HR-GOSPODARSTVO-SVIJET-Makrogospodarstvo POSLOVNI PREGLED BROJ 314 POSLOVNI PREGLEDbroj 31403. - 9. svibnja 2003. SADRŽAJ:IDUĆIH DANA DOGOVOR O RADU DO KRAJA MANDATAPOREZNE OLAKŠICE ZA ULAGANJA U ISTRAŽIVANJA I RAZVOJRAČUN ZA 56
MILIJUNA DOLARA IZ SAD-A; TUŽIT ĆE LHB BANKUODLUKE SA ZATVORENE SJEDNICE VLADEOD 2005. U HRVATSKOJ VIŠE ŽELJEZNIČKIH PRIJEVOZNIKAPOTPISAN MEMORANDUM RH, SVJETSKE BANKE, USAID-A I EUPANKRETIĆ: ŠTETE OD SUŠE VIŠE OD 200 MILIJUNA KUNA CRKVENAC: HRVATSKA JE LIKVIDNA, SOLVENTNA I NIKAKO PREZADUŽENANACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TELEKOMUNIKACIJAMA NA VLADI DO SREDINE SVIBNJA?U OŽUJKU BLAGI PORAST ZAPOSLENOSTIZALIHE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U OŽUJKU POVEĆANE 3,9 POSTOIZVOZ U PRVOM TROMJESEČJU 1,4 MILIJARDE DOLARA, UVOZ 2,9 MILIJARDIU TRAVNJU CIJENE NA MALO NIŽE 0,4 POSTO, A TROŠKOVI ŽIVOTA PORASLI 0,2 POSTOU OŽUJKU AKTIVNO 44,4 POSTO POSLOVNIH SUBJEKATAD&B: REJTING RH POD POZITIVNIM UTJECAJEM RASTA BDP-A U 2002.
POSLOVNI PREGLED
broj 314
03. - 9. svibnja 2003.
SADRŽAJ:
IDUĆIH DANA DOGOVOR O RADU DO KRAJA MANDATA
POREZNE OLAKŠICE ZA ULAGANJA U ISTRAŽIVANJA I RAZVOJ
RAČUN ZA 56 MILIJUNA DOLARA IZ SAD-A; TUŽIT ĆE LHB BANKU
ODLUKE SA ZATVORENE SJEDNICE VLADE
OD 2005. U HRVATSKOJ VIŠE ŽELJEZNIČKIH PRIJEVOZNIKA
POTPISAN MEMORANDUM RH, SVJETSKE BANKE, USAID-A I EU
PANKRETIĆ: ŠTETE OD SUŠE VIŠE OD 200 MILIJUNA KUNA
CRKVENAC: HRVATSKA JE LIKVIDNA, SOLVENTNA I NIKAKO PREZADUŽENA
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TELEKOMUNIKACIJAMA NA VLADI DO SREDINE
SVIBNJA?
U OŽUJKU BLAGI PORAST ZAPOSLENOSTI
ZALIHE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U OŽUJKU POVEĆANE 3,9 POSTO
IZVOZ U PRVOM TROMJESEČJU 1,4 MILIJARDE DOLARA, UVOZ 2,9 MILIJARDI
U TRAVNJU CIJENE NA MALO NIŽE 0,4 POSTO, A TROŠKOVI ŽIVOTA PORASLI
0,2 POSTO
U OŽUJKU AKTIVNO 44,4 POSTO POSLOVNIH SUBJEKATA
D&B: REJTING RH POD POZITIVNIM UTJECAJEM RASTA BDP-A U 2002.
GODINI
CILJ HNB-A OGRANIČITI KREDITNU EKSPANZIJU TEMELJENU NA
INOZADUŽIVANJU
ROHATINSKI NIJE IZJAVIO DA ĆE DATI OSTAVKU PRIJE IZBORA
U HNB RADIONICA ZA SUPERVIZORE IZ SREDNJE I ISTOČNE EUROPE
FINA: PRISTIGLO 56,6 TISUĆA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
U RAIFFEISEN DOBROVOLJNOM MIROVINSKOM FONDU 2.500 ČLANOVA
OBJAVLJEN PRELIMINARNI POZIV ZA TREĆEG KONCESIONARA MOBILNE
TELEFONIJE
INA GRUPA LANI OSTVARILA DOBIT 982 MILIJUNA KUNA, INA D.D. 854
MILIJUNA
PLIVA U PRVOM TROMJESEČJU OSTVARILA NETO DOBIT OD 57 MILIJUNA
DOLARA
PLINACRO USPJEŠNO OSTVARUJE PLAN RAZVOJA PLINSKOG SUSTAVA
STRATEGIJA DRVNOG SEKTORA: DO 2010. POVEĆATI PROIZVODNJU
NAMJEŠTAJA 20 PUTA
VIPNET PREDSTAVIO SVOJU PROBNU UMTS MREŽU
HŽ ULAŽE OVE GODINE DVIJE MILIJARDE KUNA U KAPITALNE INVESTICIJE
HEP I USAID POTPISALI MEMORADNUM O RAZUMIJEVANJU
TEKSTILNA INDUSTRIJA: NUŽNO OJAČATI SURADNJU S MINISTARSTVOM
GOSPODARSTVA
SISAK: PROIZVODNJA U ŽELJEZARI PO PLANU
SWING SOFTWARE DOBIO NAGRADU AMERIČKOG "E-PRO MAGAZINE-A"
PIK VRBOVEC OSTAJE EKSKLUZIVNI DOBAVLJAČ ZA MCDONALD'S U
HRVATSKOJ
JAKOVČIĆ: VLADA UBRZO IZDAJE SUGLASNOST ZA TVRTKU "BRIJUNI-
RIVIJERA"
OPATIJSKA UPRAVA I LRH-I POTPISALI SPORAZUM O PRODAJI ČETIRI
HOTELA
GLAVNA SKUPŠTINA ACI-JA: GUBITAK ACI-A U 2001. GODINI 25,7 MILIJUNA
KUNA
HRVATSKO TRŽIŠTE ZA POHRANU PODATAKA LANI VRIJEDILO 29,36 MILIJUNA
DOLARA
HITACHI DATA SYSTEMS I HRVATSKI COMPUTECH SKLOPILI PARTNERSTVO
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH
INSTITUCIJA
IDUĆIH DANA DOGOVOR O RADU DO KRAJA MANDATA
Hrvatska Vlada će u nekoliko idućih dana na radnoj sjednici
dogovoriti kako će raditi do kraja mandata i kako predstaviti svoj
rad, najavio je u četvrtak premijer Ivica Račan. Vlada, istaknuo je
premijer na sjednici, ima pravo suprotstaviti se (načinu)
promoviranja svoga rada i rezultata koji joj štete. Premijer je
podsjetio da se približava kraj mandata njegove Vlade, te upozorio
da su stjecajem okolnosti njene zadaće velike, teške i odgovorne,
posebice u pogledu obveza da se nastavi put prema EU. "Ukrcali smo
se u taj vlak i bilo bi krajnje neodgovorno ispasti iz njega", rekao
je Račan i poručio da Vlada to neće dozvoliti. Tim je više važno
razmotriti rad Vlade do kraja mandata imajući na umu sve te obveze,
rekao je. Naveo je da su članovi Vlade okupirani stranačkim
zadaćama i predizbornim aktivnostima.
POREZNE OLAKŠICE ZA ULAGANJA U ISTRAŽIVANJA I RAZVOJ
Hrvatska Vlada predložila je u četvrtak porezne olakšice koje će
tvrtke, mali i srednji poduzetnici te obrtnici moći ostvarivati za
ulaganja u istraživanje i razvoj. Te se porezne olakšice uređuju
prijedlozima izmjena Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na
dohodak koje je Vlada uputila u saborsku proceduru. Ministar
financija Mato Crkvenac ističe da su predložene olakšice najveće u
europskim zemljama a tvrtke i obrtnici mogli bi ih ostvarivati na
dobit i dohodak koji ostvare u ovoj godini. Prema predloženim
izmjenama uz pravne osobe registrirane za istraživanje i razvoj
plaćanja poreza na dobit oslobodile bi se i sve samostalne
jedinice, npr. zavodi ili instituti za istraživanje i razvoj u
okviru nekih poduzeća. Također se potiče i suradnja gospodarstva i
znanstveno istraživačkih subjekata pa bi se olakšice odnosile i na
troškove tvrtki za suradnju sa znanstvenim institutima i slično. Uz
ulaganja u materijalnu imovinu za istraživanje i razvoj porezna bi
se olakšica po novome mogla ostvariti i za ulaganja u nematerijalnu
imovinu, kao što su patenti, licence i slično koji se koriste za
istraživanje i razvoj a porezna bi se osnovica umanjila i za
troškove obrazovanja, školovanja i prekvalifikacije zaposlenika.
Hrvatska se treba okrenuti znanosti i istraživanju, znanju kako bi
povećala konkurentnost gospodarstva s konkurentnim proizvodima
nastupila na stranim tržištima, kako bi se potaknuo izvoz,
istaknuli su članovi Vlade. Potrebno je, naglašavaju, potaknuti
gospodarstvo da se okrene znanosti a znanstvenike da se okrenu
gospodarstvu i istraživanjima koja se u gospodarstvu mogu
primijeniti. Ministar Crkvenac ističe da je teško izračunati
koliki će biti porezni efekti predloženih olakšica, a procjenjuje
da će to biti najmanje 200 milijuna kuna. No i Crkvenac i drugi
ministri ističu da će se to višestruko vratiti kroz pozitivne
efekte tih mjera na gospodarstvo kroz povećanje konkurentnosti,
izvoza i kroz novo zapošljavanje.
RAČUN ZA 56 MILIJUNA DOLARA IZ SAD-A; TUŽIT ĆE LHB BANKU
Hrvatska se Vlada danas suglasila da se na hrvatski račun prenese 56
milijuna dolara koliko Hrvatskoj pripada od 226 milijuna dolara u
SAD-u deblokiranih sredstava bivše Jugoslavije, te zaključila da
će tužiti mješovitu LHB banku iz Frankfurta, u većinskom vlasništvu
Ljubljanske banke, radi utvrđivanja činjenica o nestalim
depozitima bivše Jugoslavije. Vlada se odlučila između
pragmatičnog i principijelnog stava, istaknuo je zamjenik ministra
vanjskih poslova Ivan Šimonović, objašnjavajući Vladine odluke sa
zatvorene sjednice. Vlada je donijela odluku da se na njen račun
uplate deblokirana sredstva, ali pritom jasno naglašava da to ne
prejudicira ratifikaciju Ugovora o sukcesiji, kazao je Šimonović.
Hrvatska je jedina država sljednica bivše Jugoslavije koja još nije
ratificirala Ugovor o sukcesiji, potpisan 29. lipnja 2001. u Beču.
Stoga taj ugovor nije ni stupio na snagu. Šimonović je podsjetio da
se sa ratifikacijom zastalo nakon što je utvrđeno da nedostaje dio
sredstava predviđen za raspodjelu. Riječ je o 589 milijuna dolara
koji nedostaju na računima osam mješovitih banaka, čiji su osnivači
u inozemstvu bile i banke s područja bivše SFRJ. U Vladi procjenjuju
da ne bi trebalo biti problema u tomu da Hrvatska dobije 56 milijuna
dolara, iako nije ratificirala Ugovor o sukcesiji. Ipak u
potpunosti ne odbacuju mogućnost da oko toga bude problema.
Napominju također i kako je svojevrsni pravni presedan i činjenica
da su SAD deblokirale novac bivše Jugoslavije iako Ugovor o
sukcesiji nije ratificirala Hrvatska i on nije stupio na snagu.
Osim u SAD-u, bivša Jugoslavija ima depozite u još 14 zemalja, a
riječ je o oko 165 milijuna dolara. Vlada je zaključila i da će
pokrenuti postupak protiv LHB banke iz Frankfurta, mješovite banke
u kojoj je većinski dioničar Ljubljanska banka. To nije jedina
banka, ali radi se o tome da se kroz postupak protiv te banke
uspostavi presedan preko kojega bi se moglo postupiti i prema
ostalim bankama, kazao je Šimonović. LHB banka jedina je banka koja
nije dala nikakav podatak o tomu gdje su nestali novci s njenog
računa, kazao je hrvatski predstavnik u Odboru za raspodjelu
financijske imovine i obveza bivše SFRJ Zdravko Rogić. Prema
Ugovoru o sukcesiji, u osam mješovitih banaka trebalo je biti 645
milijuna dolara, no, ispostavilo se da je u njima samo 56 milijuna
dolara, odnosno da nedostaje 590 milijuna kuna. Za LHB banku u
Ugovoru je navedeno da je u njoj 76 milijuna dolara, a ispostavilo
se da je u njoj tek oko tri tisuće dolara. Rogić i Šimonović ističu
kako je problem sustavno prikrivanje podataka o sredstvima u
mješovitim bankama.
ODLUKE SA ZATVORENE SJEDNICE VLADE
Hrvatska Vlada je u četvrtak na zatvorenom dijelu sjednice
izviještena o provedbi obveza iz "Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i
njihovih država članica", priopćeno je iz Vladina Ureda za odnose s
javnošću. Vlada je dala suglasnost Hrvatskoj narodnoj banci za
preuzimanje, u ime Republike Hrvatske, dijela sredstava bivše
Narodne banke Jugoslavije. Također, Vlada je prihvatila
informacije o potpisivanju Memoranduma između Vlade Ruske
Federacije i vlada država sljednica bivše SFRJ o reguliranju
uzajamnih financijskih potraživanja po obračunima vezanim uz robnu
razmjenu između bivšeg SSSR-a i bivše SFRJ. Uspješnim okončanjem
pregovora utvrđen je klirinški dug Ruske Federacije prema državama
sljednicama bivše SFRJ u iznosu od 1,292 milijuna klirinških
dolara, s time da hrvatski udjel iznosi 297 milijuna klirinških
dolara.
OD 2005. U HRVATSKOJ VIŠE ŽELJEZNIČKIH PRIJEVOZNIKA
Prijedlogom zakona o željeznici Vlada određuje način
transformacije željezničkog sustava, koji se ukidanjem monopola
mora prilagoditi ulasku RH u EU, što znači da se od 2005. u Hrvatskoj
uvodi mogućnost za više željezničkih prijevoznika, istaknuo je u
četvrtak u Saboru ministar pomorstva, prometa i veza Roland
Žuvanić. Naglasio je da će se transformacijom željezničkog sustava
u Hrvatskoj, odvojiti područje prijevoza od područja
infrastrukture. To će omogućiti više domaćih i inozemnih
željezničkih prijevoznika, koji će imati slobodan i
nediskriminirajući pristup željezničkoj infrastrukturi. Zakon bi
stupio na snagu 1. siječnja 2005., a do ulaska RH u EU regulator
promjena bilo bi Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, rekao je
Žuvanić.
POTPISAN MEMORANDUM RH, SVJETSKE BANKE, USAID-A I EU
Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Svjetska
banka, Američka organizacija za međunarodni razvoj (USAID) i
Europska komisija potpisale su u četvrtak u Zagrebu Memorandum o
suradnji za područje razvoja nacionalnog sustava vođenja sudskih
slučajeva. Memorandum predstavlja snažno nastojanje da se poveća
djelotvornost i uspješnost pravosuđa unaprjeđenjem rada i prakse
sudova u cijeloj zemlji i smatra se značajnim korakom prema
reformiranju pravosudnog sustava u Hrvatskoj. Konkretno, radi se o
informatizaciji trgovačkih županijskih i općinskih sudova u
Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci i Varaždinu, a projekt je ukupno
vrijedan oko 14 milijuna dolara.
PANKRETIĆ: ŠTETE OD SUŠE VIŠE OD 200 MILIJUNA KUNA
Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić izvijestio je u srijedu u
saborskom 'aktualnom prijepodnevu' da se štete, što ih je počinila
dugotrajna suša već sada procjenjuju na više od 200 milijuna kuna,
te najavio da njegovo Ministarstvo priprema mjere za njihovo
ublažavanje. Ministarstvo će te mjere predložiti Vladi kada dobije
detaljna izvješća s terena, najavio je Pankretić. Potvrdio je
bojazni da iznos od 20 milijuna kuna, koliko je ove godine proračun
osigurao za ublažavanje šteta od elementarnih nepogoda, neće biti
dovoljno, jer se već sada govori o štetama od više od 200 milijuna
kuna.
CRKVENAC: HRVATSKA JE LIKVIDNA, SOLVENTNA I NIKAKO PREZADUŽENA
Ministar financija Mato Crkvenac izjavio je u srijedu da su državne
financije stabilne, da je Hrvatska likvidna, solventna i nikako
prezadužena država. Hrvatski javni dug, dakle dug države prema
inozemstvu i domaći dug, u veljači je iznosio 95 milijardi kuna i po
međunarodno prihvaćenoj metodologiji čini 52,6 posto BDP-a, naveo
je Crkvenac te istaknuo da je po toj metodologiji Hrvatska
likvidna, solventna i nikako prezadužena država. Taj dug, dodao je,
uključuje dug uže države, javnih poduzeća, uključujući i Hrvatske
ceste, dug lokalnih jedinica, jamstva. Ukupan inozemni dug u
veljači je iznosio oko 16,5 milijardi dolara i ne predstavlja
problem koji država ne bi mogla normalno servisirati, ali se o njemu
mora voditi računa, odgovorio je Crkvenac Iviću Pašaliću (HB) u
"saborskom prijepodnevu".
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TELEKOMUNIKACIJAMA NA VLADI DO SREDINE
SVIBNJA?
Ministarstvo pomorstva, prometa i veza (MPPV) dovršilo je izradu
prijedloga novoga teksta zakona o telekomunikacijama i
informacijskoj djelatnosti te očekuje da će se taj tekst do sredine
svibnja uputiti u proceduru hrvatskoj Vladi, izvijestili su u utoak
iz toga Ministarstva. Nacrt prijedloga zakona o telekomunikacijama
danas je objavljen i na Internet stranicama Ministarstva
(www.mppv.hr), a poslan je na mišljenje i drugim nadležnim
institucijama. Iz Ministarstva napominju da se u izradu novoga
prijedloga zakona krenulo zbog nedostataka u trenutno važećem
Zakonu, uočenih kroz praksu, kao i zbog njegove nedostatne
usklađenosti sa smjernicama i propisima Europske unije (EU).
Dodaju da je cilj i svrha predloženog zakona njegovo usklađivanje
sa međunarodnim standardima, praksom i tehničkim dostignućima kako
bi se u Hrvatskoj unaprijedio razvoj telekomunikacija.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
U OŽUJKU BLAGI PORAST ZAPOSLENOSTI
U Hrvatskoj je u ožujku ove godine bilo ukupno 1.338.829 zaposlenih
osoba, što je za 0,1 posto više nego u mjesecu prije. Pritom je broj
zaposlenih u pravnim osobama u ožujku iznosio 1.043.837, što je za
također 0,1 posto više u odnosu na veljaču, privremeni su podaci
koje je objavio Državni zavod za statistiku. Istodobno je za 0,8
posto porastao broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, u
kojima je u ožujku bilo ukupno 233.695 zaposlenih. Pad je broja
zaposlenih u ožujku u odnosu na veljaču zabilježen jedino kod
individualnih poljoprivrednika. Po podacima preuzetim uz
evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje, u ožujku je evidentirano 61.297 aktivnih osiguranika -
individualnih poljoprivrednika, što je za 3 posto manje nego u
mjesecu prije.
ZALIHE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U OŽUJKU POVEĆANE 3,9 POSTO
Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima na kraju
ožujka ove godine ostale su na razini zaliha s kraja veljače, dok su
u odnosu na isti mjesec prošle godine povećane za 3,9 posto veće,
objavio je Državni zavod za statistiku. Najveće povećanje zaliha na
međugodišnjoj razini (ožujak 2003./ožujak 2002.) zabilježeno je u
rudarstvu i vađenju i iznosilo je čak 35,2 posto. U prerađivačkoj
industriji, pak, zalihe su istovremeno povećane za 3 posto.
Prosječno mjesečno stanje zaliha industrijskih proizvoda pri
proizvođačima u 2002. godini iznosilo je oko 75 posto prosječne
mjesečne prodaje u istoj godini.
IZVOZ U PRVOM TROMJESEČJU 1,4 MILIJARDE DOLARA, UVOZ 2,9 MILIJARDI
Hrvatska je u prva tri mjeseca ove godine izvezla roba u vrijednosti
1,44 milijarde dolara, što je 39,7 posto više nego u istom
prošlogodišnjem razdoblju, dok je uvoz istodobno porastao za 37,2
posto i iznosio je 2,94 milijarde dolara, privremeni su podatci
Državnog zavoda za statistiku. S obzirom na veći pad vrijednosti
dolara prema kuni u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isto
prošlogodišnje razdoblje, za oko 17 posto, podatci o robnoj
razmjeni izraženi u kunama pokazuju niže stope rasta - izvoz u
vrijednosti 10,21 milijardu kuna za 16 je posto veći nego u prvom
tromjesečju lani, a uvoz sa 20,77 milijardi kuna povećan je za 13,8
posto. Statistički podatci pokazuju da je deficit u
vanjskotrgovinskoj razmjeni u prvom tromjesečju ove godine iznosio
1,49 milijardi dolara, a pokrivenost uvoza izvozom, nakon što je u
siječnju i prva dva mjeseca bila iznad 52 posto, ponovno je pala
ispod 50 posto, na 49,2 posto.
U TRAVNJU CIJENE NA MALO NIŽE 0,4 POSTO, A TROŠKOVI ŽIVOTA PORASLI
0,2 POSTO
Cijene na malo u Hrvatskoj su u travnju u odnosu na prethodni mjesec
u prosjeku bile niže za 0,4 posto, dok su troškovi života u istom
razdoblju porasli za 0,2 posto, objavio je Državni zavod za
statistiku (DZS). U odnosu na travanj prošle godine, odnosno na
međugodišnjoj razini, cijene na malo su u četvrtom mjesecu ove
godine, ukupno sa sezonskim proizvodima porasle za 0,9 posto, a bez
sezonskih proizvoda za 1,1 posto. U prva četiri mjeseca ove godine
cijene na malo su prosječno rasle po stopi od 0,521 posto ili ukupno
2,1 posto za sva četiri mjeseca, izračunali su u DZS-u. U okviru
troškova života, cijene roba u travnju su u odnosu na prethodni
mjesec porasle za 0,2 posto, a cijene usluga nisu se mijenjale.
U OŽUJKU AKTIVNO 44,4 POSTO POSLOVNIH SUBJEKATA
U Hrvatskoj je u ožujku ove godine bilo registrirano 201.786
poslovna subjekta, od čega je aktivno 89.572 ili 44,4 posto, podaci
su Državnog zavoda za statistiku. Podaci o strukturi poslovnih
subjekata prema djelatnostima pokazuju da više od tri četvrtine,
kako registriranih tako i aktivnih subjekata otpada na četiri
područja djelatnosti. Na prvom je mjestu trgovina na veliko i malo,
popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu
i kućanstvo s udjelom registriranih od 41,4 posto i aktivnih 39,1
posto. Slijedi prerađivačka industrija s udjelom registriranih 9,7
posto i aktivnih 12,7 posto, potom poslovanje nekretninama,
iznajmljivanje i poslovne usluge s udjelom registriranih od 10,5
posto i aktivnih od 14,3 posto te ostale društvene, socijalne i
osobne uslužne djelatnosti kod kojih je dio registriranih 17,3
posto, a aktivnih 8,4 posto.
D&B: REJTING RH POD POZITIVNIM UTJECAJEM RASTA BDP-A U 2002.
GODINI
Profil rizičnosti Hrvatske za svibnja karakteriziran je
prošlomjesečnom objavom preliminarnih podataka o porastu BDP-a u
2002. godini za čak 5,2 posto, a ocjena hrvatskog kreditnog
rejtinga ostaje DB4d, stoji u najnovijem izvješću bonitetne kuće
Dun & Bradstreet (D&B), koje prenosi zagrebačka tvrtka BonLine.
Ocjena rizičnosti DB4d, kojim u D&B-u Hrvatsku ocjenjuju već niz
mjeseci, označava zemlje umjerenog rizika, u kojima ipak postoji
značajan rizik za povrat uloženih sredstava. Analitičari D&B-a u
svibanjskom su izvješću ujedno povećali svoje procjene rasta
hrvatskog BDP-a za ovu godinu s ranije prognoziranih 3,8 posto na
4,2 posto, a za 2004. sa 4,2 na 4,5 posto. Na ljestvici 25
tranzicijskih zemlja za koje se ocjenjuje kreditni rejting
Hrvatska je na 10. mjestu.
3. BANKARSTVO I FINANCIJE
CILJ HNB-A OGRANIČITI KREDITNU EKSPANZIJU TEMELJENU NA
INOZADUŽIVANJU
Primarni cilj mjera koje je Hrvatska narodna banka donijela u
siječnju nije bio samo ograničiti rast kreditnih plasmana
poslovnih banaka striktno na 16 posto, već prvenstveno spriječiti
da se ponovi 2002. godina u kojoj je rast kreditnih plasmana
premašio 30 posto i inozemno zaduženje banaka povećao za 1,4
milijarde dolara. Kako se polovica tog inozaduženja banaka
odnosila na zadnje tromjesečje 2002. bilo je očito da su se one
pripremale na još intenzivniju kreditnu ekspanziju u ovoj godini.
Kazao je to u četvrtak guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko
Rohatinski govoreći na otvaranju dvodnevne šeste konferencije
Hrvatsko novčano tržište u Poreču. Rohatinski je ustvrdio da mjere
središnje banke o ograničenju rasta kreditnih plasmana banaka na 16
posto u ovoj godini neće imati značajnijeg negativnog učinka na
realni sektor. Odgovarajući na kritike upućene HNB-u da je
središnja banka ovim odlukama pokazala "tešku administrativnost
koja onemogućava rad financijskog sektora", Rohatinski je
predstavio sve opcije koje su se razmatrale uoči donošenja
spomenutih mjera. Najzanimljivija je ona za koju se, prema njegovim
riječima, zauzeo MMF u razgovorima u kojima ih je HNB upoznao s
planiranim aktivnostima. Rohatinski je rekao da je MMF predložio
hrvatskoj središnjoj banci da "intervenira" samo povećavanjem
kamatnih stopa na blagajničke zapise, a da ostalo prepusti tržišnim
mehanizmima. To bi bila katastrofalna odluka koja bi dovela do
povećanja kamatnih stopa i na trezorske zapise i time povećala
potrebu države za inozemnim zaduživanjem, a u konačnici povećala i
kamatne stope na ukupne kredite u zemlji, pojasnio je Rohatinski
viđenje HNB-a MMF-ovog prijedloga. Usvojene mjere ograničenja
rasta kreditnih plasmana na 16 posto neće imati značajnijeg
negativnog učinka na realni sektor a pokušaj banaka da eskiviraju
dio odluka lizingom, cesijama, prijebojima i slično, HNB će sigurno
sankcionirati, najavio je guverner.
ROHATINSKI NIJE IZJAVIO DA ĆE DATI OSTAVKU PRIJE IZBORA
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski nije
izjavio da će dati ostavku prije izbora, odgovor je iz Ureda
guvernera središnje banke na pisanje jednog tjednika. Rečenica o
ostavci prije izbora dopuna je redakcije ili novinara, te rečenice
nije bilo u autoriziranom intervjuu, kažu u Uredu guvernera. Na
naslovnoj stranici tjednik Globus najavljuje da guverner
Rohatinski daje ostavku, te da više ne želi odgovarati za
posljedice Vladine politike zaduživanja u inozemstvu. U
objavljenom intervjuu, pod naslovom "Ne, premijeru: dajem
ostavku", navodi se i rečenica: "Povući ću se prije izbora". Ta
rečenica nije rečenica guvernera Rohatinskog. Ta je rečenica
dopuna redakcije ili autora u već autorizirani intervju u kojemu je
nije bilo, poručuju iz HNB-a. Hrvatska narodna banka prije
petnaestak dana upozorila je na rast inozemnog zaduženja, koji je
krajem veljače dosegnuo oko 16,5 milijardi dolara, te na pitanje
deficita tekućeg računa platne bilance. Guverner Rohatinski tada
je rekao da je njegovo osobno mišljenje da u našim uvjetima, daljnje
povećanje vanjskog duga ili dugoročnije zadržavanje na postojećoj
razini udjela u BDP-u teško bi moglo ostati bez negativnih
implikacija. U intervjuu Globusu, Rohatinski ističe da je država
likvidna, uredno može servisirati sve svoje dugove, te da su
devizne rezerve HNB-a koje su krajem travnja iznosile 6,5 milijardi
dolara, a ukupno raspoloživa sredstva u bankovnom sustavu oko 10
milijardi dolara, solidna garancija stranim vjerovnicima. "Zato
upozorenja HNB-a o rastu inozemnog duga nisu ni bila motivirana
aktualnom zabrinutošću za eksternu likvidnost zemlje, već smo u
prvom redu nastojali ukazati na nepovoljne učinke koje ekspanzija
domaće potrošnje, financirana inozemnim zaduživanjem banaka, ima
na odnose u platnoj bilanci i koje potencijalno može imati na
unutarnju stabilnost financijskog sustava", kaže Rohatinski u
intervjuu.
U HNB RADIONICA ZA SUPERVIZORE IZ SREDNJE I ISTOČNE EUROPE
Hrvatska narodna banka (HNB) domaćin je međunarodne radionice Novi
bazelski standard (New Basel Capital Accord), koja je počela u
ponedjeljak i potrajat će do kraja tjedna, izviješćeno je iz HNB-a.
Radionica je posvećena upoznavanju i raspravljanju nove regulative
koja se odnosi na tri stupa - minimalni kapitalni zahtjevi,
supervizorski pristup i tržišna disciplina u bankovnom sektoru.
Radionica je organizirana u suradnji s Institutom za financijsku
stabilnost Banke za međunarodna poravnanja iz Basela (BIS), a u
njenom radu sudjelovat će predstavnici središnjih banaka ili
drugih institucija za bankovni nadzor iz Albanije, Bjelorusije,
Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke, Estonije,
Latvije, Litve, Mađarske, Makedonije, Moldavije, Poljske, Rusije,
Slovačke, Slovenije i Hrvatske.
FINA: PRISTIGLO 56,6 TISUĆA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
Do 30. travnja, do kada je prema Zakonu o godišnjim financijskim
izvještajima bio krajnji rok za predaju propisnih obrazaca, prema
prvim je podacima u Financijsku agenciju (FINA) propisane godišnje
financijske izvještaje predalo 56.657 obveznika. Prema iskustvu iz
ranijih godina očekuje se da bi godišnje financijske izvještaje
Registru trebalo predati oko 80.000 obveznika. Isto tako procjena
je da je dio obveznika svoje izvještaje poslao poštom, dok će kao i
prethodnih godina dio preostalih svoj obvezu izvršiti sa
zakašnjenjem, odnosno tijekom ovog tjedna, izvješćeno je iz
Financijske agencije. Za sve obveznike koji svoju obvezu nisu
izvršili u zakonskom roku, FINA će u skladu sa Zakonom podnijeti
prijavu za prekršaj Ministarstvu financija. Međutim, napominju iz
FINA-e, obveznici mogu i dalje predati svoje financijske
izvještaje Registru i na taj način ispuniti svoju obvezu. Pritom je
važno i razdoblje kašnjenja jer će utvrđivanje visine kazne ovisiti
upravo o duljini kašnjenja. Zakonom o godišnjim financijskim
izvještajima za one obveznike koji ne izvršavaju propisne obveze
predviđene kazne kreću se od 2000 do 100.000 kuna.
U RAIFFEISEN DOBROVOLJNOM MIROVINSKOM FONDU 2.500 ČLANOVA
Raiffeisen mirovinsko društvo za upravljanje dobrovoljnim
mirovinskim fondom, jedini dobrovoljni mirovinski fond koji
trenutačno posluje u Hrvatskoj, od početka rada polovicom 2002.
godine do danas, prikupio je 2.500 članova. To je znatan rast u
odnosu na 1.350 članova koliko ih je imao na kraju prošle godine.
Tada je neto imovina fonda iznosila 3,19 milijuna kuna. Najviše
članova fond ima u Zagrebu, Splitu i Čakovcu, objavljeno je iz tog
fonda.
4. TVRTKE
OBJAVLJEN PRELIMINARNI POZIV ZA TREĆEG KONCESIONARA MOBILNE
TELEFONIJE
Vijeće za telekomunikacije objavilo je u međunarodnom izdanju
Financial Timesa preliminarni poziv na iskazivanje interesa za
sudjelovanje u natječaju za dodjelu koncesija u pokretnim
komunikacijama (za GSM, odnosno DCS 1800 i UMTS koncesije), kao i u
hrvatskom dnevnom tisku. Izvijestio je to predsjednik Vijeća za
telekomunikacije Željko Debanić na tiskovnoj konferenciji,
obrazloživši da je objava takvog poziva jedna od dužnosti Vijeća i
pripremna radnja za uspješno provođenje budućeg natječaja za
koncesije u pokretnim telefonskim mrežama. Pojasnio je i da je
Vijeće na svojoj sjednici krajem ožujka zaključilo da se u
Hrvatskoj raspiše natječaj za tri koncesije DCS 1800 (GSM mreža ili
druga generacija mobilne telefonije) te za četiri UMTS koncesije
(treća generacija mobilne telefonije koja uz puno brže veze i
prijenos podataka spaja mobilno telefoniranje sa Internetom te
drugim video i audio uslugama). Isto tako Vijeće je zaključilo da
sudionici natječaja koji se odluči za kupnju kombinirane DCS 1800 i
UMTS koncesije imaju određenu prednost pred onima koji se odluče
samo za pojedinačnu koncesiju.
INA GRUPA LANI OSTVARILA DOBIT 982 MILIJUNA KUNA, INA D.D. 854
MILIJUNA
INA Grupa prošle je poslovnu godinu završila s neto dobiti od 982
milijuna kuna, a sama INA d.d. s neto dobiti od 854 milijuna kuna,
izvijestili su čelnici Ine u utorak na konferenciji za novinare.
Predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević jako dobrim je ocijenio
prošlogodišnje poslovne rezultate. INA d.d. završila je 2002. s
dobiti od 854 milijuna kuna, uspjela je zadržati svoju poziciju u
regiji, pokrenula je investicije za modernizaciju rafinerija, te
uspjela stvoriti dobre osnove za novi razvojni ciklus, kazao je
Dragičević. Čelnici Ine potvrdili su da bi tijekom ljeta neki
potrošači plina mogli biti isključeni, a nekima će isporuka plina
biti reducirana. Kome će se isporuke smanjiti i tko će biti
isključen u Ini ne mogu točno reći, ali ponajprije će se to odnositi
na one koji imaju dugove za plin i neredovito ga plaćaju. Jedina
tvrtka koja je obaviještena o tome je HEP, a moguće je da
isključenja ili redukcija bude u kutinskoj Petrokemiji, ili drugim
potrošačima, kažu u Ini. INA problema u plinskom sektoru ima s
distribiterima i potrošačima koji ne plaćaju plin, a plina
nedostaje i zbog povećane potrošnje zbog čega su ispraženjena i
skladišta. Stoga su u Ini odobrili dodatnih 25 milijuna dolara za
povećanje proizvodnje plina u Hrvatskoj, te velike potrošače
pozvali da se tijekom ljetnih mjeseci preusmjere na druge
energente. Iz Ine obećavaju i da će na vrijeme obaviti svoj dio
posla vezano za plinovod koji bi spojio plinska polja u sjevernom
Jadranu s Pulom, ali i upozoravaju da bi do kašnjenja projekta
plinifikacije Mala Gea moglo doći u dijelu koji radi Plinacro,
odnosno u izgradnji plinovoda od Pule do Karlovca. INA će do 1.
siječnja 2005. dovesti plin sa sjevernog Jadrana do Pule, ali
nažalost čini se da plinski spoj Pula-Karlovac neće biti gotov,
čini se da bi mogao kasniti šest mjeseci do godinu dana, kazao je
član Uprave Ine i izvršni direktor Naftaplina Željko Belošić.
PLIVA U PRVOM TROMJESEČJU OSTVARILA NETO DOBIT OD 57 MILIJUNA
DOLARA
Farmaceutska tvrtka Pliva u prvom je tromjesečju ove godine
ostvarila neto dobit od 57,1 milijun američkih dolara, što je 36,1
posto više nego u istom razdoblju lani, istaknuo je u četvrtak
predsjednik Uprave Plive Željko Čović na susretu s novinarima.
Poslovanje u prva tri mjeseca ocijenio je uspješnim napominjući
kako rezultati pokazuju da Pliva slijedi svoju strategiju -
ekspanziju na nova tržišta te pretvorbu u globalnu kompaniju.
Ukupni prihodi kompanije u prvom su tromjesečju porasli 49,5 posto,
na 270,6 milijuna dolara (1,9 milijardi kuna) i to zahvaljujući
snažnom porastu prodaje lijekova na recept (za 81,9 posto, na 154,1
milijun dolara). Očekivanja za ovu godinu, istaknuto je, uključuju
porast prihoda u dolarima za više od 15 posto te daljnji rast
operativne dobiti izražene u dolarima. U istraživanje i razvoj,
kako je najavljeno, uložit će se 10-11 posto ukupnih prihoda. Čović
je kazao i kako za ovu godinu nisu predviđene akvizicije, budući je
2003. godina konsolidacije stanja. Nakon 2003., kazao je, slijedi
izazov zvan Azija. Stoga će biti kreiran i tim koji će ispitivati to
tržište.
PLINACRO USPJEŠNO OSTVARUJE PLAN RAZVOJA PLINSKOG SUSTAVA
Direktor tvrtke za transport plina Plinacro-a Darko Karačić
izjavio je u srijedu da ta tvrtka uspješno ostvaruje plan razvoja
domaćeg plinskog sustava, te da će se gradnja plinovoda od Pule do
Karlovca, u sklopu projekta Mala Gea, početi u ožujku 2004.
Plinovod od Pule do Karlovca Plinacro će izgraditi do polovice
2005., kao što je i planirano. Zastoj u realizaciji vezan za
dokumentaciju dijela plinovoda kroz Primorsko-goransku županiju
bit će riješen upućivanjem studije o zaštiti okoliša te županije u
javnu raspravu sredinom ovoga mjeseca, kazao je Karačić na
međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin. Član
Uprave Ine i izvršni direktor Naftaplina Željko Belošić najavio je
da će INA do siječnja 2005. završiti podmorski cjevovod kojim će
plinska polja u sjevernom Jadranu, od platforme Ivana K, spojiti s
Pulom. INA će u projekt Mala Gea uložiti 326 milijuna dolara i do
siječnja 2005. izgraditi plinovod do Pule, kazao je Belošić.
STRATEGIJA DRVNOG SEKTORA: DO 2010. POVEĆATI PROIZVODNJU
NAMJEŠTAJA 20 PUTA
Hrvatski drvni sektor u sljedećih bi pet do sedam godina trebao više
nego udvostručiti ukupni prihod, sa sadašnjih 800 milijuna na 1,9
milijardi eura, povećati proizvodnju finalnih proizvoda sa visokim
stupnjem dodane vrijednosti sa sadašnjih 50 milijuna na čak
milijardu eura, uvesti po pet novo dizajniranih hrvatskih
proizvoda godišnje te smanjiti izvoz trupaca sa 105 milijuna na 60
milijuna eura. Ciljevi su to iz strategije konkurentnosti za drvni
sektor koju su u ponedjeljak objavili Cluster drvne industrije i
Hrvatska inicijativa za konkurentnost. Ostvarivanje te strategije
u sljedećih pet do sedam godina trebalo bi dovesti do uravnoteženog
rasta i podizanja konkurentnosti te grane industrije na svjetskom
tržištu. Ostvarenje takvog scenarija dovelo bi, kako se ističe, i
do utrostručenja broja zaposlenih u finalnom sektoru i to sa
sadašnjih 12.500 na 40 tisuća. Strategija polazi od činjenice da u
Hrvatskoj postoji dovoljno sirovine za drvnu industriju, ali ona
nije dovoljno fokusirana na kreiranje proizvoda s visokim stupnjem
dodane vrijednosti po jedinici drveta već na izvoz sirove građe.
Tako je Hrvatska došla u situaciju da unatoč tomu što je šumom
bogata zemlja uvozi više namještaja nego što izvozi. Prema podacima
Croatiadrva za 2002. godinu, uvoz namještaja bio je 205 milijuna
dolara, dok je izvoz iznosio 146 milijuna dolara. Stoga Strategija
drvnog clustera predlaže mjere koje bi trebale dovesti do bolje
optimizacije postojećih resursa. Za ostvarenje tih ciljeva
potrebno je provesti niz mjera poput poboljšanja marketinga i
dizajna proizvoda, boljeg upravljanja lancem opskrbe i ljudskim
resursima te poboljšanjima u upravnom i zakonodavnom okviru.
Posebno se ističe potreba stimuliranja proizvodnje i izvoza
proizvoda sa višim stupnjem dodane vrijednosti. Strategija je
rezultat osmomjesečnog rada drvnog clustera osnovanog uz pomoć
Hrvatske inicijative za konkurentnost, koju sponzorira Američka
agencija za međunarodni razvoj (USAID).
VIPNET PREDSTAVIO SVOJU PROBNU UMTS MREŽU
U sklopu priprema za uvođenje UMTS tehnologije tj. treće generacije
mobilne telefonije (3G) na hrvatsko tržište tvrtka VIPnet
predstavila je u srijedu probnu UMTS mrežu koju razvija u suradnji
sa tvrtkom Ericsson Nikola Tesla. Pojašnjavajući UMTS tehnologiju
(Univerzalni mobilni telekomunikacijski sustav) predsjednik
Uprave VIPnet-a Jozef Vinatzer naglasio je da je to nova radio mreža
na višem frekvencijskom području koja prije svega omogućava velike
brzine prijenosa podataka te brojne multimedijalne (video i audio)
usluge korisnicima mobilnih telefona.
HŽ ULAŽE OVE GODINE DVIJE MILIJARDE KUNA U KAPITALNE INVESTICIJE
Hrvatske željeznice (HŽ) ove će godine u kapitalne investicije
uložiti oko dvije milijarde kuna, izjavio je u utorak predsjednik
Uprave HŽ-a Marijan Drempetić, prigodom obilaska gradilište
remonta dvokolosječne pruge Dobova-Tovarnik, na dionici od
Vinkovaca do Ivankova. Remont te dionice željezničke pruge, ukupno
dugačke 21 kilometar, počeo je dan ranije, vrijednost radova je 85
milijuna kuna, a trebali bi biti gotovi do sredine lipnja.
HEP I USAID POTPISALI MEMORADNUM O RAZUMIJEVANJU
Hrvatska elektroprivreda (HEP) i Agencija Sjedinjenih Američkih
Država za međunarodni razvoj (USAID) potpisali su u utorak
Memorandum o razumijevanju o tehničkoj suradnji kojim će se
utvrditi način tehničke pomoći u stvaranju otvorenog, učinkovitog,
održivog i sigurnog energetskog tržišta u Hrvatskoj u skladu sa
Strategijom energetskog razvitka RH. HEP i USAID danas su potpisali
i Aneks na Memorandum o razumijevanju iz 2001. godine kojim se
utvrđuje novi roka za završetak projekta obnove ratom uništene
elektrodistribucijske mreže na područnima od posebne državne
skrbi. Novi rok za završetak 35 projekata na ratom stradalim
područjima, kojima se osigurava uredna opskrba strujom u 11 općina,
odnosno 80 sela s ukupno 26 tisuća stanovnika, pomaknut je s kraja
travnja na 30. listopada ove godine. Predsjednik uprave HEP-a Ivo
Čović ustvrdio je da se ovim ugovorima nastavlja uspješna i korisna
suradnja, a tehnička pomoć USAID pomoći će HEP-u da jasnije i čvršće
definira svoju ulogu i poziciju na budućem domaćem energetskom
tržištu nakon provođenja reforme tog tržišta.
TEKSTILNA INDUSTRIJA: NUŽNO OJAČATI SURADNJU S MINISTARSTVOM
GOSPODARSTVA
Za poboljšanje stanja u tekstilnoj i odjevnoj industriji nužno je
uspostaviti jaču vezu sa resornim Ministarstvom gospodarstva i
hrvatskom Vladom, kako bi hrvatski tekstilci dobili indirektnu
potporu u poticanjU izvoza te industrijske grane. Istaknula je to u
srijedu Mirjana Gambiroža-Jukić, tajnica Udruženja tekstilne i
odjevne industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) na
sjednici Udruženja. Svoju poziciju i budućnost, dodala je ona,
tekstilna i odjevna industrijska trebaju tražiti na vanjskim
tržištima, a u ostvarenju takvih ciljeva nužna je podrška države i
to u vidu poticajnih izvoznih mjera. U tom smislu značajna je uloga
Agencije za poticanje izvoza i ulaganja te Fonda za razvoj i
zapošljavanje.
SISAK: PROIZVODNJA U ŽELJEZARI PO PLANU
Ured glavnog direktora "Mechel-Željezare" Nazibula Mukhatdinova
priopćio je u srijedu da sisačka tvornica radi po planu. Kako je i
bilo planirano, nakon prvosvibanjskog praznika učinjena je stanka
u proizvodnji u valjaonici bešavnih cijevi (VBC-a), a dio radnika
tog pogona poslan je na godišnji odmor do 12. svibnja. Zastoj u
proizvodnji bio je planiran, jer je valjaonica ostvarila planiranu
proizvodnju za travanj te će od 12. svibnja do kraja mjeseca
proizvesti planiranih 2500 tona bešavnih cijevi za što je osigurano
tržište, izvijestila je Uprava. U Željezari se izrađuje nova
sistematizacija radnih mjesta i utvrđuje nov ustroj rada što je
uobičajen postupak nakon dolaska novog vlasnika u poduzeće. Zato su
neutemeljene priče da se popisuje višak radnika, navode u Upravi i
dodaju da se nitko od zaposlenih ne mora brinuti za svoje radno
mjesto i stečena prava jer će "Mechel-Željezara" potpuno poštivati
kupoprodajni ugovor i preuzete obveze. Planirano je da cijela
Željezara u svibnju proizvede 7.500 tona proizvoda, da ovog mjeseca
s radom počne i pogon Hladna prerada, te će raditi cijela
Željezara.
SWING SOFTWARE DOBIO NAGRADU AMERIČKOG "E-PRO MAGAZINE-A"
Splitska tvrtka "SWING Software", koja se bavi razvijanjem
softverskih rješenja za velike poslovne korisnike, dobila je
ovogodišnju nagradu "Apex Award" koju dodjeljuje američki stručni
časopis "e-Pro Magazine". Kako su izvijestili iz te splitske tvrtke
nagrada im je dodijeljena u kategoriji proizvoda za razvoj
aplikacija za IBM Lotus platformu, i to za rješenje za integraciju
Lotus Domino i Microsoft Office aplikacija. To rješenje velikim
korisnicima olakšava upravljanje dokumentima i obrascima te donosi
i uštede pri razvoju specifičnih aplikacija. Iz tvrtke "SWING
Software" napominju i da svoj ukupan prihod ostvaruju isključivo na
inozemnim tržištima, većinom u zemljama Europske unije, SAD-a i u
Kanadi. Kao neke od kupaca njihovih poslovnih rješenja navode "Bank
of America", "American Electric Power", Međunarodni komitetet
Crvenog križa i druge, a uz prodaju putem Interneta razvijaju i
mrežu distributera.
PIK VRBOVEC OSTAJE EKSKLUZIVNI DOBAVLJAČ ZA MCDONALD'S U
HRVATSKOJ
PIK Vrbovec i dalje zadržava licencu ekskluzivnog dobavljača
svinjskih i goveđih hamburgera te toast šunki za hrvatski
McDonald's, izvijestili su iz PIK Vrbovca. PIK Vrbovec je u
potpunosti udovoljio visokim standardima i zahtjevima McDonald's
inspekcije, istaknuo je Bojan Bevc, predsjednik Uprave tvrtke.
JAKOVČIĆ: VLADA UBRZO IZDAJE SUGLASNOST ZA TVRTKU "BRIJUNI-
RIVIJERA"
Istarski župan Ivan Jakovčić ustvrdio je u utorak kako bi se projekt
"Brijuni-Rivijera" trebao početi provoditi nakon suglasnosti
Vlade koja bi ovoga mjeseca trebala potvrditi odluku Županijskog
poglavarstva o osnivanju društva "Brijuni-Rivijera".U tom bi
društvu 67 posto poslovnog udjela imala država, a 33 posto Istarska
županija. "Projekt je vrijedan oko milijardu eura, a zaposlit će
više od pet tisuća ljudi, pa sam i zbog toga uvjeren da je Vlada
svjesna njegove važnosti te kako će do konca svibnja izdati
suglasnost", rekao je Jakovčić na konferenciji za novinare.
OPATIJSKA UPRAVA I LRH-I POTPISALI SPORAZUM O PRODAJI ČETIRI
HOTELA
Gradonačelnik Opatije Ranko Vlatković i predsjednica Uprave
Liburnia Riviera Hotela d.d. Mirjana Mogorović potpisali su u
utorak Sporazum o namjeri prodaje hotela Astorie, Palme, Agave i
Mirana čija je ukupna knjigovodstvena vrijednost procijenjena na
32 milijuna kn. Hotel Astoria ima 63, hotel Palme 106, Miran 36, a
hotel Agava 63 sobe. Više godina u njima su boravili prognanici, a
radi lošega stanja sada nisu u uporabi. Prema Sporazumu, 75 posto
novca koji će biti dobiven prodajom pripast će LRH-ima, a 25 posto
gradskoj upravi. Taj novac LRH-i planiraju uložiti u kapitalna
ulaganja u ostale hotele, a gradska uprava u gradsku komunalnu
infrastrukturu.
GLAVNA SKUPŠTINA ACI-JA: GUBITAK ACI-A U 2001. GODINI 25,7 MILIJUNA
KUNA
Članovi Glavne skupštine dioničara Adriatic Croatia International
Club-a (ACI) prihvatili su u ponedjeljak novo financijsko izvješće
o poslovanju te tvrtke u 2001. prema kojem će ostvareni gubitak od
25,7 milijuna kuna biti pokriven iz budućeg poslovanja, kazao je
nakon Skupštine direktor ACI-ja Nikša Marušić. Prvo financijsko
izvješće u kojemu je zbog obračunate amortizacije za prethodnih
šest godina prikazan gubitak od oko 135 milijuna kuna na Skupštini
dioničara u rujnu prošle godine nije prihvaćeno. Prema poslovnoj
politici ACI-ja od 1995. do 2001. svake je godine obračunavana
amortizacija manja od ostvarene. U novome izvješću obračunata je
samo amortizacija iz 2001. Po riječima Marušića jednoglasno je
odlučeno da se Ivi Markusoviću uskrati, a Anti Markovu odobri
razrješnica za upravljanje tvrtkom u 2001. Većinski vlasnik ACI-ja
je Hrvatski fond za privatizaciju s oko 82 posto vlasničkog udjela,
a manje udjele imaju mali dioničari i ZIF Slavonski. U pripremu
ovogodišnje sezone ACI će, uglavnom za obnovu i održavanje
infrastrukture, uložiti oko 7 milijuna kuna. ACI u svom sastavu ima
21 marinu duž jadranske obale.
HRVATSKO TRŽIŠTE ZA POHRANU PODATAKA LANI VRIJEDILO 29,36 MILIJUNA
DOLARA
Hrvatsko tržište pohrane podataka lani je vrijedilo 29,36 milijuna
američkih dolara i raslo je 30,9 posto, preliminarni su podaci
hrvatske podružnice analitičke kuće IDC izneseni na drugoj
konferenciji o rješenjima za pohranu podataka IDC Storage
Roadshow. Direktor IDC Hrvatska Boris Žitnik ustvrdio je da je
Hrvatska jedno od najbrže rastućih segmentata regionalnih IT
tržišta. Napomenuo je da su drugu godinu zaredom uspjeli okupiti
najjače proizvođače i davatelje rješenja za pohranu podataka u
Hrvatskoj s jedne i korisnike s druge strane, te dati osnovne
tehnološke trendove, kvantifikacije i značajke tržišta za pohranu
podataka. Po njegovim riječima lani je hardver za pohranu podataka
rastao 16,3 posto, softver čak 193,5 posto, a usluge pohrane 31
posto. Vodeći proizvođač na polju pohrane podataka u Hrvatskoj je
Hewllet-Packard koji je lani ostvario prihode od približno 9,5
milijuna dolara, dok je drugi EMC s devet milijuna dolara, a treći
IBM s nešto više od sedam milijuna dolara prihoda. Lani je tržište
pohrane podataka u srednjoj i istočnoj Europi, u koju je uključena i
Hrvatska, vrijedilo 804,9 milijuna dolara. Čak 75 posto tržišta
zauzimao je hardver, 13,9 posto softver, a usluge 11,1 posto.
Tržište diskova u srednjoj i istočnoj Europi vrijedilo je lani
364,52 milijuna i raslo je 14,2 posto, a najveći tržišni udio imao
je HP 35,8 posto, dok je drugi IBM s 22 posto.
HITACHI DATA SYSTEMS I HRVATSKI COMPUTECH SKLOPILI PARTNERSTVO
Zagrebačka informatička tvrtka Computech i podružnica japanskog
Hitachija, Hitachi Data Systems (HDS) sklopili su u utorak
partnerstvo kojim domaća tvrtka postaje glavni partner i
distributer na hrvatskom tržištu HDS-ovih sustava za pohranu
podataka. Direktor poslovanja za srednju i istočnu Europu u HDS-u
Rupert Grafendorfer kazao je da su se nakon 12 mjeseci procjene
hrvatskog tržišta i tvrtki odlučili da im strateški partner na
hrvatskom tržištu bude Computech koji će domaćim korisnicima
ponuditi diskovne podsustave za pohranu podataka visoke klase
Freedom Storage Lightning i modularne diskovne podsustave za
pohranu podataka srednje klase Thunder. Time je Computech postao
autoriziran za cjelokupni asortiman proizvoda HDS-a, a uz to će
pružati usluge za njihove proizvode i bit će glavni "reseller" za
Hrvatsku, što mu omogućuje da može odabrati "podprodavače"
Hitachijevih diskovnih podsustava za pohranu podataka, pojasnio je
Grafendorfer ulogu Computecha.
IZRAVNA ZRAKOPLOVNA VEZA BUDIMPEŠTA - SPLIT
Slijetanjem zrakoplova iz Budimpešte u ponedjeljak je
uspostavljena prva izravna, redovita linija Budimpešta - Split,
koju će do 25. listopada održavati mađarska nacionalna zrakoplovna
kompanija "Malev". Zračna linija između Splita i Budimpešte
održavat će se četiri puta tjedno, a od 11. srpnja uvest će se još
jedna dodatna linija. Prema procjeni komercijalnog direktora
Zrakoplovne kompanije "Malev" Andraša Hajde, do kraja ove sezone
prevest će oko 3000 mađarskih gostiju na ljetovanje u Dalmaciju.
5. MEĐUNARODNA SURADNJA
RAČAN I SAKSOKOBURGGOTSKI U SOFIJI O ODLIČNIM ODNOSIMA I PUTU U EU
Bugarska i Hrvatska imaju odlične političke odnose, a najviše ih
zbližava put prema Bruxellesu, odnosno priključenje RU, izjavio je
u srijedu u Sofiji bugarski premijer Simeon Saksokoburggotski
nakon susreta s hrvatskim kolegom Ivicom Račanom. "Hrvatska i
Bugarska nisu međusobni konkurenti na putu prema Bruxellesu, radi
se o zemljama koje se dobro razumiju i podupiru", dodao je Račan na
tiskovnoj konferenciji nakon susreta. Hrvatska se trenutačno
nalazi korak iza Bugarske, koja je službeni kandidat za pristup
Uniji, ali do 2006. godine namjerava završiti proces prilagodbe EU,
naglasio je Račan, dodavši da se obje zemlje zalažu za načelo
individualnog pristupa i podupiru ga. Račan je ujedno istaknuo da
na putu prema Uniji Hrvatska niti jednoj zemlji neće biti teret i
opterećenje. Obojica su se premijera suglasila da dvije zemlje
imaju odlične političke odnose, bez ikakvih problema, ali i da
gospodarska suradnja nije ni približno na istoj razini. Naime,
robna razmjena u prošloj je godini iznosila skromnih 27 milijuna
dolara. Stoga će se uskoro sastati međudržavna komisija za
gospodarsku suradnju kako bi definirala prioritete njezina
unaprjeđenja. Na susretu Račana i Semeona Sakskoburggotskog
razgovaralo se posebice o mogućnostima suradnje u prometu i
turizmu. Također je objavljeno da će Bugarska biti zemlja partner
na ovogodišnjem jesenskom Zagrebačkom velesajmu.
POTPREDSJEDNIK VLADE GRANIĆ S PREDSTAVNICIMA SVJETSKE BANKE
Potpredsjednik Vlade Goran Granić sastao se u srijedu u Zagrebu s
izaslanstvom Misije Svjetske banke za identifikaciju programskog
zajma za prilagodbu koje je predvodio Albert F. Martinez, priopćio
je Vladin Ured za odnose s javnošću. Izaslanstvo je predstavilo
područja koja bi bila obuhvaćena programskim zajmom za prilagodbu,
a koja uključuju reformu državne uprave, reformu pravosuđa, razvoj
privatnog sektora, energetski sektor, socijalni sektor i
financijski sektor. Upoznavši svoje sugovornike sa značajkama
državne uprave u Hrvatskoj, načinom njezinog nastajanja i
problemima koji se pojavljuju u njezinom funkcioniranju, Granić je
rekao kako je reforma tog sustava jedan od najvažnijih prioriteta
hrvatske Vlade. Sugovornici su razgovarali i o reformi energetskog
sektora. Ona se odvija na zadovoljavajući način i u dvije će godine
biti restrukturiran cijeli sektor, čime Hrvatska, s obzirom na
europske standarde, ostvaruje znatno brže rezultate od ostalih
zemalja, rekao je Granić. Svoje je sugovornike izvijestio da će
Vlada do kraja lipnja donijeti sve podzakonske akte koji se odnose
na taj segment, čime će se olakšati proces ulaganja.
HRVATSKA ĆE DOSTAVITI RAČUN ZA UPLATU NOVCA DEBLOKIRANOG U SAD-U
Hrvatska će dostaviti broj računa na koji bi joj se trebalo uplatiti
56 milijuna američkih dolara koliko treba dobiti nakon što su SAD
deblokirale 225 milijuna dolara bivše Jugoslavije, doznaje se u
ponedjeljak u Banskim dvorima. U Vladinim krugovima održane su
konzultacije o daljnjim koracima Hrvatske nakon deblokade tih
sredstava, a te će se konzultacije, kako se doznaje, nastaviti.
Hrvatska je, naime, tražila blokadu 225 milijuna dolara deviznih
rezervi bivše Jugoslavije deponiranih u američkim bankama, ali su
SAD nedavno deblokirale ta sredstva. Državama sljednicama bivše
Jugoslavije, koje su američkoj strani dostavile brojeve računa,
novac je već uplaćen, a nakon što dostavi broj računa i Hrvatskoj će
biti uplaćen njen dio od 56 milijuna dolara. Iz izvora bliskih
Banskim dvorima doznaje se također kako Hrvatska još neće
ratificirati ugovor o sukcesiji, jer iznosi navedeni u ugovoru ne
odgovaraju stvarnom stanju. Hrvatska će i dalje nastaviti tražiti
gdje je nestala razlika između iznosa navedenih u ugovoru i iznosa o
kojima se sada govori, naglašava se u Vladinim krugovima. Hrvatska
je jedina država sljednica bivše Jugoslavije koja još nije
ratificirala ugovor o sukcesiji, potpisan u lipnju 2001. u Beču.
Najspornijim se pitanjem, za koje se traže podatci, pokazalo
pitanje sredstava u mješovitim bankama. U sporazumu se, naime,
navodio iznos od 645 milijuna dolara, a naknadno su dostavljeni
podatci Srbije i Crne Gore po kojima je riječ o knjigovodstvenoj
vrijednosti, te da je u mješovitim bankama ostalo samo 56 milijuna
dolara, pa nedostaju 590 milijuna dolara iz tih banaka.
MINISTAR CRKVENAC NA GODIŠNJOJ SKUPŠTINI EBRD-A U TAŠKENTU
Zahvaljujući postignutim gospodarskim rezultatima, Hrvatska ima
razloga vjerovati da će 2007. postati članicom Europske unije. No,
i sada je, kao jedna od naprednijih zemalja i članica Svjetske
trgovinske organizacije i CEFTA-e, otvorena prema zainteresiranim
gospodarskim partnerima, izjavio je u ponedjeljak ministar
financija dr. Mato Crkvenac u svom govoru na Godišnjoj skupštini
Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja se održava u Taškentu
u Uzbekistanu. Crkvenac je tom prigodom posebno istaknuo ulogu
Europske banke za obnovu i razvoj koja je u Hrvatskoj od 1993. do
danas angažirala više od milijardu eura. Naglasio je kako je osim
samog iznosa posebno važno i to što je više od 60 posto sredstva
angažirano u privatnom sektoru. Ministar Crkvenac je također
napomenuo kako Hrvatska odlično surađuje i s drugim europskim
financijskim institucijama, kao što je npr. Europska investicijska
banka te Razvojna banka Vijeća Europe, te da vjeruje kako će sve
veće povjerenje financijskog tržišta pomoći da i dalje jača svoje
pozicije u gospodarskom razvoju u regiji i time privlači još više
ulagača. Hrvatski ministar financija posebno je naglasio ulogu
EBRD-a u procesima privatizacije, kao i njenu ulogu u razvoju malog
i srednjeg poduzetništva. Govoreći pred plenarnim sastankom odbora
guvernera EBRD-a, ministar Crkvenac je ponovio kako bi Hrvatska
bila iznimno počašćena kad bi se EBRD odlučila Godišnju skupštinu
2005. godine održati u Zagrebu, o čemu je već razgovarao s
predsjednikom EBRD-a Jeanom Lemierrom.
ŠPANJOLSKA FINANCIRA STUDIJU ISPLATIVOSTI ZRAČNE LUKE NA KORČULI
Španjolska vlada putem Državnog tajništva za trgovinu i turizam
svog Ministarstva gospodarstva donirala je općini Smokvica na
otoku Korčuli 264.936 eura za realizaciju studije izvodljivosti
projekta "Glavni plan Zračne luke Korčula". Studiju će realizirati
španjolska tvrtka INITEC Technologia, i to na temelju ugovora koji
su u utorak u Veleposlanstvu Španjolske u Zagrebu potpisali
direktor te tvrtke Francisco Bereguela, gradonačelnik općine
Smokvica Lenko Salečić te voditeljica Ureda za gospodarstvo i
trgovinu pri španjolskom veleposlanstvu Isabel Garcia Maura.
Izgradnja zračne luke na Korčuli bila bi samo dio 'globalnog plana
razvoja tog otoka', kojim bi se pokušalo zračnu luku učiniti
rentabilnijom. Taj bi plan uključivao i španjolsko ulaganje u
hotele, marine, zabavne parkove, golf terene i sl. Također bi
obuhvatio i investiciju u energetski projekt proizvodnje
električne energije korištenjem energije vjetra, kazala je tom
prilikom Garcia Maura.
BAVARSKO GOSPODARSKO IZASLANSTVO: ZANIMANJE ZA ULAGANJA U
HRVATSKOJ
Bavarsko gospodarsko izaslanstvo prigodom susreta s ministrom
gospodarstva Ljubom Jurčićem u četvrtak pokazalo je zanimanje za
mogućnosti ulaganja u Hrvatsku, privatizaciju PIK-ova, projekt
izgradnje autoceste, te tvrtke za proizvodnju mlijeka, aluminija i
stočne hrane. Ministar Ljubo Jurčić sastao se na radnom ručku s
ministrom gospodarstva, prometa i tehnologije Savezne Države
Bavarske Ottom Wiesheuaom, koji predvodi gospodarsko izaslanstvo u
dvodnevnom posjetu Zagrebu. Na radnom ručku bili su i predstavnici
Bavarske udruge građevinske industrije te više bavarskih tvrtki.
Dvojica ministara razgovarala su o dosadašnjim gospodarskim
odnosima između Hrvatske i Bavarske i suglasila se da postoje
brojne mogućnosti unapređenja gospodarske suradnje, kao i suradnje
dvaju ministarstava, priopćeno je iz Ministarstva gospodarstva.
Ministar Jurčić je kazao kako je Njemačka prioritetni gospodarski
partner Hrvatske. Upoznao je ministra Wiesheua s gospodarskom
politikom hrvatske Vlade, aktualnim stanjem u gospodarstvu te
novostima na području unapređenja institucionalih uvjeta za
ulagače u Hrvatskoj.
6. SINDIKATI
HUS: ZA STANJE U GOSPODARSTVU ODGOVORNA JE I BIVŠA I SADAŠNJA VLAST
Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Zdenko Mučnjak na
izvještajnom saboru HUS-a u ponedjeljak ustvrdio je kako je za
teško stanje u gospodarstvu jednako odgovorna bivša i sadašnja
vlast. "Ni HDZ, ni koalicijska vlast nisu pokazale volju da se
uhvate u koštac s teškoćama, no nadamo se kako će Hrvatska nakon
izbora dobiti napokon stručnu vlast koja će voditi računa o teškom
položaju radništva", rekao je Mučnjak. HUS se na tim izborima
upravo zbog toga neće odrediti ni za jednu političku opciju, dodao
je. Predsjednik HUS-a kazao je također kako je jedan od najvećih
problema u zemlji to što se "pokušava fingirati pad broja
nezaposlenih jer ova vlast nije u stanju otvoriti nova radna
mjesta". Podaci o padu broja nezaposlenih dobivaju se brisanjem iz
evidencije Zavoda za zapošljavanje, ustvrdio je Mučnjak.
7. FORUMI, KONFERENCIJE, SAJMOVI
IDUĆEG TJEDNA U ZAGREBU 8. FINANCIJSKI I 3. E-BUSINESS FORUM
U organizaciji tvrtke Infoforum u Zagrebu će se od 13. do 15.
svibnja održati Osmi financijski i Treći e-business forum, u sklopu
kojih će se održati 15 konferencija i seminara te 40-ak
prezentacija, najavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare
direktor Infoforuma Tomislav Gavazzi. Na ovogodišnji će se
forumima, očekuje organizator, na 900 četvornih metara predstaviti
stotinjak izlagača, a na konferencijama, seminarima, radionicama i
prezentacijama očekuje se također oko sto predavača. Novost
financijskog foruma ove godine bit će okrenutost razvoju malog i
srednjeg poduzetništva, kao i pojačana regionalnost. Gavazzi je
najavio sudjelovanje niza delegacija iz zemalja bivše Jugoslavije,
kao i izaslanstvo Velike Britanije, predvođeno gradonačelnikom
financijskog središta te zemlje, London Cityja Arthurom Alderman
Gavyn.
STRUČNJACI ZA MREŽNE TEHNOLOGIJE USKORO U ZAGREBU
Međunarodna Internet konferencija o mrežnim tehnologijama pod
nazivom "User Opportunities/Network Challenges" održat će se u
Zagrebu od 19. do 22. svibnja, a zajednički je organiziraju
Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet i europska udruga
akademskih i istraživačkih mreža TERENA. CARNet je izvijestio da se
do sada prijavilo 350 sudionika, a do kraja ovog tjedna, 9. svibnja
prijave se mogu predati i putem Interneta adresi
http://www.terena.nl/conferences/tnc2003/registration/.
NA ZV-U OTVORENI PRVI MEĐUNARODNI DANI MARKETINGA
Na Zagrebačkom velesajmu u četvrtak je otvorena specijalizirana
sajamska priredba Prvi međunarodni dani marketinga - PRIME, u
sklopu kojih će do 10. svibnja 120 izlagača iz 14 zemalja svijeta
predstaviti najnovije trendove u industriji tržišnih komunikacija
i marketinga. PRIME je novi sajamski projekt u čijoj organizaciji
osim Zagrebačkog velesajma sudjeluje i Gospodarsko-interesno
udruženje društava tržišnoga komuniciranja - HURA. U sklopu Prvih
međunarodnih dana marketinga održat će se petnaestak stručnih
skupova, radionica i predavanja na kojima će sudjelovati
stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva, dok će izlagači svoje
predstavljanje održati na 4000 četvornih metara (predstavljanje
direkt-marketinga, multimedije, grafičke pripreme, tiskarske
tehnologije, te audio i video tehnologije).
OSIJEK: OTVOREN EXPO 2003.
U Osijeku je u četvrtak otvoren 11. međunarodni sajam graditeljstva
i 4. sajam obrtništva - "Osijek Expo 2003", na kojima do 11. svibnja
sudjeluje 180 izlagača iz Hrvatske, Mađarske, Bosne i Hercegovine i
Srbije.
8. OSTALO
USKORO OLAKŠICE ZA ULAGANJA U ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ?
Tvrtkama, malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima koji ulažu u
istraživanje i razvoj ta bi ulaganja uskoro mogla biti i porezna
olakšica. Pred Vladom bi se, naime, na ovotjednoj sjednici mogli
naći prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit i Zakona o
porezu na dohodak, kojima bi se uredilo pitanje poreznih olakšica
za ulaganja u istraživanja i razvoj. Takve olakšice ima većina
europskih zemalja, a država se aktivno bavi poticanjem
istraživanja i razvoja u okviru poreznog sustava, jer se
tehnološkim napretkom pospješuje gospodarski rast. Porezne
olakšice za istraživanja i razvoj već se duže vrijeme najavljuju iz
Vlade, a kako će u proceduru izmjene oba zakona - i o porezu na dobit
i o porezu na dohodak - one će se odnositi kako na tvrtke, tako i na
obrtnike. Naime, prvotno su bile najavljivane izmjene samo poreza
na dobit, što bi značilo da bi se olakšice odnosile samo na tvrtke,
ali je tomu prigovorio ministar za obrt, malo i srednje
poduzetništvo Željko Pecek traživši proširenje i na obrtnike, koji
su uglavnom obveznici poreza na dohodak, a ne na dobit. Stoga su se
izmjene dva porezna zakona već duže vrijeme usuglašavale, a i ovaj
se tjedan usuglašavaju u Vladinim tijelima. Prema dostupnim
informacijama, troškovi istraživanja i razvoja obuhvaćali bi plaće
i ostale troškove ili izdatke zaposlenih koji su vezani uz
istraživanje i razvoj, troškove ili izdatke materijala i usluga
korištenih u istraživanju i razvoju, amortizaciju nekretnina,
postrojenja i opreme u iznosima u kojima se odnose na razvoj, opće
troškove (osim općih administrativnih troškova), te ostale
troškove ili izdatke kao što su amortizacija ili otpis patenata i
licencija u iznosu u kojem se ta sredstva koriste za istraživanje i
razvoj. Izmjenama Zakona o porezu na dobit, uz ostalo, bi se
predložilo da se toga poreza oslobode sve pravne osobe koje su
registrirane isključivo za istraživanje i razvoj. Izmjenama obaju
zakona tvrtkama i poduzetnicima fizičkim osobama omogućilo bi se
umanjenje porezne osnovice za troškove, odnosno izdatke za
istraživanje i razvoj, te dodatno umanjenje porezne osnovice za
troškove, odnosno izdatke školovanja i stručnog usavršavanja
zaposlenika. Vladin je cilj potaknuti istraživanje i razvoj
usmjeren na proizvodnju novih proizvoda i postupaka, kao i
stimuliranje gospodarstva na veća ulaganja u istraživanje i
razvoj. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u 2000.
tekući izdatci i investicije za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj
su iznosili 1,88 milijardi kuna. Od toga su tvrtke, odnosno
poslovni sektor u istraživanje i razvoj uložio oko 848 milijuna
kuna.
ZA PROIZVODNJU BIODIZELA VIŠESTRUKO POVEĆATI UZGOJ ULJANE REPICE
Hrvatska još ne proizvodi biodizel, prirodno gorivo iz uljane
repice što je jedan od uvjeta za ulazak u Europsku uniju, a želi li
ispuniti taj uvjet, morat će sadašnje površine od 15 tisuća hektara
pod tom poljoprivrednom kulturom povećati do 2007. za tri puta -
istaknuli su u utorak stručnjaci Agronomskog fakulteta iz Zagreba u
Grubišnom Polju na Danu polja uljane repice. Prof. Tajana Krička sa
zagrebačkog Agronomskog fakulteta kazala je da će se 2007. morati
prema mjerilima EU koristiti 3,5 posto goriva proizvedenog od
biljnih ulja. Zbog toga bi Hrvatska do te godine trebala proširiti
proizvodnju uljane repice na 50 tisuća hektara za biodizel te još 20
do 30 tisuća hektara za prehrambenu proizvodnju. Ne proizvedemo li
biodizel, čulo se, morat ćemo ga uvoziti. Hrvatska Vlada pokrenula
je i projekt kako bi počela proizvodnja biodizela u našoj zemlji, a
uskoro bi se u Saboru trebao pred izglasavanjem naći zakon o tome -
rečeno je na Danu polja uljane repice.