SKV: SVIJET U 21.00 SATI

ZAGREB, 16. travnja (Hina) ZAGREB - Hrvatski premijer Ivica Račan i glavna haška tužiteljica Carla Del Ponte ocijenili su na razgovorima u srijedu u Zagrebu da je suradnja između Hrvatske i Haškog suda "u cjelini dobra i da se pozitivno razvija" i razjasnili neka preostala otvorena pitanja. Carla Del Ponte rekla je da je postignut "vrlo pozitivan razvoj suradnje između RH i Haškog suda", dodajući kako "neka otvorena pitanja još uvijek čekaju rješenje". Istaknula je da je važno pitanje uhićenje generala Gotovine i rekla da vjeruje u odlučnost hrvatskih vlasti da ispune taj nalog. Premijer Račan je dodao da se razgovaralo i o dokumentima koje Hrvatska treba dati Tužiteljstvu i da su na tom planu "stvari dobro razjašnjene". Na pitanje novinara o haškom zahtjevu za transkriptima iz Ureda predsjednika koji su u posjedu obitelji Tuđman i HDZ-a, Del Ponte nije izravno odgovorila već je kazala kako je "istina da Sud potražuje određene dokumente iz arhiva MUP-a, MORH-a i Ureda predsjednika". Ocijenila je da se to može u cijelosti ostvariti no traži više vremena jer ti dokumenti nisu na jednoj već na puno lokacija, a nekada ih vlasti ne mogu pronaći. ATENA - Hrvatski premijer Ivica Račan doputovao je u srijedu poslijepodne u Atenu gdje bi u četvrtak trebao sudjelovati u radu Europske konferencije, neformalnog summita "šire Europe" na kojem će se okupiti čelnici 40-ak europskih zemalja. Trenutna predsjedateljica EU Grčka organizirala je, u sklopu neformalnog summita Europskog vijeća i potpisivanja Sporazuma o pristupanju 10 novih članica Uniji, konferenciju na temu "Proširena Europa" na koju su pozvane gotovo sve europske zemlje. Uz premijera Račana u hrvatskom izaslanstvu bit će i ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Račan bi u srijedu navečer trebao prisustvovati svečanoj večeri koju za sudionike neformalnog summita EU i Europske konferencije priređuje grčki predsjednik Costas Stephanopoulos. ATENA - Predsjednik Europskog vijeća, grčki premijer Costas Simitis, otvorio je u srijedu poslijepodne u podnožju atenske akropole svečanost potpisivanja sporazuma o pristupanju deset novih članica Europskoj uniji, istaknuvši da je riječ o "povijesnom trenutku", koji pred Europsku uniju stavlja "nove izazove". Deset budućih članica uglavnom iz srednje i istočne Europe - Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Slovenija, Litva, Latvija, Estonija, Malta i Cipar - steći će potpisivanjem sporazuma status promatrača u Europskoj uniji, da bi 1. svibnja 2004. godine postale i punopravnim članicama Unije. Grčki domaćini izabrali su za mjesto potpisivanja Attalosovu stou, antičku građevinu u podnožju Akropole, kako bi i simbolički, na mjestu na kojem je u 6. stoljeću prije Krista stvoren koncept moderne demokracije, naglasili međuovisnost širenja Unije i širenja demokracije. ATENA - Europska unija je u srijedu na neformalnom summitu u Ateni objavila popis nepoželjnih osoba koje štite ratne zločince na području bivše Jugoslavije, a na kojem se zasad nalaze samo dvije osobe. Dvojica bosanskih Srba, Milovan Cicko Bjelica (45) iz Rogatice i Momčilo Momo Mandić iz Kalinovika, našli su se na popisu osoba kojima je zabranjen ulazak na teritorij Europske unije zbog toga što su pomagali optuženima za ratne zločine bivšim čelnicima bosanskih Srba Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću. Kako se doznaje iz izvora EU, lista nepoželjnih osoba je otvorena te će se nadopunjavati imenima drugih osoba ako se dokaže da štite optužene ratne zločince. DEN HAAG/ZAGREB - Suđenje bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom nastavljeno je u srijedu svjedočenjem zaštićene svjedokinje B-129 koja je radila kao tajnica u stožeru Srpske dobrovoljačke garde (SDG), Željka Ražnatovića Arkana. Optuženi Milošević, koji se na suđenju brani sam, prethodno je dovršio protuispitivanje zaštićenog svjedoka B-1701, koji je govorio o pokolju muslimanskih civila u selu Glogova, u istočnobosanskoj općini Bratunac, u svibnju 1992. Svjedočenje B-129 nastavlja se sutra, u petak nastupa desetodnevna uskršnja stanka na suđenju Miloševiću. WASHINGTON - Američka vojska potrošila je na rat u Iraku 20 milijardi dolara, a procjenjuje se da će na zadržavanje postrojbi u toj zemlji mjesečno trošiti dvije milijarde, objavio je u srijedu Pentagon. Po njegovim riječima, troškovi za vojnike dosegli su sedam milijardi, borbene operacije stajale su preko 10 milijardi, a streljivo i oprema preko tri milijarde dolara. Američki predsjednik George Bush potpisao je u srijedu zakon kojim se odobrava 79 milijardi dolara za rat u Iraku, nagrade saveznicima, poput Turske, i za oporavak američkih zračnih prijevoznika. WASHINGTON - Američka vlada snizila je u srijedu upozorenje za opasnost od terorizma s visokog na povišeni dajući na znanje da je umanjena prijetnja od terorističkih napada vezanih uz rat u Iraku. Dvadeset devet dana nakon što je pripravnost na opasnosti od terorističkih napada povišena na narančasti, jedan stupanj ispod najvišeg, ministarstvo domovinske sigurnosti je odlučilo sniziti ga na srednji, žuti stupanj. Ministarstvo je odlučilo sniziti razinu pripravnosti nakon analize obavještajnih podataka o opasnosti od terorističkih napada na američke ciljeve. KAMP AS SALIYAH - Nagrade u iznosu do 200.000 dolara ponuđene su za svaku informaciju koja bi omogućila uhićenja glavnih odgovornih dužnosnika bivšeg iračkog režima, među kojima i Sadama Huseina, objavio je u srijedu Centcom. Na plakatima i obavijestima što ih je objavio Centcom, nalaze se imena i fotografije najtraženijih osoba bivšeg iračkog režima. Na prvom objavljenom plakatu imena su i fotografije 14 najtraženijih zločinaca, među kojima su Sadam Husein i njegovi sinovi Uday, šef paravojne skupine fedajina i Qusay, šef specijalnih snaga sigurnosti. ŽENEVA - Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je potvrdila u srijedu u Ženevi da je "nova patogena tvar, koronavirus koji još nije primijećen kod ljudi" uzročnik teškog respiratornog sindroma (SARS) ili atipične upale pluća. U priopćenju objavljenom u Ženevi nakon sastanka glavnih svjetskih istraživača epidemije, WHO je tu potvrdu ocijenila "definitivnom". (Hina) sd