ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Projekt obalne straže trebao bi zaživjeti iduće godine, jer je prethodno potrebno izmijeniti zakonsku regulativu i donijeti poseban zakon o obalnoj straži koji će u Vladinu proceduru biti upućen do kraja
2003., najavio je danas ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić.
ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Projekt obalne straže trebao bi
zaživjeti iduće godine, jer je prethodno potrebno izmijeniti
zakonsku regulativu i donijeti poseban zakon o obalnoj straži koji
će u Vladinu proceduru biti upućen do kraja 2003., najavio je danas
ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić.#L#
Na predstavljanju projekta, Žuvanić je kazao da bi, obzirom na
tisuće otoka i razvedenost obale, hrvatska obalna straža trebala
brinuti i o sigurnoj plovidbi, zaštiti mora od onečišćenja, nadzoru
morske granice, te tragati i spašavati ljudske živote na moru.
Također bi trebala biti sposobna odgovoriti i novim izazovima s
kojima se susreće Hrvatska, posebice zbog porasta nautičkog
turizma.
Pavao Komadina, zamjenik ministra pomorstva, koji je na čelu
stručne radne skupine MPPV-a, MUP-a i MORH-a, vjeruje u realizaciju
projekta, zbog najavljenog povećanja prometa tankera Jadranom
temeljem projekta DružbaAdria, te povećanog kapaciteta Janafa.
Zakon o obalnoj straži, kaže Komadina, već je pripremljen, sjedište
Straže bilo bi u Zagrebu, a financirala bi se iz proračuna.
Ujedinili bi se dijelovi uprava različitih državnih tijela od MPPV-
a do Državnog inspektorata koji sada imaju nadležnost na morskom
području, za što je potrebna izmjena pet ili šest temeljnih zakona i
oko stotinjak podzakonskih akata, kazao je Komadina.
Kako se predlaže, na čelu straže bio bi zapovjednik kojeg bi
imenovali Vlada ili Sabor na prijedlog triju ministarstava i to
MPPV-a, MUP-a i MORH-a. Obalna straža imala bi tajništvo, te
zapovjedništvo sastavljeno od osam kapetana iz osam lučkih
kapetanija te ravnatelja pomorske sigurnosti. Daljnji ustroj
polazi od kapetanija obalne straže, Uprave pomorske sigurnosti,
Operativnog centra nadzora plovidbe traganja i spašavanja i Uprave
za međunarodnu suradnju i pravne poslove.
Zapovjedništvo bi uređivalo politiku rada straže i definiralo
ciljeve te ih predlagalo Vladi, kapetanije bi se bavile nadzorom
plovidbe, traganjem i spašavanjem, nadzorom nad pomorskim
kulturnim dobrima, inspekcijskim poslovima, izdavanjem raznih
pomorskih svjedodžbi i dokumenata, te upisom i brisanjem brodova iz
registra.
Operativni centar, stoji u prijedlogu, koordinirao bi akcije
traganja i spašavanja, obavljao radarski nadzor obale i bio
primarna postaja u sustavu kontrole javljanja brodova, dok bi
Uprava za međunarodnu suradnju i pravne poslove, između ostaloga
usklađivala domaće zakone s onima u EU, te rješavala žalbe na
prvostupanjska inspekcijska rješenja.
Komadina naglašava da bi se obalnom stražom smanjio broj i
ujednačili tipovi plovila koji su u različitim državnim tijelima
nadležnim za more, jedinstveno organizirano školovanje i trening
svih djelatnika, te povećanje efikasnosti i operativnosti u
očuvanju pomorskog dobra.
(Hina) nz db
(Hina) nz db