ZAGREB, 28. svibnja (Hina) - Regija/Europa=============Dnevnik/Novi Sad - Izravna odgovornost s JNA prenosi se na srpske snage u VukovaruU srpskom pritvoru trenutno se nalaze 23 osobe koje se sumnjiči za ratne zločine na Ovčari 1991.
godine, izjavio je srpski ministar unutarnjih poslova Dušan Mihajlović, ne navodeći njihova imena, prenosi novosadski Dnevnik."Zbog tog zločina, u kome je ubijeno oko 260 hrvatskih zarobljenika" Haaški je sud podigao optužnicu protiv trojice oficira JNA, Mrkšića, Šljivančanina i Radića, ali se u "dopunjenoj i izmijenjenoj optužnici protiv Mrkšića" spominju i Miroljub Vujović, komandant odreda teritorijalne odbrane "Petrova gora" i Stanko Vujanović, komandant brigade teritorijalne odbrane, piše list. Vujović i Vujanović su optuženi da su "pod neposrednom operativnom kontrolom imali srpske snage odgovorne za zlostavljanje i ubijanje nesrba odvedenih iz vukovarske bolnice". "To je prvi puta da se izravna odgovornost s JNA prenosi na srpske snage u Vukovaru", ističe list. U optužnici stoji da je "u vrijeme dok su zatvorenici bili zatočeni
vstvo/pravosuđe
ZAGREB, 28. svibnja (Hina) -
Regija/Europa
=============
Dnevnik/Novi Sad - Izravna odgovornost s JNA prenosi se na srpske
snage u Vukovaru
U srpskom pritvoru trenutno se nalaze 23 osobe koje se sumnjiči za
ratne zločine na Ovčari 1991. godine, izjavio je srpski ministar
unutarnjih poslova Dušan Mihajlović, ne navodeći njihova imena,
prenosi novosadski Dnevnik.
"Zbog tog zločina, u kome je ubijeno oko 260 hrvatskih
zarobljenika" Haaški je sud podigao optužnicu protiv trojice
oficira JNA, Mrkšića, Šljivančanina i Radića, ali se u "dopunjenoj
i izmijenjenoj optužnici protiv Mrkšića" spominju i Miroljub
Vujović, komandant odreda teritorijalne odbrane "Petrova gora" i
Stanko Vujanović, komandant brigade teritorijalne odbrane, piše
list. Vujović i Vujanović su optuženi da su "pod neposrednom
operativnom kontrolom imali srpske snage odgovorne za
zlostavljanje i ubijanje nesrba odvedenih iz vukovarske bolnice".
"To je prvi puta da se izravna odgovornost s JNA prenosi na srpske
snage u Vukovaru", ističe list.
U optužnici stoji da je "u vrijeme dok su zatvorenici bili zatočeni
u vojarni JNA, nedaleko u zgradi Veleprometa održan sastanak vlade
tzv. SAO SBZS na kojem je s JNA bilo dogovoreno da će ona prevesti
zatvorenike do Ovčare i da će nadzor nad njima prepustiti lokalnim
srpskim snagama. Tamo su, prema navodima optužbe, srpske snage pod
komandom Vujovića i Vujanovića, zatvorenike izvele iz autobusa i
prisilile ih da prođu kroz špalir vojnika koji su ih tukli, a
kasnije su ubijeni i zakopani u zajedničku grobnicu.", piše
Dnevnik.
Dnevnik/Novi Sad - Italija veleposlanik SCG-a u Europskoj uniji
Italija je spremna preuzeti ulogu europskog veleposlanika Srbije i
Crne Gore za vrijeme svog predsjedanja EU-om, izjavio je jučer
zamjenik talijanskog ministra vanjskih poslova Roberto Antonioni
prilikom susreta s predsjednikom Skupštine SCG-a Dragoljubom
Mićunovićem, prenosi novosadski Dnevnik.
Antonioni je izjavio da će Italija usmjeravati rad Unije prema
procesu integracije Srbije i Crne Gore, priopćeno je iz Savezne
skupštine SCG-a. Italija zajedno s Grčkom priprema dokument o novoj
strategiji integracije zemalja zapadnog Balkana u EU, piše list.
Mićunović i Antonioni složili su se da proces integracije zapadnog
Balkana u EU može biti i brži od uobičajenog jer je riječ o zemljama
koje su, kako se navodi, "dugo bile u jednoj državi i čije su
gospodarske strukture kompatibilne i sposobne brzo uspostaviti
gospodarsku suradnju". "Odluka EU-a da zemljama zapadnog Balkana
pruži priliku za bržu integraciju hrabra je i racionalna, i potiče
narode regije na suradnju i solidarnost", izjavio je Mićunović.
Mićunović je također rekao da je to poticaj za jačanje snaga koje
"shvaćaju da je moguć samo zajednički ulazak u Europu", stoji u
priopćenju, piše Dnevnik.
APA/Beč - Budućnost Tanjuga i dalje je neizvjesna
Budućnost državne srpsko-crnogorske novinske agencije Tanjug i
dalje je neizvjesna, ističe austrijska agencija APA.
Novi ravnatelj, nekadašnji crnogorski ministar kulture Goran
Rakočević, izjavio je za SRNA-u da bi Tanjug trebao biti raspušten
ili aktiviran u sljedeće tri godine u procesu mirnog razdvajanja
Srbije i Crne Gore, prenosi APA, napominjući da je Podgorica
istodobno već prilikom Rakočevićeva imenovanja na tu dužnost jasno
dala do znanja da ne namjerava sudjelovati u financiranju
najstarije novinske agencije u regiji.
Novi ravnatelj ističe, između ostalog, da bi međunarodni
potencijal Tanjug-a trebao biti iskorišten za pridobivanje potpore
javnog mnijenja i središta političke moći u cijelom svijetu za
"mirnu završnu fazu povijesti crnogorsko-srpske države", navodi
APA.
(Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 30 redaka
za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite
na telefon 4808-692).
FT/London - EU i Balkan dijele zajedničke ideale
"Ja sam Englez i po običaju sam godinama bio ciničan prema Europi.
No,(balkanski) čelnici podsjetili su me na zajedničke ideale koje
EU predstavlja: mir, prosperitet, slobodu i suradnju", ističe u
pismu Financial Timesu Ben Atkins iz Europske agencije za obnovu i
razvoj.
Upozorivši da članice EU-a katkada zaborave ili uzimaju zdravo za
gotovo te važne ideje, Atkins ističe da je "gledano iz neposredne
blizine teško ne biti dirnut političkom hrabrošću tih balkanskih
čelnika i snažnom voljom njihovih zemalja da se pridruže EU".
"Sljedećeg mjeseca u Thesalonikiju europski čelnici raspravljat će
o europskom ustavu. Dan nakon toga raspravljat će o napretku
postignutom na Balkanu. Ta su dva pitanja međusobno povezana",
upozorava Atkins, naglasivši da milijuni ljudi naporno rade i
žrtvuju se kako bi se mogli pridružiti Europi.
BBC/London - Euro bilježi rekordnu razinu u odnosu na dolar
Euro je na najvišoj razini u odnosu prema dolaru od trenutka kada je
uveden 1999. g., bilježi BBC.
Analitičari vide razloge rasta vrijednosti eura u slabom dolaru
koji je pritisnut velikim trgovačkim deficitom SAD-a i atraktivnim
kamatnim stopama na području eura koje privlače strane
investitore, navodi BBC.
Američki ministar financija nedavno je izjavio da je Washington
zadovoljan "slabijim" dolarom jer on pomaže američkim izvoznicima
da zadrže konkurentnost na svjetskom tržištu, izvješćuje postaja.
"Jači euro ima pak suprotan učinak u zemljama euro zone koje se bore
da pokrenu gospodarski rast i nadvladaju rizik recesije",
primjećuje postaja, i dodaje da je u utorak ujutro zabilježena
vrijednost eura na burzama iznosila čak 1,19 dolara.
Le Monde/Pariz - Euro povećava ranjivost europskog gospodarstva
Dok je 1990-ih europsko gospodarstvo uglavnom bilo izloženo
unutarnjim udarima - njemačko ujedinjenje, sporazum iz Maastrichta
- danas udari najviše dolaze izvana, piše Jean-Paul Fitoussi za "Le
Monde".
"Čini se da ti udari imaju puno trajnije posljedice za područje eura
nego za ostale zemlje, pa i one koje su prouzročile te udare. Isto
tako, euro čije je uvođenje obećavalo Europi neovisniji rast i
bolju zaštitu od vanjskih udara, danas, čini se, povećava njezinu
ranjivost", kaže autor.
"Rast eura znači da ne trebamo očekivati rast izvana i da Europa
mora računati na samu sebe i na svoje unutarnje pokretače. U ovom
času treba smanjiti poreze i/ili ulagati u materijalna, kao i u
nematerijalna dobra (školstvo, istraživanje i razvoj, strukturne
reforme) kako bi se osigurali bolji uvjeti za mogući rast", dodaje,
upozoravajući da to nije moguće bez promjene koncepcije pakta o
stabilnosti.
NZZ/Zuerich - Male članice EU-a mogu parirati nepovoljnoj
konjunkturi
Budući da konjunktura u velikim članicama bitno određuje stanje u
njihovom gospodarstvu, sposobnost malenih članica EU da se
prilagode gospodarskom okruženju postaje još važnija, upozorava
Neue Zuercher Zeitung.
Podsjećajući da su najranjivije članice Beneluxa i Austrija čije su
ekonomije najotvorenije i najviše ovise o izvozu, list navodi i
primjer Nizozemske koja je zbog previsokih plaća osjetno izgubila
na konkurentnosti "a na taj se faktor i te kako može utjecati".
"Nordijske su se pak zemlje relativno dobro držale (uz izuzetak
Norveške koja se očito malo previše oslanja na svoje naftno
bogatstvo). U slučaju Švedske veća je otpornost nesumnjivo
povezana sa slabom krunom, u slučaju Danske s mješavinom branši u
izvoznom sektoru a u Finskoj s uspjehom proizvođača mobilnih
aparata Nokie. Osim toga, u sve tri zemlje važni su potpornji bili i
privatna potrošnja i uloga javnog sektora koju su omogućile tek
relativno zdrave državne financije", napominje list.
Der Standard/Beč - Suradnja u nabavci oružja dodatno ubrzava
integraciju EU-a
Zajednička odluka članica EU o nabavci 180 transportnih vojnih
zrakoplova tipa Airbus mogla bi dodatno ubrzati integraciju Europe
- ovaj puta u sferi obrambene i politike naoružanja, ocjenjuje
austrijski Der Standard.
"Pritom valja napomenuti da prednost europske suradnje u kupovini
oružja leži i bezazlenosti tog poduhvata. Naime, voljna britanska
suradnja u toj projektu nije rezultat pukog slučaja: gospodarska je
konkurencija SAD-u dopuštena ali ne i ona politička.
Ipak, pragmatične odluke o zajedničkoj kupovini oružja tek su
sastavni dio veće cjeline. Sporazum o kupovini transportnih
zrakoplova vremenski se podudara s objavom aktualiziranog nacrta
budućeg ustava EU, koji obuhvaća odredbu o osnivanju europske
agencije za naoružanje ali i klauzulu o uzajamnoj vojnoj pomoći
onih članica EU koje to žele.
U tom pak pitanju nema mjesta konkurenciji SAD-u - London ustraje na
bliskoj vezi s NATO-m. Nakon što se slegla prašina sukoba oko Iraka,
i Pariz se ponovno miri sa spoznajom da ništa nije moguće postići
protiv volje Washingtona pa rad na zajedničkoj obrambenoj politici
EU-a može biti nastavljen", zaključuje Der Standard.
WT/Washington - Njemačka stala na stranu SAD-a u pitanju GM-
proizvoda
Tijekom posjeta Washingtonu njemački ministar gospodarstva
Wolfgang Clement izjasnio se za ukidanje diskriminatorne politike
EU-a spram genetski modificirane hrane, čime je opalio "zvučnu
pljusku" politici EU-a prema izvozu američkih poljoprivrednih
proizvoda, piše u utorak Washington Times.
Kada je riječ o brojnim pitanjima vezanim uz poljoprivredu, sve je
veća podudarnost između stava SAD-a s jedne i zemalja u razvoju ali
i određenih europskih zemalja - uključujući i neke iz "stare
Europe" - s druge strane, piše list, ističući kako "jasne
Clementove riječi o genetski izmijenjenoj hrani stvaraju novu
podjelu u pitanju trgovine poljoprivrednim proizvodima i
svrstavaju Njemačku (koja ima najveće europsko gospodarstvo) uz
bok Sjedinjenih Država".
"S obzirom na gospodarsku važnost Njemačke u Europi i svijetu, njen
poziv da se okonča zabrana genetski modificirane hrane mogao bi
pomoći da se razriješi zastoj u pitanju poljoprivrede i vrati
potreban zamah trgovinskim pregovorima", ocjenjuje list u
uvodniku.
Spiegel Online/Hamburg - Schaeuble o Bushu i Schroederu
"Dijelim Bushovu nesklonost prema Schroederu", kazao je Wolfgang
Schaeuble, istaknuti političar CDU-a, u razgovoru za Spiegel
Online, objavljenim u srijedu.
Na pitanje novinara nije li djetinjasto što Bush sada navodno ne
želi razgovarati sa Schroederom, Schaeuble kaže da dijeli Bushovu
nesklonost prema Schroederu, "tu sam posve istog mišljenja kao i
on, ali ništa se ne mijenja sve dok je on kancelar, moramo
razgovarati, moramo se opet naći unatoč teškoj njemačkoj
pogreški", prenosi Spiegel Online.
U odgovoru na pitanje moraju li se Europljani poslije spora oko
iračkoga rata pomiriti sa stvaranjem osovina unutar EU-a,
Schaeuble je ustvrdio da će "Amerika sa svojom snagom uvijek imati
poseban utjecaj u Europi". Stvaranje osovina je "pogrešno", no
"uvijek će dolaziti do stvaranja blokova, ali na kraju uvijek mora
biti zajedničko stajalište, što je i cilj Europljana", kazao je
Schaeuble.
La Libre Belgique/Bruxelles - Po AI-u borba protiv nesigurnosti
postiže suprotan učinak
U najnovijem izvješću koje će biti objavljeno u srijedu, Amnesty
International upozorava na porast nesigurnosti u svijetu unatoč
"ratu protiv terorizma" koji bi je trebao smanjiti, piše belgijski
list "La Libre Belgique".
"Danas je prisutan velik paradoks. Naime, u ime borbe protiv
nesigurnosti neke zemlje nisu oklijevale donijeti liberticidne
mjere koje su samo pojačale tu nesigurnost" prenosi list riječi
predsjednika belgijskog ogranka AI-a Vincenta Foresta.
Po običaju, AI nije zaobišao Belgiju kojoj je posvetio tri od ukupno
četiristotinjak stranica izvješća, predbacujući joj u prvom redu
loše postupanje redarstvenih snaga prema zatvorenicima, osobama
koje se protjeruju iz zemlje i malodobnim strancima, izdvaja list.
Tema dana: Europski ustav
=========================
La Repubblica/Rim - Ustav EU-a po mjeri Londona
Francuska je velika zemlja, no Europa na kraju ide tamo gdje žele
Englezi a kao dokaz može se uzeti europski Konvent, piše rimska La
Repubblica u srijedu.
Francuska je dobila predsjednika Konventa Valery Giscarda
d'Estainga, a Velika Britanija je na mjesto glavnog tajnika
postavila "izrazito vještog" Johna Kerra. Giscard d'Estaing je
nakon razgovora s Tonyjem Blairom popustio svojoj želji da u
povijest uđe kao otac novog europskog Ustava te je nastojao
pripremiti nacrt kojega bi konferencija vlada mogla prihvatiti bez
bitnih izmjena, dok je Kerr u sjeni nastavio iz nacrta ustava
isključivati sve što bi Londonu moglo zasmetati, piše list.
Rezultat je nacrt koji predstavlja "najmanji zajednički nazivnik"
koji bi trebao postati konačan na konferenciji vlada.
Rizik je da će, "nakon što su Konvent u ime realpolitike pretvorili
u nadmetanje za reduciranje, Britanci i drugi euroskeptici početi i
drugo nadmetanje na konferenciji vlada, krećući od teksta koji se
već odrekao svih ambicija i koji tako neće ostaviti prostor za
bitniji kompromis", ocjenjuje se u članku.
The Times/London - London mora raspisati referendum o budućem
ustavu EU-a
Iako središnja pitanja još nisu riješena, prijedlog budućeg ustava
EU-a već sada obuhvaća toliko kontroveznih prijedloga da je
opravdana usporedba s Pandorinom kutijom, smatra londonski The
Times.
"Vlada tvrdi da novi ustav predstavlja nadograđeni kontinuitet a ne
novi pristup. Nakon što detaljni dokumenti budu pušteni u opticaj,
London će vjerojatno teško obraniti takav stav. Iako je točno da su
neke odredbe poznate - doduše, stručnjacima za zakone EU a ne
biračima - prijedlog ustava općenito i mnoge njegove pojedinačne
klauzule znatno će promijeniti odnos snaga između EU i njegovih
članica", upozorava The Times, sugerirajući britanskom premijeru
da slijedi primjer svog danskog kolege Andersa Fogha Rasmussena,
koji je "u utorak najavio da će predstojeći sporazum biti toliko nov
i važan' da mora biti predstavljen danskim biračima na
referendumu".
Le Figaro/Pariz - Preustroj predsjedništva EU-a
Pod izlikom da želi pojednostaviti institucionalni ustroj i
povećati njegovu transparentnost, Konvent za budućnost Europe
mogao bi svojim prijedlogom o općem preustroju predsjedništva
izazvati opću podjelu u EU-u, piše za "Le Figaro" Jean-Louis
Bourlanges, europski zastupnik i esejist.
"Prijedlozi podrazumijevaju uvođenje dvostrukog i nepopravljivog
sučeljavanja između predsjednika Povjerenstva i gotovo neovisnog
dopredsjednika koji bi obavljao dužnost ministra vanjskih poslova,
te između ove dvojice i predsjednika Europskog vijeća koji će, bez
ikakva utjecaja na šefove država i vlada, stalno biti u napasti da
se ističe zahvaljujući svađi između dvojice šefova Povjerenstva",
kaže Bourlanges i na kraju zaključuje da "ništa ne bi bilo gore od
pogubnog preokretanja predsjedništava što je zamišljeno samo da bi
se raskomadalo Povjerenstvo."
WSJ/New York - EU još vrlo daleko od zajedničkog ustava
Zemlje članice EU-a još su daleko od dogovora o najvažnijim
dijelovima budućeg ustava, koji bi trebao biti usuglašen do 20.
lipnja, piše The Wall Street Journal o nacrtu ustava EU-a (po
RFE-u).
Ukoliko se članice EU-a u Konventu nađu u "slijepoj ulici", prenosi
list ocjenu promatrača, to bi moglo dovesti do toga da "odluke o
nekim od najspornijih ustavnih pitanja budu donesene na zatvorenim
sjednicama europskih vlada". Takvi su sastanci EU-a poznati "po
pogodbama i prljavim kompromisima jer svaka vlada može vetom
blokirati čitav paket dok ne dobije ono što želi", podsjeća Wall
Street Journal.
Europske zemlje su i dalje podijeljene oko uloge budućeg
predsjednika EU-a i pitanja treba li svaka država imati
predstavnika u Povjerenstvu te broja zastupnika pojedinih država u
Europskom parlamentu, primjećuje list. Manje države članice EU-a
uglavnom priželjkuju jačanje središnjih institucija, dok veće
članice žele zadržati što je moguće više vlasti za sebe, napominje
The Wall Street Journal.
Tema dana: Mirovni proces na Bliskom istoku
===========================================
Liberation/Pariz - Francuska mora popraviti svoj ugled na Bliskom
istoku
Francusku na Bliskom istoku više ne shvaćaju ozbiljno, tvrdi u
"Liberationu" Ilan Greilsammer, profesor političkih znanosti na
sveučilištu Bar-Ilan u Izraelu.
"Istina je da Izraelci i Palestinci, da ne govorimo o arapskim
režimima, jako dobro znaju da ni Pariz ni Europska unija ne mogu
pogurati stvari naprijed i da postoji samo jedan 'gazda': samo SAD
možda može povesti obje strane prema rješenju, milom ili silom",
ističe autor.
Da bi popravila ugled među Izraelcima, Francuska mora napraviti tri
stvari, predlaže Greilsammer: prvo, mora pokazati naklonost prema
židovskoj državi i razumijevanje za njezine probleme; drugo, treba
biti poniznija i umjesto osuđivanja i nuđenja savjeta posegnuti za
dogovaranjem i preispitivanjem; treće, treba biti jednako odlučna
u osuđivanju palestinskih i izraelskih zločina.
Le Figaro - Bliskoistočnim summitom Bush namiruje dugove
Nakon što je više od dvije godine odbijao posredovati u
bliskoistočnoj krizi, američki predsjednik George W. Bush izravno
će se uključiti u njezino rješavanje, i to na susretu na vrhu
početkom lipnja s izraelskim i palestinskim vođom, piše u "Le
Figarou" Jean-Jacques Mevel.
Premda je Bijela kuća računala da će se prilike na Bliskom istoku
smiriti nakon rata u Iraku, to se nije dogodilo, pa će, makar i
kratak, stisak ruke između Sharona i Abasa popraviti dojam, ističe
Mevel.
"Pozivajući za isti stol izraelskog i palestinskog ministra Bush
namiruje dvostruki dug. Prvo prema Palestincima koji su se odrekli
Jasera Arafata kao što je tražio Washington. Drugo, prema Arapima i
Europljanima - ponajprije prema Tonyju Blairu - koji su provedbu
'voznog plana' proglasili cijenom više-manje djelatne potpore
američkom rušenju režima Sadama Huseina", zaključuje autor.
WP/Washington - Bush je ključna ličnost bliskoistočnog mirovnog
procesa
Predsjednik Bush izgleda spreman osobno se uključiti u
bliskoistočnu diplomaciju, no prepreke na putu mirovnog sporazuma
između Izraela i nove palestinske države su goleme, a rezultati
njegovih napora čine se skromnim, piše Washington Post u srijedu.
Bushovi su potezi ipak zaustavili pogoršavanje stanja, ocjenjuje
list i napominje da je, ako Bush nastavi s pritiskom, moguće doći do
"opipljivih probitaka". Bush će stoga morati nastaviti "vršiti
pritisak na europske i arapske čelnike, koji su bili previše
uzdržani u potpori Abasu i Sharonu", drži list.
Neki posebni izaslanik SAD-a visoke razine i skupina američkih
promatrača mogli bi pomoći postizanju izraelsko-palestinskog
dogovora, ali za Busha nema zamjene, jer "predsjednik ne može
iznuditi izraelsko-palestinski dogovor, ali proces neće
napredovati bez njegovog stalnog angažmana", ocjenjuje se u
komentaru.
Le Figaro/Pariz - Europa se želi vratiti u bliskoistočni mirovni
proces
Francuski i europski čelnici smatraju bliskoistočni "vozni plan"
svojim čedom pa s gorčinom gledaju kako o njegovoj provedbi danas
odlučuju Amerikanci, piše u "Le Figarou" Luc de Barochez.
"Neki europski diplomati ocjenjuju da susret na vrhu između Georgea
Busha, Ariela Sharona i Abu Mazena (Mahmuda Abasa), zakazan za
početak lipnja, zapravo predstavlja zanemarivanje Kvarteta pod
pritiskom Izraelaca koji misle da samo Sjedinjene Države imaju
objektivan pristup sukobu. Zauzvrat, Europljani početkom lipnja
žele organizirati susret Kvarteta", ističe list, dodajući da "ako
posljedica rata u Iraku bude pravo američko uključivanje u
rješavanje izraelsko-palestinskog pitanja, onda on nije bio tako
uzaludan".
NYT/New York - Jasno Sharonovo stajalište
U Izraelu su se dogodile važne promjene kada je izraelska je vlada
prihvaćanjem mirovnog plana prvi puta dala potporu stvaranju
palestinske države, a jednako značajan trenutak bila je izjava
Ariela Sharona da se izraelska vladavina nad Palestincima mora
okončati, piše New York Times u srijedu.
Sharon je, međutim, i pametan političar koji zna da se
približavanjem političkom centru može predstavljati i kao
političar izložen napadima desnice koji stoga ne može Amerikancima
dati sve što od njega traže, piše list. Ipak, "Sharon je rekao što se
trebalo reći, jezgrovito i jasno", te je možda "taj 75-godišnji
ratnik realistički razmotrio budućnost svoje države i shvatio da
Izrael ne treba vladati drugim narodom", stoji u komentaru.
DPA/Hamburg - Sharon uzmiče pred bijesnom desnicom
Izraelski premijer Ariel Sharon izazvao je buru srdžbe na
političkoj desnici kad je na sjednici Likuda izraelsku vlast nad
3,5 milijuna Palestinaca jasno nazvao "okupacijom", piše agencija
DPA.
Braneći vladu koja je prihvatila mirovni plan, Sharon je "izazvao
bijesne napade svojih stranačkih kolega, te je zbog njihovih
prosvjeda morao uzmaknuti jedan korak i izjaviti da su ga 'krivo
razumjeli'", ističe DPA. Izraelski premijer pojasnio je da je pod
"okupacijom" mislio na vladavinu nad milijunima Palestinaca i da su
palestinska područja i dalje "prijeporni teritoriji", prenosi
DPA.
"Svojim retoričkim obratom Sharon je zbunio i promatrače", a
komentator Maariva u utorak je pisao o "metamorfozi simboličnog
lika desnice i o političkom potresu", ali je istodobno naglasio da
"nitko sa sigurnošću ne zna je li se Sharon uistinu pretvorio u
mirovnog aktivista ili je ostao vuk - u ovčjoj koži", napominje
DPA.
(Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 55 redaka
za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite
na telefon 4808-692).
Le Monde/Pariz - Hoće li se američka vojska ubuduće boriti (i)
protiv kaosa?
Nakon sudjelovanja u sukobu Sjedinjene Države u pravilu mijenjaju
čitavu ili dio strategije nacionalne sigurnosti, piše u utorak u
"Le Mondeu" Jacques Isnard.
Tako je i nakon sukoba u Afganistanu i u Iraku Donald Rumsfeld, pod
izlikom da se američke snage moraju prilagoditi novim prijetnjama
nakon hladnog rata, zatražio od suradnika Arthura Cebrowskog da
razmisli o preustroju američke vojske i da prve zaključke podnese
Pentagonu do sredine lipnja, tvrdi Isnard.
Dok načelnik združenog stožera američke vojske, general Richard
Myers, ne podupire tezu prema kojoj "preventivni" rat može biti
način obrane od prijetnja, neki stratezi u Pentagonu drže da od
američke vojske treba načiniti takozvanu oružanu snagu za borbu
protiv nereda koja bi mogla ispunjavati civilne i vojne zadaće
nakon rata u nekoj zemlji i pomagati u uspostavi reda bez uvođenja
ratnih zakona, navodi Isnard.
DPA/Hamburg - CIA se žali na politizaciju obavještajnih podataka
Šef Pentagona traži dokaze o greškama u radu obavještajnih službi
kako bi s kabineta sprao odgovornost za preuveličavanje opasnosti
koju je navodno predstavljalo iračko oružje za masovno uništenje,
izvješćuje DPA.
Iako Bijela Kuća tvrdi da cilj istraga nije pripisivanje krivnje
već moguće poboljšanje rada obavještajnih službi, u CIA-i su
skeptični, podsjećajući da se nakon 11. rujna žustro upiralo prstom
u obavještajne službe kad god bi nešto pošlo po zlu, prenosi DPA.
"Pritom valja napomenuti da se se istrage zaista vremenski
podudarile s razdobljem izraženih napetosti u odnosima CIA-e i
Pentagona oko odnosa prema informacijama obavještajnih službi.
Naime, u proteklo su vrijeme brojni mediji izvješćivali o
pritužbama CIA-inih analitičara da ih je Bushov kabinet - a u prvom
redu Pentagon - podvrgavao pritisku da iračku prijetnju
procjenjuju u duhu vladina stajališta", ističe DPA.
(Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 50 redaka
za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite
na telefon 4808-692).
LAT/Los Angeles - SAD treba saveznike u rješavanju pitanja Sjeverne
Koreje
Kako bi odvratio Sjevernu Koreju od razvoja nuklearnog oružja, SAD
treba i pomoć Južne Koreje, ističe u uvodniku Los Angeles Times.
Zato ohrabruje činjenica da je sastanak američkog i južnokorejskog
predsjednika u Washingtonu ovoga mjeseca prošao bolje no što se
očekivalo, napominje list, ocjenjujući da takav razvoj događaja
ulijeva nadu da će buduća politika u rješavanju problema Sjeverne
Koreje biti jedinstvenija. "Roh nije podvrgnuo Busha pritisku da
isključi uporabu vojne sile protiv Sjeverne Koreje", a Bush je
uzvratio izjavom kako je "uvjeren da se može naći mirno rješenje
krize s Pyongyangom", napominje list.
Podsjećajući na izjavu američkih dužnosnika da je Sjeverna Koreja
pokazala spremnost da odustane od svog nuklearnog programa ako
dobije dovoljno pomoći, list upozorava da to vrijedi razmotriti,
"imajući ipak na umu dvoličnost" vlasti te zemlje. Također valja
imati na umu da bi Washington imao bolji položaj u pregovorima sa
Sjevernom Korejom kada bi dobio potporu Kine i Južne Koreje, te
Japana i Rusije, dodaje list.
(Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 45 redaka
za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite
na telefon 4808-692).
(Hina) akoz
(Hina) akoz