BIH: WASHINGTON IPAK BLIŽI OD BRUXELLESA?

SARAJEVO, 15. svibnja (Hina) - Vlasti Bosne i Hercegovine praktično su prihvatile sve zahtjeve američke vlade za zaštitu državljana SAD od mogućeg suđenja pred Stalnim međunarodnim kaznenim sudom (ICC) i tako osigurale ostanak američkih vojnika, kao ključnog jamca Daytonskog sporazuma, na svom teritoriju.#L# Član Predsjedništva BiH Dragan Čović novinarima je u srijedu u Sarajevu objavio kako su pregovori s američkom stranom okončani dan prije kao i da su trajali od ožujka. O tome da pregovori traju samo se nagađalo no tu činjenicu nitko u BiH nije želio službeno potvrditi. Čović je iskreno priznao kako za stajališta bosanskohercegovačke strane Amerikanci i nisu imali baš puno sluha. Dok je Sarajevo nudilo imunitet od kaznenog progona pred ICC-jem za ograničeni broj američkih državljana koji bi se u BiH zatekli u sastavu mirovne misije, Washington je tražio da od izručenja budu zaštićeni i državljani svih drugih zemalja koji bi na teritoriju BiH radili za američke potrebe. Takvu zaštitu ne bi međutim uživali državljani BiH koji rade za američku vladu. Formalnog dogovora o tome nije bilo a Predsjedništvu BiH, kako tvrdi Čović, prijedlog sporazuma je predočen s alternativama te s nakanom da državni vrh da "zeleno svjetlo" za dalji postupak koji bi vodio konačnom usvajanju dokumenta. Takva suglasnost je data a "vrući krumpir" sada je prebačen Vijeću mnistara BiH od kojega se očekuje preuzimanje odgovornosti za krajnju verziju sporazuma koja, po svemu sudeći, ne može bitnije odstupiti od američkih zahtjeva. Parlament BiH također će trebati dati suglasnost za ovakav sporazum. Vlasti BiH odjednom su se našle u silnoj žurbi iako je krajnji rok za postizanje sporazuma 1. srpnja kao i slučaju ostalih država s kojima SAD žele bilateralno urediti odnos prema ICC-ju. U petak se u Sarajevu očekuje visoki dužnosnik američkog Ministarstva obrane čije ime nije objavljeno a Čović je naznačio kako postoji želja da se tada makar parafira finalna verzija teksta sporazuma o zaštiti američkih državljana od izručenja ICC-ju. Tko na tome inzistira, Čović nije pojasnio. U Sarajevu se i dalje s izrazitim zanimanjem očekuju reagiranja iz europskih prijestolnica s obzirom na postojanje posrednih naznaka da udovoljavanje baš svim američkim zahtjevima ne bi prošlo bez posljedica po odnose BiH i Europske unije. BiH, međutim, u aktualnom sporu između Bruxellesa i Washingtona nema puno izbora s obzirom da joj je i dalje najvažnije očuvati još uvijek krhki mir. "Interes BiH je da u jednoj doista teškoj situaciji kada je došlo do isključivih stajališta između Europe i Sjedinjenih Država u vezi s izuzećem američkih državljana od jurisdikcije ICC-ja, dođe do rješenja koje zadovoljava njene interese a to je da u zemlji ostane snažno prisustvo SAD", kazao je ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić. On je time potvrdio kako je njegovoj zemlji u ovom trenutku ipak bliži Washington nego Bruxelles a pri tom je vjerojatno imao u vidu prilično maglovite perspektive BiH za priključenje EU. Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Andan Terzić nedavno je kazao kako cilj BiH mora biti priključenje Uniji 2009. godine no analitičari ukazuju kako je to potpuno nerealno jer se nešto slično može očekivati najranije za deset do petnaest godina. I član Predsjedništva BiH Čović potvrđuje kako je sporazum sa SAD o ICC-ju protivan načelima za koja se zalaže EU. On se ipak nada kako će europske zemlje uvažiti specifičnost situacije u kojoj se BiH danas nalazi. Hrvatski član bosanskohercegovačkog državnog vrha podsjetio je kako Daytonski sporazum ionako jamči imunitet svim strancima angažiranim u mirovnoj misiji u BiH. Jedan sporazum više ili manje ionako neće puno promijeniti a BiH u svakom slučaj nije u poziciji natezati se s jedinom preostalom velesilom, jasna je poruka službenog Sarajeva Bruxellesu. (Hina) rm sb