LJUBLJANA, 14. svibnja (Hina) - Predsjednik Stjepan Mesić u srijedu se, dugog dana svog službenog posjeta Sloveniji, sastao sa predsjednikom slovenskog parlamenta Borutom Pahorom, te članovima slovenskog parlamenta govorio o razvoju
odnosa dviju država.
LJUBLJANA, 14. svibnja (Hina) - Predsjednik Stjepan Mesić u srijedu
se, dugog dana svog službenog posjeta Sloveniji, sastao sa
predsjednikom slovenskog parlamenta Borutom Pahorom, te članovima
slovenskog parlamenta govorio o razvoju odnosa dviju država.#L#
"Slovenija i Hrvatska u osnovi imaju već stoljećima zajedničku
prošlost. Tako je bilo nekoć pod krunom stranih vladara, a to se
dodatno ukorijenilo u razdoblju dviju jugoslavenskih država koje
niti Hrvati niti Slovenci nikada nisu mogli osjetiti i prihvatiti
kao doista naše države. Danas smo i jedni i drugi samostalni.
Susjedi smo koje povezuje zajednička budućnost u udruženoj
Europi", rekao je među ostalim u svom obraćanju zastupnicima
slovenskog parlamenta predsjendik Mesić.
"Istina je da su neka pitanja otvorena i svi znamo o kojim je
pitanjima riječ. I danas ću pred vama ponoviti i reći sasvim jasno:
u odnosima između Hrvatske i Slovenije nema pitanja koje se ne bi
moglo riješiti", rekao je hrvatski predsjednik.
"S dobrom voljom i spremnošću na kompromise radi zajedničkih
interesa i ostvarenja zajedničkih strateških pitanja, mi ta
pitanja možemo riješiti. Mi to moramo i ne možemo ih zamrznuti jer
će ona postati smetnja razvoju naših odnosa i opterećivati naš
budući položaj u Europskoj uniji", rekao je Mesić.
Odgovarajući na pitanja koja se tiču problema granice, Mesić je
istaknuo da je republičke granice u bivšoj Jugoslaviji Badinterova
komisija priznala kao državne. Pojasnio je da je hrvatsko
stajalište i dalje kako parafirani a nepotpisani i neratificiranbi
nacrt sporazuma Drnovšek-Račan za hrvatsku stranu više nije
aktualan.
"Ako u pregovaračkom procesu dođemo do nečega što se čini
rješenjem, može doći do situacije da je zbog otpora na
parlamentarnoj razini onemogućen nastavak. U takvom je slučaju
potrebna politička mudrost i dalekovidnost, a pregovore valja
nastaviti na novoj ili modificiranoj osnovi. Vi znate o čemu
govorim", rekao je u nastupu pred slovenskim parlamentarcima
Mesić.
Pojasnio je također da bi se pitanje štediša Ljubljanske banke
Zagreb moglo riješiti tako da se najprije isplate manji štedni
ulozi, te kamate većim štedišama. Većina bi se od njih vjerojatno
onda odlučila i dalje zadržati svoje štedne uloge u istoj banci, a
Ljubljanska bi banka opet mogla poslovati u Hrvatskoj, pojasnio
je.
U vezi u Sloveniji često spominjanog i osporavanog prijedloga koji
je prije više mjeseci iznio u Splitu o proširenju ekonomske zone na
Jadranu između Hrvatske i Italije, Mesić je na pitanje slovenskih
zastupnika pojasnio da taj prijedlog nikako nema veze sa budućim
hrvatsko-slovenskim ugovorom o granici na moru. Hrvatski je
predsjednik rekao da je riječ o traženju rješenja kako bi se u
Jadranu izvodila ekološka kontrola kako bi se spriječavale
katastrofe koje su nedavno pogodile špaljolsku obalu.
Na molbu predsjednika parlamentarnog odbora za vanjsku politiku
slovenskog Državnog zbora Jelka Kacina da Hrvatska ratificira
bečki sporazum o sukcesiji bivše Jugoslavije, te tako "konačno
pokopa pokojnu Jugoslaviju", Mesić je pojasnio da se hrvatske
rezerve u pogledu toga tiču sredstava koja su nestala sa blokiranih
računa Narodne banke Jugoslavije u inozemstvu. "Veliki novac
ostavlja i veliki trag", rekao je Mesić, dodajući da Hrvatska ni u
kojem slučaju ne želi štetiti praktičnim interesima nasljedica
bivše Jugoslavije. Budući da je u istom okviru bilo spomenuto i
pitanje klirinškog duga bivšeg Sovjetskog saveza potpredsjednik
vlade Slavko Linić - koji se također nalazi u hrvatskoj delegaciji
koju predvodi predsjednik Mesić - pojasnio je da s hrvatske strane u
tom pogledu neće biti nikakvog problema.
Zamoljen da prokomentira pitanje nastalo oko Sunčanog Hvara i
nastojanja Termi Čatež da kupi to poduzeće, predsjednik Mesić je
rekao da gospodarsku i drugu aktivnost koje bi mogle biti veće
blokiraju i otvorena pitanja. Budući da i jedna i druga država imaju
i stručnu i političku javnost, posao Termi Čatež propao je onoga
trenutka kad se doznalo da je u njegovoj vlasničkoj strukturi
prisutna i Ljubljanska banka, koliko god se to činilo čudnim,
pojasnio je Mesić.
(Hina) fl sb
(Hina) fl sb