ubuduće izbori za zajedničku vanjsku politiku, Poljska
naklonjena Americi, mogla utjecati na njezin smjer", stoji u
članku.
Le Figaro/Pariz - Katolička crkva u Poljskoj izravno se upleće u
politiku
Poljska Katolička crkva već se dugo nije tako izravno upletala u
političku borbu, kao što je učinila u svezi s ulaskom Poljske u
Europsku uniju, piše u "Le Figarou" Bernard Osser.
"S jedne strane su papa Ivan Pavao II., biskupi i msgr. Glemp,
poljski primas, koji potiču Poljake na ulazak u Europsku uniju, a s
druge je moćni Radio Marija koji je odlučio ići do kraja u borbi s
'novopoganskom' Europom, organiziravši na Duhove dječje hodočašće
u Czestochowu", piše list.
"Biskupi koji su dugo bili suzdržani jasno su se opredijelili za
ulazak Poljske u Europsku uniju, a neki su u tom potezu vidjeli
prigodu za 'evangelizaciju Europe'", dok otac Tadeusz Rydzyk,
direktor Radija Marije, upozorava na "diktat Bruxellesa" i
"nastranosti" EU-a: eutanaziju, pobačaj i istospolne brakove,
ističe Osser.
The Times/London - Poljska će popraviti Europu po britanskim
željama
Poljsko oduševljenje Europom našlo se na teškoj kušnji kada su
europski čelnici počeli učestalo spominjati skupe subvencije za
poljske poljoprivrednike i potrebu za sprečavanjem dotoka jeftine
poljske radne snage, piše The Times.
"Papino upozorenje (da Europa treba Poljsku i da Poljska treba - op.
a.) potcrtava argument koji su mnogi Poljaci zaboravili. Naime,
Europa ih treba. Zazivanje Nove Europe koja bi trebala popraviti
onu Staru možda nije popularno u Parizu ali je od ključne važnosti.
Poljska je dokazala da ima jasnu predodžbu o tome kako bi se Europa
trebala razvijati - naime, kao partner a ne kao suparnik
Sjedinjenih Država. Ta zemlja broji 38 milijuna građana, njezina je
kultura ugrađena u temelje zapadne civilizacije a povijest
svjedoči o hrabrosti pri suočavanju s tlačenjem pa je Bruxelles ne
bi smio omalovažavati niti bi Pariz smio prema njoj zauzimati
pokroviteljski stav. Varšava je možda oprezna zbog mlakog dočeka u
nekim metropolama. Upravo bi je zato Tony Blair trebao umiriti i
podsjetiti da bar Velika Britanija dijeli njezinu viziju", smatra
The Times.
Le Monde/Pariz - D'Estaing je na putu da dobije bitku za budući
ustav EU-a
Valery Giscard d'Estaing je na putu da dobije bitku i da 20. i 21.
lipnja u Solunu šefovima država i vlada predstavi prijedlog
europskog ustava, piše u uvodniku "Le Monde".
"Njegov prijedlog najavljuje novu Europu. Ustanove će biti ojačane
zahvaljujući osnutku stalnog predsjedništva Europskog vijeća,
izboru predsjednika Povjerenstva u Europskom parlamentu,
smanjenju broja povjerenika, jednostavnijem postupku glasovanja i
ukidanju prava veta za mnoga pitanja", ističe list.
"No tekst će ostati tek prijedlog sve dok ga ne prihvate vlade
dvadeset petorice. Njima pripada zadnja riječ koju će izgovoriti
koncem godine u Rimu, na međuvladinoj konferenciji, na kojoj je sve
moguće, pa i ono najgore, tj. poništenje rezultata ostvarenih u
Konventu. Oni koji se na to budu odlučili sami će se isključiti iz
buduće Europe", ocjenjuje list.
Liberation/Pariz - Milosz se nada da će Europa prevladati svoju
podjelu
Ulaskom u Europsku uniju istočna Europa mogla bi izgubiti svoj
identitet, kaže u "Liberationu" Czeslaw Milosz, dobitnik Nobelove
nagrade za književnost za 1980., napominjući da, poput Ivana Pavla
II., drži kako Europa mora disati s oba plućna krila, pravoslavnim i
katoličkim.
"Zapadna Europa ne shvaća naš strah od ruske ekspanzije", ističe
Milosz, dodajući da je američka nazočnost u Europi prijeko potrebna
i da ga savezništvo Francuske, Njemačke i Rusije podsjeća na
najgore stvari iz prošlosti, primjerice na sporazum Molotova i
Ribbentropa.
"Nadam se da će ta podjela Europe nestati", kazao je nobelovac
Milosz, podsjećajući ipak da je ona "postojala i prije rata, između
bogate Njemačke i manje razvijene Poljske" te da je jedan od razloga
hitlerizma bio prijezir njemačkih profesora u XIX. stoljeću prema
gospodarski nerazvijenijim područjima.
AFP/Pariz - EU zaoštrava odnose s kubanskom vladom i podupire
oporbu
Odluka Europske unije da zamrzne službene veze s kubanskom vladom i
dade prednost približavanju s oporbom nakon neviđenog vala
represije dovodi bilateralne odnose u slijepu ulicu, piše AFP.
Prema riječima kubanskog ministra vanjskih poslova Felipea Pereza
Roquea, koje prenosi agencija, EU nije sposoban utvrditi politiku
prema Kubi, već je podlegao pritisku američke politike.
Naprotiv, kubanska je oporba, napose Elizardo Sanchez, predsjednik
Kubanskog povjerenstva za ljudska prava i za nacionalnu pomirbu,
jedan od rijetkih oporbenih vođa koji je još na slobodi nakon
represije zadnjih mjeseci, pozdravila odluku EU-a kao "potpuno
pravedan i nužan čin".
Zemlje Unije odlučile su također "preispitati zajedničko
stajalište" prema Kubi i "umanjiti razmjere sudjelovanja zemalja
članica na kulturnim priredbama", dodaje AFP.
Tema dana: Britanska odluka o prihvaćanju eura
==============================================
The Guardian/London - Blair mora pokrenuti kampanju kako bi
Britanija prihvatila euro
Britanski premijer ispravno je upozorio da je sudjelovanje u
zajedničkoj europskoj valuti ključno za dugoročno blagostanje i
međunarodni ugled Britanije, tumači The Guardian.
"Netko bi morao početi u javnosti iznositi argumente u prilog
prihvaćanju eura - i to bi u načelu trebao biti premijer. Trenutno
nijedna utjecajna osoba ne izgovara nijednu riječ u prilog euru.
Upravo je nevjerojatno da četvrtina stanovništva još uvijek želi
pristupiti euro-zoni. Želi li Tony Blair izboriti pobjedu na
referendumu o tom pitanju, mora odmah pokrenuti odgovarajuću
kampanju.
Britanski premijer ima nekoliko ciljanih skupina kojima bi trebao
uputiti svoju poruku. Jednu od njih čine europski čelnici koji ga
neće ozbiljno shvaćati ne bude li nakon očitovane spremnosti da
prihvati euro imao hrabrosti boriti se da ga prihvate i građani
Britanije. Drugu skupinu čine čelnici globalne industrije koji će
izbjegavati Veliku Britaniju ne budu li vjerovali da je od
prihvaćanja eura dijeli samo nekoliko godina. Treću skupinu
predstavlja britanska javnost koja trenutno misli na euro samo kada
odlazi na kontinent na odmor", podsjeća The Guardian.
FT/London - Priključenje euru u Britaniji je teško prikazati
privlačnim
Iako će ministar financija Gordon Brown u ponedjeljak vjerojatno
ostaviti otvorenu mogućnost raspisivanja referenduma o
priključenju Britanije euru, teško je očekivati da će vlada
primjenjivati ovu opciju, piše The Financial Times od subote (po
BBC-u).
Problem nije samo u mišljenju ministra Browna da se Britanija nije
dovoljno približila partnerima u Europskoj uniji, već u činjenici
da će biti vrlo teško priključenje monetarnoj uniji predstaviti
atraktivnim dok zemlje eurozone imaju gospodarske teškoće, piše
list, primjerice zašto bi čvršća unija sa Njemačkom, čija privreda
stagnira ili bilježi pad, bila britanski interes.
Bez obzira i na nedvojbeno pozitivne strane priključenju
monetarnoj uniji, euro entuzijasti se moraju pomiriti s nesretnom
činjenicom da vlada nije učinila dovoljno kako bi se pripremila za
uniju, primjećuje list. "Osim gospodarskih, vlada nije stvorila ni
političke preduvjete za priključenje. Izgleda iracionalno da se
vlada, koja nije voljna raspisati referendum o predloženom novom
ustavu Europske unije, bori za referendum o prihvaćanju eura",
zaključuje komentator Financial Timesa.
The Independent/London - Britanija će opet pogriješiti
Gordon Brown će u parlamentu ponoviti povijesnu pogrešku
britanskih dužnosnika u odnosu prema ostatku Europe jer će kazati:
"Samo vi nastavite, stići ćemo mi vas kasnije, ako nam to bude
odgovaralo", piše The Independent (po BBC-u).
List drži da se premijer Blair povukao pred tvrdoglavošću svog
ministra financija čije gospodarske kriterije za prihvaćanje eura
list smatra mitovima. "Brownovo ljubomorno neispuštanje iz ruku
odluke o euru i Blairov neuspjeh da oslabi taj stisak paralizirali
su vladu", primjećuje list, a novonastali vakuum ispunila su
beskonačna nagađanja o podjelama između Blaira i Browna i
zastrašujuće priče o Europi. "Priča o odnosu Britanije prema
Europskoj uniji i njenim prethodnicima je priča o nizu propuštenih
prilika, a danas toj listi dodajemo još jednu koja će zemlju, a u
manjoj mjeri i Europsku uniju, učiniti gospodarski i kulturno
siromašnijom", zaključuje list.
FT/London - Euro je dobar ali ne dovoljno
Britanski ministar financija Gordon Brown će u do sada
najpozitivnijem govoru o prednostima članstva u euroklubu reći da
bi prihvaćanje eura potaknulo britansku trgovinu s drugim
članicama Europske unije, piše The Financial Times (po BBC-u).
"No konstatacija da se za donošenje takve odluke još nisu stekli
gospodarski uvjeti užasnut će proeuropske političare i lobbyje
koji će u tome vidjeti još jedan znak britanske neodlučnosti prema
projektu europske integracije", primjećuje postaja. Bivši
ministar i jedan od vodećih proeuropski raspoloženih laburista
Peter Mandelsson piše u The Financial Timesu da će oni koji sumnjaju
da je Britanija osvjedočeni europski partner, za što dodatnu
potvrdu nalaze u njenom svrstavanju uz Sjedinjene Države, biti još
odlučniji u protivljenju britanskom inzistiranju na različitosti,
prenosi postaja.
AFP/Pariz - U interesu je Iraka da ostane u OPEC-u i bez proizvodnih
kvota
Povratak Iraka na naftno tržište ne bi trebao kratkoročno utjecati
na OPEC-ovu politiku cijena i proizvodnje ali će taj kartel na
sastanku u Kataru ove srijede morati donijeti "mučne" odluke za
sljedeće razdoblje, prenosi AFP mišljenje stručnjaka.
Odobrenje proizvodnih kvota netom nakon istinskog povratka Iraka
na tržište bit će glavna tema raspre na ministarskoj sjednici u Dohi
na koju Bagdad nije pozvan budući da Irak nema nacionalnu vladu,
piše agencija.
"Kratkoročno, tj. za jednu do dvije godine, ništa se važno neće
dogoditi. Promjene će se dogoditi poslije. Sve ovisi o obimu iračke
proizvodnje i izvoza, kao i o obimu ulaganja", navodi agencija
izjavu Abdallaha ben Alija Ibrahima, naftnog stručnjaka iz tvrtke
Arab Petroleum Investments Corp.
"Mogućnost odlaska Iraka iz OPEC-a jako je mala. U iračkom je
interesu da ostane u kartelu (bez kvote), što će mu omogućiti da
više proizvodi i da pridonese očuvanju razumnih cijena", prenosi
agencija mišljenje ekonomista Riyad Banke Abu Dahesha.
LAT/Los Angeles - Izostanak oružja ugrožava Bushovu i Blairovu
vjerodostojnost
Izostanak dokaza o iračkim kemijskom i biološkom oružju mogao bi
ozbiljno ugroziti Blairovu i Bushovu vjerodostojnost u eventualnoj
novoj krizi u Iranu ili Sjevernoj Koreji, upozoravaju u Los Angeles
Timesu od petka W. Patrick Lang, bivši načelnik odjela za Bliski
Istok pri američkoj Obrambenoj obavještajnoj agenciji (DIA) i
Larry C. Johnson, bivši viši analitičar CIA-e.
Upozorivši da je politizacija obavještajnih podataka dobro poznata
pojava i neizbježna posljedica sukoba između političkih
operativaca i obavještajnih profesionalaca, Lang i Johnson
konstatiraju da uspjeh hrabre i potencijalno blagotvorne Bushove
doktrine prevencije izravno ovisi o preciznim obavještajnim
podacima.
Ako su obavještajni podaci bili neprecizni, valja skrenuti
pozornost na propust ljudskog faktora ali i na neispravnost
tehničkih metoda uključujući fotografiranje iz satelita i
presretanje razgovora, upozoravaju Lang i Johnson; ako su pak
obavještajni podaci bili politizirani, valja istaknuti dužnost
obavještajnih dužnosnika da svojim šefovima govore istinu,
napominju autori.
(Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 60 redaka
za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite
na telefon 4808-692).
(Hina) akoz
(Hina) akoz