ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - Regija/Europa=============RFE/Prag - Smrt neovisnog novinarstva u BiHJezgru "crnog vala novinarstva u BiH" čini najtiražniji dnevnik Dnevni Avaz, koji u partnerskom odnosu s tri nacionalne stranke,
"nastupa kao četvrti jahač Apokalipse", piše za RFE Hamza Bakšić.Neovisno novinarstvo palo je šapatom, stoji u komentaru. Od listova je u Sarajevu ostao neovisan dvotjednik Start, neki novinari koji se uspijevaju u "oku senzacionalističkog tajfuna" baviti pravim istraživačkim novinarstvom, te neki čelni komentatori, ali to je kraj liste, to su izuzeci koji potvrđuju pravilo da nikakvih pravila više nema, primjećuje se u članku.Uzastopnim promicanjem, pa guranjem u blato najprije Edhema Bičakčića, potom Zlatka Lagumdžije, Avaz se, na neki način, pokazao neovisan. "Redakcija očito zna koliko oraha ima u čijem džepu, a i ako ne zna nekako se snađe. Dozvoljeno je sve što nije zabranjeno, a dozvoljeno i ponešto što je zabranjeno", piše Bakšić.Le Figaro/Pariz - Proširenje EU-a ne smije negativno utjecati na susjedeUkrajinu treba što prije priznati kao državu s tržišnim
ZAGREB, 27. svibnja (Hina) -
Regija/Europa
=============
RFE/Prag - Smrt neovisnog novinarstva u BiH
Jezgru "crnog vala novinarstva u BiH" čini najtiražniji dnevnik
Dnevni Avaz, koji u partnerskom odnosu s tri nacionalne stranke,
"nastupa kao četvrti jahač Apokalipse", piše za RFE Hamza Bakšić.
Neovisno novinarstvo palo je šapatom, stoji u komentaru. Od listova
je u Sarajevu ostao neovisan dvotjednik Start, neki novinari koji
se uspijevaju u "oku senzacionalističkog tajfuna" baviti pravim
istraživačkim novinarstvom, te neki čelni komentatori, ali to je
kraj liste, to su izuzeci koji potvrđuju pravilo da nikakvih
pravila više nema, primjećuje se u članku.
Uzastopnim promicanjem, pa guranjem u blato najprije Edhema
Bičakčića, potom Zlatka Lagumdžije, Avaz se, na neki način, pokazao
neovisan. "Redakcija očito zna koliko oraha ima u čijem džepu, a i
ako ne zna nekako se snađe. Dozvoljeno je sve što nije zabranjeno, a
dozvoljeno i ponešto što je zabranjeno", piše Bakšić.
Le Figaro/Pariz - Proširenje EU-a ne smije negativno utjecati na
susjede
Ukrajinu treba što prije priznati kao državu s tržišnim
gospodarstvom, a ukrajinska vlada i parlament moraju osigurati
demokratske temelje društva, pazeći napose na transparentnost i na
slobodu mišljenja, izjavio je za "Le Figaro" ukrajinski premijer
Viktor Janukovič koji u utorak stiže u dvodnevni posjet Parizu.
Što se tiče odnosa između Ukrajine i Europske unije, puno toga ovisi
o samim Ukrajincima, ističe premijer, dodajući da je Ukrajina
velika europska zemlja koja želi biti stabilan i "predvidljiv"
partner Europe pa trenutno daje prednost usklađivanju domaćih
zakona s europskim, što pak donosi sa sobom teškoće na unutarnjem
planu, ističe Janukovič. Uz to treba paziti da proširenje ne utječe
loše na susjedne zemlje Unije, upozorava ukrajinski premijer.
U svezi s ruskim prijedlogom o stvaranju "velike Europe" koju bi
činili EU i Zajednica neovisnih država, Janukovič smatra da će
temelji tih odnosa, bez obzira na zemlje, biti međunarodni zakoni i
propisi Svjetske trgovačke organizacije.
APA/Beč - Naoružani albanski separatisti zaoštravaju sukob u
Makedoniji
"Nadležno tijelo EU-ovog posebnog izaslanika u Makedoniji više ne
isključuje mogućnost da bi naoružane skupine bivšu jugoslavensku
republiku mogle ponovno dovesti u krizu", javlja APA.
"Obznanjeno je da se u nezakonitom posjedu stanovnika još uvijek
nalazi oko sto tisuća pušaka i revolvera, a zapadni sigurnosni
krugovi pretpostavljaju da je u optjecaju čak više od 300 tisuća,
djelomično i teškog, oružja koje je u Makedoniju uglavnom stiglo
poslije ustanka u Albaniji 1997.", piše APA. Glasnogovornica EU-a
Guzlova opovrgava da su pripadnici već nekoliko mjeseci aktivne
"Albanske nacionalne vojske" najveća sigurnosna opasnost za
zemlju. "Možda više suparničkih skupina koristi političku kraticu
samo kao oglasnu ploču iza koje skrivaju svoje kriminalne
aktivnosti", navodi APA izjavu Guzlove.
"Prema podacima vojne misije EU-a, EUFOR, Albanska nacionalna
vojska broji između 50 i 100 ljudi", stoji u članku. "U ovoj je
zemlji dovoljno 20 naoružanih boraca da se ponovno pokrene sukob",
rekao je prema APA-i jedan europski diplomat koji je želio ostati
anoniman, piše APA.
L'Unita/Rim - Poraz vladajuće koalicije na talijanskim izborima
Vijest da Berlusconi više ne pobjeđuje na izborima najbolja je
vijest za talijansku demokraciju, komentira oporbena l'Unita
rezultate izbora u 12 talijanskih provincija i 489 općina.#L#
Berlusconi će teško promijeniti tendenciju koja se počela
pokazivati od prošlogodišnjih lokalnih izbora i nastavit će gubiti
vlast, ocjenjuje list, no napominje da je Berlusconi pokazao da zna
kako pobjeđivati izborima što je vrlina koju su mu priznavali čak i
protivnici. Berlusconi međutim "ne zna vladati" te je, otkako je on
došao na vlast, ugled Italije u svijetu na najnižim granicama, a
radi svojih "pravosudnih nevolja stvara nepodnošljivo ozračje u
zemlji", piše l'Unita. "Lijevi centar može početi slaviti početak
ponovnog uzdizanja", jer pobjeda oporbe u Rimu ima uz političko i
simboličko značenje, ocjenjuje se u članku, pošto bi se moglo
potvrditi pravilo da onaj tko pobjeđuje u Rimu pobjeđuje i u cijeloj
zemlji.
AFP/Pariz - Pobjeda njemačkih socijaldemokrata u Bremenu
Neočekivana pobjeda njemačkih socijaldemokrata (SPD) kancelara
Gerharda Schroedera na zemaljskim izborima u Bremenu melem su na
ranu predsjednika stranke nekoliko dana prije teškog izvanrednog
sabora o prijepornim socijalnim reformama, piše AFP.
Ova prva izborna pobjeda socijaldemokrata od rujna 2002. dolazi u
pravi čas za Gerharda Schroedera koji je sučeljen s nezadovoljstvom
lijevog krila svoje stranke i s neprijateljstvom sindikata,
tradicionalnih saveznika socijaldemokrata, radi reforma koje
vlada kani provesti, napominje agencija.
No neočekivani uzmak neokonzervativaca, istraživanja su davala
jednake izglede SPD-u i CDU-u, djelomično je skopčan s posebnim
prilikama u Bremenu kojim od 1995. upravlja velika koalicija između
SPD-a i CDU-a, ocjenjuje agencija.
AFP/Pariz - Aznar na izborima prošao bolje od predviđenog
Narodna stranka Josea Marije Aznara nije kažnjena zbog potpore ratu
u Iraku ni zbog nesnalaženja u krizi koju je izazvalo izlijevanje
nafte iz tankera Prestige u more pa tako općinski i regionalni
izbori održani u nedjelju nisu bitnije utjecali na politički
krajolik Španjolske, javlja AFP.
Lagana prednost koju je Španjolska socijalistička radnička stranka
(PSOE) ostvarila na općinskoj razini "ne omogućuje da se izvlače
zaključci o mogućoj promjeni pravca" na parlamentarnim izborima
2004., u kojima Aznar, kako je više puta najavljivao, neće
sudjelovati, ističe agencija pozivajući se na pisanje "El Paisa"
koji je blizak socijalistima.
Glavni tajnik PSOE-a Jose Luis Rodriguez Zapatero podsjeća pak da
je njegova stranka ratila područja izgubljena 1999., zaključujući
da je posrijedi "dobar uvod" u parlamentarne izbore 2004.
(Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 60 redaka
za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite
na telefon 4808-692).
Le Monde/Pariz - Evian mora signalizirati povjerenje u svjetsko
gospodarstvo
Susret na vrhu G8 u Evianu mora odaslati "poruku povjerenja u
svjetsko gospodarstvo", piše u "Le Mondeu" Babette Stern, navodeći
riječi francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca.
Posvuda u Europi, kako na području eura, tako i izvan njega, javni
deficit naglo raste, nezaposlenost se povećava, a socijalne se
prilike pogoršavaju, podsjeća autorica, dodajući da je američki
ministar financija John Snow na nedavnom susretu s francuskim
kolegom Francisom Merom upozorio europske partnere da trebaju
poduzeti strukturne reforme nužne za oporavak gospodarstva, žele
li od SAD-a preuzeti poziciju pokretača gospodarskog rasta u
svijetu.
Pošto su se američki i francuski ministar dogovorili da će utjecati
na tečaj i obuzdavati rast eura, John Snow je izjavio da je pad
dolara "razmjerno slab", što, ocjenjuje novinarka, dovodi u sumnju
stvarnu spremnost na prekoatlantsku suradnju.
Le Monde/Pariz - Kriza u njemačkom gospodarstvu prerasta u izazov
za EU
Njemačko gospodarstvo zapalo je u recesiju i prijeti mu deflacija
te prerasta u pravi izazov za europske čelnike, piše u "Le Mondeu"
Philippe Ricard.
Njemačka, veliki izvoznik i najveća gospodarska sila na području
eura, osjetljivija je od svojih partnera na promjene američke i
svjetske konjunkture, podsjeća novinar.
Ni nakon višemjesečnog otezanja kancelar Schroeder ne uspijeva
nametnuti reforme koje drži prijeko potrebnima, podsjeća Ricard, a
"Agenda 2010" trebala bi, po kancelarovu mišljenju, učiniti
tržište rada prilagodljivijim, smanjujući cijenu države
blagostanja, premda se najveći sindikati protive toj namjeri",
dodaje novinar.
Le Figaro/Pariz - Starenje puka ugrožava mirovinske sustave u
bogatim zemljama
Nakon što su 1960-ih doživjele pravu demografsku eksploziju,
velike zemlje na sjeveru Europe ne prestaju stariti, u "Le Figarou"
piše Lamia Oualalou.
Ipak, osam najrazvijenijih zemalja u svijetu nije u istom položaju:
dok Europa zaslužuje naziv "starog kontinenta" - g. 2000. 22 posto
puka činile su osobe starije od šezdeset godina - SAD spaja
demografsku dinamiku i prihvat sve većeg broja useljenika, pa je
danas jedina država u kojoj udio osoba starijih od šezdeset godina
iznosi 16,5 posto, ističe list.
Starenje zemalja na sjeveru dovodi do očekivanog propadanja
državnih mirovinskih sustava, a useljavanje nije univerzalno
rješenje i politički je osjetljivo, podsjeća novinar, napominjući
da je europskim zemljama sve teže privući mozgove koji se radije
okreću novim središtima gospodarskog rasta.
Haaretz/Tel Aviv - Izrael se ne bi trebao izolirati od Europe
Izrael je zadovoljan zbog de Villepinova posjeta ali otvoreno
sumnja u mogućnost bitnih promjena u odnosima s Europskom unijom,
piše Haaretz.
"Usprkos iskrenim namjerama Francuza da poboljšaju odnose s
Izraelom, nema razloga za pretpostavku da će temelj francuske
vanjske politike prema Izraelu i Bliskom Istoku odjednom biti
odmaknut od prihvaćenih europskih parametara. Na kraju će
budućnost tih odnosa biti određena budućnošću odnosa s
Palestincima - napretkom u smjeru povlačenja s okupiranih
područja, evakuacijom doseljeničkih naselja i uspostavom
palestinske države.
Izrael bi trebao prihvatiti pruženu de Villepinovu ruku. Usprkos
teškoćama koje su izišle na vidjelo u Europskoj uniji, Njemačka i
Francuska još uvijek igraju važnu ulogu, Izrael se ne bi trebao
izolirati od Europe i njezine kulture a Francuska je još uvijek
njezin važan element", upozorava izraelski dnevnik.
Tema dana: Nacrt ustava Europske unije
======================================
FT/London - EU mora usuglasiti stavove oko svrhe svog postojanja
Konačni rezultat pregovora o budućem ustavu EU-a zasigurno će biti
zbrkani kompromis koji neće zadovoljiti nikoga, smatra The
Financial Times.
Iako teška pitanja poput središta insitucionalne moći ostaju
neriješena, članovi Konventa EU-a imaju snažan motiv da postignu
dogovor budući da "u razdoblju gospodarskih teškoća i dubokih
vanjskopolitičkih podjela Europska unija zasigurno ne priželjkuje
nejedinstvo oko temeljne svrhe svog postojanja", tumači britanski
list.
Podsjetivši da su glavni elementi ustava već jasni budući da je
prihvaćeno utemeljenje institucije predsjednika, ministra
vanjskih poslova i predsjednika Povjerenstva EU, list navodi i
određene promjene: "Neke su od njih smiješne - poput brisanja
uglavnom opisnog pojma 'federalni'. Bitnije su pak promjene
razvodnjavanje inicijative za donošenje vanjskopolitičkih odluka
na temelju potpore većine (čime je udovoljno Britaniji i
Francuskoj)", izdvaja list, zaključujući da bi "aktualni nacrt
mogao proizvesti sustav koji omogućuje funkcioniranje proširenog
EU-a od 25 ili više članica".
Die Presse/Beč - Konvent EU-a nalikuje bojnom polju
Konvent EU nalikuje danas bojnom polju na kojem se svatko bori za
svoju viziju budućeg europskog ustava, upozorava bečki Die
Presse.
Ustvrdivši da predsjednik Konventa EU-a Valery Giscard d'Estaing
zapravo želi preoblikovati Europu po uzoru na francusku državu u
kojoj predsjednik arbitrira o vladinim odlukama, list upozorava da
bi se "taj model - umjesto da proširi kontrolnu funkciju Europskog
parlamenta i Povjerenstva EU-a - zapravo sveo na utiranje puta
političkoj trampi. Predsjednik bi tek usmjeravao sporazume dok
korektiv - poput trenutno rotirajućeg predsjedateljstva Vijeća EU-
a - više ne bi postojao".
"Širenje pak kontrolnih ovlasti, koje priželjkuju parlamentarci i
male članice učinilo bi politički rad demokratičnijim ali na kraju
krajeva i nedjelotvornijim. Ipak ni Giscard d'Estaing ni njegovi
savjetnici ne vode računa o tome da bi mnogi građani EU-a više
voljeli zajednicu koja će se možda razvijati manje brzo ali zato
poštenije i pravednije", naglašava Die Presse.
Die Welt/Berlin - Uspješni europski kočničari
Prije nekoliko godina Europska unija i ustav su bili nezamislivi, a
politička unija proglašavana je "iluzijom", piše u uvodniku Die
Welta od utorka.
"Ta će iluzija za tri tjedna postati stvarnost, ali ustavu na
europskoj razini ipak nedostaje sjajna aura nekih nacionalnih
ustava", piše list napominjući da je to tek "naporan pokušaj da se u
europske ugovore uvede red". Međutim, "što se ustav više bliži
konačnoj verziji, kočničari Europe sve su uspješniji, te Giscard i
predsjedništvo čine ustupke čuvarima pečata sadašnjega stanja",
piše list i upozorava da u "sadržaju budućeg ustava treba biti
zapisano ono što je do sada Stari kontinent činilo tako nesposobnim
za djelovanje i odlučivanje, a to je zadržavanje nacionalne
suverenosti u bitnim područjima politike".
Ono što se kod eura i u zaštiti vanjskih granica pokazalo uspješnim,
u vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici vodi u europski
apsurd, a EU s uvijek novim koalicijama spremnih predstavljalo bi
kraj utopije o jedinstvenoj Europi, zaključuje se u uvodniku.
La Repubblica/Rim - O Ustavu EU-a moglo bi se odlučivati u
listopadu
"Nema dogovora, sukobi na mnogim frontovima. Nitko ne želi ustupiti
prostor i vlast", piše u utorak La Repubblica o reakcijama na
prijedlog Ustava EU-a koji je izradio Konvent.
Sve je upitnije hoće li Konvent uspjeti iznjedriti jedan konačan
tekst ustava, a sporovi se vode od pitanja predsjednika EU-a,
sastava Komisije, uravnoteživanja glasova, zajedničke vanjske
politike do odnosa malih i velikih, piše list.
Ukoliko se do summita u Solunu, 20. lipnja, ne postigne dogovor
bitka za europski Ustav mogla bi se premjestiti iz Bruxellesa u
Italiju, jer će, u slučaju zastoja, zadnja riječ pripasti
konferenciji vlada (ICG) koja će početi s radom 15. listopada u
Rimu, piše list. U tom bi slučaju konačne točke Ustava utvrdile
zemlje članice Unije pod talijanskim predsjedavanjem, piše list.
The Daily Telegraph/London - Novi ustav definira EU kao unitarnu
državu
Po prijedlogu budućeg ustava EU države-članice imat će bitnu manju
autonomiju nego savezne američke države, tvrdi The Daily
Telegraph.
Upozoravajući da budući ustav neusmnjivo definira EU kao unitarnu
državu, list ističe da je "konačno kucnuo trenutak za koji su nam
opetovano tvrdili da nikada neće kucnuti. Četrdesetsedam godina
nakon sklapanja Rimskog sporazuma Europska unija prestaje biti
zajednicom država i postaje i sama državom. Zapravo, ustav koji EU
upravo usvaja obuhvatit će više propisa i bit će izraženije
nametnut od doslovno svih poznatih ustava", naglašava list,
prognozirajući da će građani prozrijeti namjeru vlade Londona da
prikrije nagomilane ovlasti Bruxellesa i "otresti sa sebe taj
sustav - da se poslužimo Orwellovom metaforom - kao što konj otresa
muhu".
Tema dana: Bliski istok
=======================
The Guardian/London - Namjere SAD-a u slučaju Irana opasno su
neizvjesne
U slučaju Iraka Washington je zapravo signalizirao Teheranu i
ostalim zemljama koje razmatraju nabavku atomskog oružja da se
svakako naoružaju do zuba - jer će u protivnom biti napadnute, tvrdi
londonski The Guardian.
"Treba li Iran i dalje tvrditi da ne namjerava proizvesti atomsku
bombu i omogućiti dodatne, nenajavljene inspekcije IAEA? Treba li
proširiti svoj dijalog s EU-om i ojačati zaštitne veze sa zemljama
poput Sirije i Libanona, Indije, Rusije i Kine, što trenutno i čini?
Odgovor je potvrdan. Problem je što to možda neće biti dovoljno.
Treba li u tom slučaju Teheran otići i korak dalje i otkazati
ugovore s Moskvom, vezane za atomsku energiju? Treba li uskratiti
potporu Hezbolahu i palestinskim skupinama koje odbijaju suradnju
- kao što Amerika zahtijeva? Neokonzervativni ideolozi u cokulama
zacijelo bi to smatrali dobrom idejom. No, sigurno čak i oni
shvaćaju da bi takvo poniženje, iznuđeno od Velikog Satane, bilo
politički neprihvatljivo", upozorava The Guardian, zaključujući
da za eventualno odustajanje Teherana od nuklearne opcije sigurno
neće biti zaslužna politika Sjedinjenih Država.
NZZ/Zuerich - Upozorenja Iranu
"U američkoj se vladi nakon najnovijih Al Kaidinih napada, opet
rasplamsala rasprava o oštrijem postupku prema Iranu", piše Neue
Zuercher Zeitung u utorak.
"Amerikanci navodno imaju naznaka da su Al Kaidini teroristi za
napad u Rijadu dobili zapovijed iz Irana, zbog čega su oprezni
diplomatski kontakti Teherana i Washingtona ponovno nazadovali",
piše list.
SAD se nada da bi "svojim upozorenjima mogao navesti režim u
Teheranu na izručenje članova Al Kaide, što je Iran ranije već i
učinio, ali je na američkoj listi želja i prestanak potpore
šijitskim strankama u Iraku i Libanonu". "Zvono na uzbunu zbog
navodnih veza Irana s Al Kaidom pokreće Pentagon, koji želi
otvorene i tajne akcije protiv iranskog klerikalnog režima", piše
list i naglašava da će daljnji postupak SAD-a prema Iranu ovisiti i
o razvitku događaja oko iranskog atomskog programa.
SZ/Muenchen - SAD treba samo suptilno poduprijeti reformske snage u
Iranu
Na novom zemljovidu Bliskog Istoka, skrojenom po američkom ukusu,
neriješeno ostaje tek pitanje Irana, konstatira Sueddeutsche
Zeitung.
"No, promijenjeni strateški krajolik vjerojatno će izložiti
konzervativne vlastodršce u Teheranu određenom pritisku da se
prilagode novim prilikama i oni će vjerojatno popustiti radi
vlastitog opstanka. Bude li Washington suptilno usmjeravao taj
pritisak, vjerojatno će ojačati reformske snage. Doduše, reformski
orijentirani predsjednik Hatami trenutno ne može nametnuti svoju
politiku ali i konzervative snage mogu tek kočiti a ne i u cijelosti
neutralizirati suprotstavljeni tabor. Pristaše državne
ideologije odavno su u manjini i jako su udaljeni od društva i
javnog mnijenja. Američko zveckanje oružjem gotovo bi neizbježno
potaknulo umjerene snage na solidariziranje s pripadnicima
ortodoksnog tabora", upozorava muenchenski list, podsjećajući da
čak i utjecajni mislioci u Washingtonu smatraju da je SAD trenutno
dovoljno zaokupljen protektoratima u Iraku i Afganistanu.
Le Figaro/Pariz - Bush zna da ključ dugoročnog mira leži na Bliskom
istoku
Nakon pobjede u Iraku George W. Bush je zaključio da, želi li
pronaći lijek za rak koji razara Bliski istok, mora ukloniti uzrok,
sukob između Izraela i Palestinaca, piše u uvodniku "Le Figaroa"
Charles Lambroschini.
Tako se i posjet francuskog ministra vanjskih poslova Dominiquea de
Villepina Jaseru Arafatu, mimo Sharonove volje, uklapa u dugoročnu
i opreznu politiku, a oni koji danas kritiziraju stajalište Pariza
o Iraku, kao i tu inicijativu koja, po njihovu mišljenju, još više
marginalizira Francusku, možda neće biti u pravu za godinu dana ili
za pola stoljeća, ističe uvodničar.
"G. 1967. Izrael je bio tako ponosan što je za šest dana dobio rat:
dan manje, govorili su tada šaljivci u Tel Avivu, nego što je
trebalo Bogu da stvori svijet. No taj sedmi dan traje već trideset i
tri godine", zaključuje list.
AFP/Pariz - Prave Sharonove nakane nisu jasne
Unatoč tomu što je Izrael prihvatio povijesno važan mirovni plan,
prave nakane Ariela Sharona koji već dvije godine pokušava ostaviti
dojam umjerenog političara, nisu jasne, ocjena je AFP-a.
Najčudnije je od svega što je odluku donijela vlada koja je u
čitavoj izraelskoj povijesti najviše desno orijentirana, ističe
agencija i prenosi mišljenje uvodničara dnevnika Yediot Aharonot
Sima Kadmona da je "desnica time prihvatila ono što je već
desetljećima glavno stajalište ljevice".
Sharon je potaknuo vladu da prihvati "vozni plan" iz potpuno
taktičkih razloga, prenosi agencija ocjenu Urija Avneryja,
osnivača Mirovnog bloka, zato što "ne može reći 'ne' Bushu", ali će
ga sada pokušati 'minirati'".
Postoji i druga teorija koju ističe dio izraelskog tiska od
ponedjeljka, prenosi agencija a po njoj je Sharon prihvatio mirovni
plan zato što je siguran da će propasti, pa ga to ništa ne stoji.
LAT/Los Angeles - Bushova bliskoistočna politika izaziva trzavice
i u SAD-u
Bushov angažman u izraelsko-palestinskom sukobu izazvao je
trzavice i u SAD-u budući da ključni elementi Bushova kabineta,
koalicija kršćanskih konzervativaca i neokonzervativnih stratega
vanjske politike, podupiru vladu u Jeruzalemu, piše Los Angeles
Times u ponedjeljak.
"Lančanu reakciju" pokrenulo je pismo većine u Kongresu i Senatu u
kojem je Bush upozoren da prebrzo nameće mirovni plan, napominje
list. To je pismo uvelike održavalo Sharonovo stajalište da Izrael
ne treba činiti ustupke dok se palestinsko čelništvo čvršće ne
suprotstavi teroristima, podsjeća list.
Ofenziva iz Kongresa izazvala je reakciju više istaknutih
liberalnih Židova u SAD-u koji traže da se ne ometa Bushova mirovna
politika, tumači Los Angeles Times, napominjući da će najveći otpor
Bushovu mirovnom planu najvjerojatnije ipak poteći iz same Bushove
koalicije.
(Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 105 redaka
za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite
na telefon 4808-692).
DPA/Hamburg - Arapske vlade reagiraju na nagovještaje novog doba
"Dok u Iraku pod američkom okupacijom umjesto demokracije još
uvijek vlada kaos, druge su arapske države vidljivo reagirale na
znakove vremena", piše DPA.
"Od Kaira do Rijada, vlade žurno nastoje dokazati svoju volju za
demokratske reforme i svoje poštivanje ljudskih prava", piše DPA i
napominje da te zemlje naglašavaju kako se to ne događa pod
američkim pritiskom, no zapadni su promatrači uvjereni da time
"ponajprije žele spriječiti da ih jednoga dana ne snađe ista
sudbina kao svrgnuti režim Sadama Huseina". "Najveći nedostatak
demokracije nedvojbeno bilježi Kraljevina Saudijska Arabija, koja
svake godine dobiva loše ocjene i u izvješćima organizacija za
ljudska prava, među ostalim zbog brojnih smrtnih presuda i kazna
kao što su bičevanja i odsjecanje ruku kradljivcima", podsjeća
njemačka agencija.
(Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 70 redaka
za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite
na telefon 4808-692).
WP/Washington - Preventivni napad nuklearnim oružjem trebao bi
biti nezamisliv
Bushova je administracija uspjela pogurati jednu od njenih
"najradikalnijih i najopasnijih" političkih ideja nakon što su
Senat i Kongres SAD-a ukinuli zabranu istraživanja nove klase
"nuklearnog oružja manje snage", piše Washington Post u
ponedjeljak.
Administracija će uspjeti učiniti nuklearni rat "lakšim i
primamljivijim za Sjedinjene Države i za druge sile, što je u
suprotnosti s bilo kakvim razboritim shvaćanjem nacionalne
sigurnosti ili morala", piše list.
Naime, doktrina administracije dopušta mogućnost da se to oružje
iskoristi ne samo za odgovor na nuklearni napad na SAD već i za
preventivne udare na države koja imaju zalihe oružja za masovno
uništavanje, tumači Washington Post.
Nuklearni stratezi zamišljaju da bi se novim nuklearnim oružjem,
koje ima trećinu snage bombe bačene na Hirošimu, napadalo skladišta
kemijskog i biološkog oružja otpadničkih država, piše list,
zaključujući da bi svaki "takav preventivni napad morao biti
nezamisliv jer bi šteta koju bi nanio ovoj zemlji i svijetu bila
katastrofalna".
(Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 60 redaka
za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite
na telefon 4808-692).
(Hina) akoz
(Hina) akoz