DNEVNI PREGLED, UTORAK, 08. 04. 2003.

ZAGREB, 8. travnja (Hina) - Hrvatska ======== ANSA - Antonione: Hrvatska je ostvarila značajne korake "Hrvatska je ovih godina napravila značajne korake i Italija djelotvorno podržava njen ulazak u Europsku Uniju", izjavio je u Trstu Roberto Antonione, podtajnik za vanjske poslove, izvješćuje ANSA. Poduzet ćemo sve kako bi pomogli Hrvatskoj, kazao je Antonione, "mada smo isto tako otvoreno, kako se to čini među prijateljima, Zagrebu kazali to da bi mu se pomoglo, treba si i sam početi pomagati. Hrvatska je ta koja mora donijeti određene odluke". Antonione je potvrdio kako je "danas lopta u rukama" mjerodavnog europskog povjerenika, prenosi ANSA. RFE/Prag - Srbija i Hrvatska suočavaju se s prošlošću O suočavanju Hrvatske i Srbije s prošlošću, ratnim zločinima i kriminalom govori ravnateljica beogradske Zaklade za humanitarno pravo Nataša Kandić i predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski. S njima je za jučerašnju emisiju RFE-a razgovor, čije dijelove prenosimo, vodio Omer Karabeg. RFE: U Hrvatskoj se često ističe da se nikada do sada nije sudilo pobjednicima, da se nakon Drugog svjetskog rata nije sudilo saveznicima, pa se tako sada ne može suditi ni Hrvatima. PUHOVSKI: Uvijek kažem ponovno - tu nacionalisti imaju pravo. Nikada nijedna pobjednička vojska nije sudila svojim generalima. Moglo bi se reći da je vrijeme da se ta praksa prekine, što ću vrlo rado zastupati. No druga strana može odgovoriti - ako takvu praksu treba prekinuti, ne bi li je trebalo početi prekidati negdje između Washingtona, Pariza, Moskve i Berlina, a ne između Beograda, Zagreba i Sarajeva. Tu se vraćamo na međunarodni kontekst, na loše uzore takozvane međunarodne zajednice koja se stalno koristi kao izgovor kada se neki zločini trebaju kroz zube priznati. Ti negativni uzori se vole tumačiti kao dokaz da zapravo to što su Hrvati činili nije ništa drugo nego uobičajena praksa oslobodilačkog rata. KANDIĆ: Ta teza se ne može čuti u Srbiji jer veliki broj ljudi govori da je zapravo Srbija poražena u posljednjem ratu, ali taj poraz se različito tumači. Mnogi će reći da je poražena silom međunarodne zajednice, ali da je moralni pobjednik. Stanje u Srbiji je drugačije nego u Hrvatskoj jer Hrvatska na svojoj teritoriji nije imala neprijateljsku vojsku, dok je Srbija stalno govorila i tvrdila da nije u ratu, a odavde vodila rat. (...) RFE: Tko u Hrvatskoj štiti generala Gotovinu? Je li moguće da vlast stvarno ne zna gdje se on nalazi? PUHOVSKI: Moguće, iako to ne tvrdim, kao što je moguće da neki ljudi koji službeno rade za vlast znaju gdje je on. Osobno sam uvjeren da nije u Hrvatskoj.(...) Regija ======= Frankfurter Allgemeine Zeitung - Srpska vlada ne želi se suočiti s vlastitim propustima Vijest o rasvjetljavanju umorstva srbijanskog premijera Zorana Đinđića i najava o ukidanju izvanrednog stanja u Srbiji tema je komentara Frankfurter Allgemeine Zeitunga u današnjem pregledu tiska na Radio Deutsche Welle. Istraga umorstva Đinđića pokazala je ono što se već i ranije znalo, ali se nije moglo dokazati - uglavnom pošteni reformator Đinđić stajao na čelu države koja je bila trula do samog vrha. Iz te situacije on je razvio svoj makijavelistički stil vladanja u kojem nije podupirao razvitak institucija nelojalnih demokratskoj vladi. Za potpuno rasvjetljavanje odnosa u zemlji sada nisu zainteresirani ni njegovi nasljednici. U tom bi se slučaju oni trebali sučeliti s vlastitim propustima. U kojoj će mjeri u Srbiji i dalje vladati korupcija kada se krajem mjeseca ukine izvanredno stanje, može se samo nagađati. Ali pitanje zloporabe izvanrednog stanja od strane vlade samo je akademsko pitanje. Ona to, naime, sa sigurnošću već i sada čini, piše FAZ. Der Standard/Beč - EU-parlament prijeti blokadom proširenja Zastupnici u Europskom parlamentu prijete glasovanjem protiv proširenja Unije jer smatraju da su izigrani od strane šefova država i vlada EU, piše austrijski Der Standard u današnjem broju. EU-parlamentarci vjeruju da su ih šefovi država i vlada izigrali kad su odlučili povećati iznos proračuna za milijardu eura u svrhu financiranja proširenja Unije, a da su pritom iz procesa odlučivanja isključili EP. Parlamentarci ne odustaju od svoga prava na suodlučivanje u pitanjima proračuna i prijete da će zbog toga u srijedu glasovati protiv proširenja Unije. Ukoliko proširenje ne dobije potrebnih 314 glasova, moralo bi se odgoditi svečano potpisivanje ugovora o pristupu novih članica, predviđeno za idući tjedan. Der Standard opisuje užurbane pregovore u ponedjeljak poslije podne u Bruxellesu između Europskog povjerenstva, Europskog vijeća i Europskog parlamenta. Postoje naznake kompromisa, nakon što je EP svoj pristanak uvjetovao povećanjem novčanog iznosa predviđenog za proširenje. Parlamentarci traže dodatnih 600 milijuna eura, od čega im je već obećano 450 milijuna, izvješćuje Der Standard. Tema dana: Budući ustroj Iraka ============================== Corriere della Sera/Milano - Berlusconijev oprez i osovina s Londonom U različitim scenarijima za Irak poslije Saddama Italija "u velikoj diplomatskoj igri, može i mora reći svoju riječ", no ne treba očekivati veliki utjecaj na događaje, piše Stefano Folli za Corriere della Sera. Berlusconi s jedne strane ne želi izgubiti vezu s ključnom osovinom Bush-Blair, a s druge misli na polugodišnje talijansko predsjedavanje Europskom Unijom, u kojem će morati približiti stajalište raznih europskih prijestolnica. "I u tome je Tony Blair čovjek sudbine. Njegova je uloga od ključne važnosti za Berlusconija, i nije slučajno, što su, otkriva naš predsjednik, česti telefonski razgovori između te dvojice". Talijanska vlada "snažno želi i da engleski premijer od Busha izvuče maksimum koncesija glede nove iračke vlade. Svaka inicijativa koja će razvodniti obilježja američkog protektorata bit će dobrodošla. Nakon čega će talijansko stajalište pratiti englesko, no mijenjajući ga po, što je više moguće, europskom ključu, tako da se može ponovno priključiti Nijemce i Francuze", piše Folli. DPA - Wolfowitzeva doktrina Wolfowitz je još prije dugo vremena planirao svrgavanje Sadama Huseina i novu eru na Bliskom istoku. Po njemu je već nazvana jedna doktrina, piše Christiane Oelrich iz njemačke novinske agencije DPA. "Wolfowitz slovi kao 'supermozak' iza iračke strategije američke vlade koji daleko nadilazi vođenje rata. Po njegovoj doktrini se potlačeni narodi ako treba i vojnom silom moraju osloboditi stiska diktatora koji mrze Ameriku. Uz malo američke pomoći tamo treba etablirati američke vrijednosti kao što su sloboda i snošljivost, koje su napokon Americi donijele blagonaklone vlade u mirnoj slozi s narodom i susjedima". "Wolfowitz drži nužnim razdoblje od šest mjeseci pod američkom civilnom upravom da bi se postavila iračka prijelazna vlada u Bagdadu. Za to vrijeme treba postaviti temelje iračkoj vladi po američkim predodžbama - te demokraciji". Posve je otvoreno tko će sudbinu u Iraku uzeti u svoje ruke. Wolfowitz kaže kako "ne možemo govoriti o demokraciji a zatim sami odabirati vodeće osobe", piše DPA. DPA - Fischer hladno dočekan u Izraelu Joschki Fischeru, u Izraelu uvijek rado viđenom njemačkom ministru vanjskih poslova, to se još nije dogodilo. Njegov posjet započeo je lošim diplomatskim raspoloženjem, piše DPA. Novi izraelski ministar pravosuđa Tommy Lapid kratkim je postupkom otkazao razgovor s njim jer njemačka strana nije željela doći na sastanak u Lapidovo sjedište u Istočnom Jeruzalemu. "Međunarodno- pravni status Jeruzalema još je uvijek prijeporan. 'Ne odbijam sastanak', pokušao je Fischer smiriti stvar u utorak, rekavši da kao ministar vanjskih poslova zemlje članice EU-a ne može jednostavno zanemariti međunarodne običaje". Fischer je slutio tešku misiju. Rat u Iraku nije udaljen ni tisuću kilometara, a kao protivnik rata Fischer "stalno mora u Jeruzalemu govoriti da i Njemačka zagovara brzi slom režima Sadama Huseina", izvješćuje agencija. Deutsche Welle/Berlin - Kosovo može poslužiti kao primjer za Irak Kosovo bi moglo poslužiti kao model uređenja Iraka nakon okončanja rata, drži komentator berlinskog Die Welta, a prenosi Deutsche Welle u izboru tiska. U sporu oko pitanja tko će igrati glavnu ulogu u Iraku nakon rata njemačka vlada se nije još konačno odredila. Za sada je samo rečeno da Njemačka neće sudjelovati u obnovi ukoliko se ona ne odvija pod vodstvom UN-a. Primjer Kosova mogao bi predstavljati kompromisnu varijantu. Tamo je UN legitimirao prisutnost NATO-vih snaga paušalnim mandatom i preuzeo civilnu obnovu zemlje u uskoj suradnji sa savezom, razmišlja komentator lista u prikazu DW. New York Times - Washington ne može sam Pretvaranje Iraka iz tiranije u demokratski sustav moglo bi biti teže no vođenje rata, a to nije posao koji Washington može sam obaviti, stoji u uvodniku New York Timesa od 8. travnja. Predsjednik Bush bi trebao prihvatiti savjet Tonyija Blaira da se Ujedinjene narode uključi u igru što prije. "Najbrži put da se vojna pobjeda u Iraku pretvori u politički poraz jest postavljanje američkog vojnog potkralja u Bagdada, nakon kojega bi došla marionetska vlada. Iako izgleda da Bush i njegovi pomoćnici razumiju tu opasnost, nije jasno jesu li se dogovorili kako da se to izbjegne", a "svatko koga Washington postavi na vlast sigurno će u Iraku i u arapskom svijet biti gledan kao američka marioneta" što će mu oduzeti vjerodostojnost. Bush bi isto tako trebao "povući jasnu crtu između odgovornosti Pentagona i State Departmenta". Ministarstvo obrane dobro je vodilo rat, no State Department treba preuzeti vodstvo u pomaganju Iraku u stvaranju novog društva i vlade, piše New York Times. Frankfurter Rundschau - Blair mora nagovoriti Busha na ustupke ili priznati poraz Bushov posjet možda naizgled predstavlja trijumf za Tonyja Blaira ali opravdana je sumnja da istodobno signalizira i susretljivost Washingtona u bitnim političkim pitanjima, upozorava komentator Frankfurter Rundschaua Peter Nonnenmacher. "Tony možda razmišlja i ustrajno iznosi valjane argumente ali događajima upravlja George - i to u duhu svog desničarskog republikanskog okruženja. Blairu služi na čast što - i na aktualnom sastanku u Belfastu - nastoji poduprijeti dalekovidnije američke krugove koji su se i sami našli u defenzivi. No, sasvim je očigledno da je britanski premijer dosada precjenjivao vlastite sposobnosti. Možda će se Blair nakon današnjeg sastanka moći pohvaliti uspjesima, američkim ustupcima. Ne budu li se pak počeli nazirati obrisi spomena vrijednog uspjeha, Britanac će napokon morati uvidjeti da je njegov plan o uprezanju vojne sile SAD - uz blagoslov svijeta - u projekt ostvarivanja njegovih vlastitih reformatorskih zamisli počivao na katastrofalnoj pogrešnoj računici te da su Amerikanci zapravo upregnuli njega a ne on Amerikance", zaključuje Nonnenmacher. Washington Post - U Iraku je potrebno partnerstvo Snage SAD-a nalaze se u središtu Bagdada, Saddamova tiranija nad Irakom izgleda gotova, no "Sjedinjene Države i saveznici još uvijek nemaju plan čime je zamijeniti", stoji u uvodniku Washington Post-a od 8. travnja. Još ne postoji koncenzus oko vjerojatnog središnjeg poslijeratnog problema, odnosno o tome kako provesti tranziciju koju bi većina Iračana prihvatila kao legitimnu i koja bi omogućila podjelu tereta obnove između Sjedinjenih Država i drugih nacija. "U ovom trenutku glavna prepreka multilateralnom procesu izgleda da je Bushova administracija, a posebice pritisak Pentagona da dominira svakim vidom poslijeratnog Iraka". Veliki dio retorike administracije sugerira da se Bijela kuća nada "prisiliti Blaira, a nakon njega Vijeće sigurnosti, da pristanu na unilateralnu shemu koju je Pentagon već odlučio provesti. Takav bi plan maksimalizirao troškove i rizike za ovu zemlju, kao i izglede da taj proces ne uspije", piše u uvodniku. AFP - Iračkim čelnicima trebali bi suditi američki i irački sudovi Američke vlasti žele suditi ratnim zločincima i iračkim čelnicima - uključujući Sadama Huseina - pred američkim i budućim iračkim sudovima, priopćili su u ponedjeljak američki dužnosnici po izvješću Agence France Presse, objavljenom u belgijskom listu "La Libre Belgique" od 8. travnja. Dužnosnici u Washingtonu izjavili su da će američki sudovi suditi za ratne zločine počinjene tijekom sukoba u Iraku dok će irački sudovi preuzeti nadležnost za ratne zločine počinjene prije aktualnog sukoba. "Mislimo da za suđenje sadašnjim zločinima nije potreban međunarodni sud", rekao je za tisak specijalni američki izaslanik za pitanja ratnih zločina Pierre Richard Prosper. Sjedinjene Države zajedno s iračkim pravnicima u progonstvu rade na izgradnji iračkog pravosuđa kako bi se čelnim ljudima režima moglo suditi za ratne zločine, dodao je Prosper. I druge bi vlade mogle poželjeti sudski goniti iračke čelnike za zločine koje su počinili nad njihovim pukom, rekao je Hays Parks, posebni pomoćnik glavnog vojnog tužitelja, navodeći primjer Kuvajta koji će možda podignuti optužnice za zločine počinjene pri upadu i zauzeću njegova područja 1990-1991. G. Parks je rekao da su već počele istrage o mogućim ratnim zločinima zbog prikazivanja snimaka američkih ratnih zatočenika i tobožnjih predaja iračkih postrojba. Za njima će doći druge istrage, kazao je. Po mišljenju Paula Williamsa, profesora međunarodnog prava na Američkom sveučilištu i stručnjaka za ratne zločine, suđenje pred međunarodnom sudu bilo bi "predugo i odveć politizirano". "Ne želimo da se opetuje suđenje Miloševiću koje je iskorišteno kao govornica u promidžbene svrhe", rekao je u petak u Washingtonu Mohammed al-Jabiri, bivši irački diplomat u progonstvu u Australiji. Corriere della Sera/Milano - Bushov plan za Bliski istok Sporna pitanja između Blaira i Busha su uloga UN-a u Iraku i budući izraelsko-palestinski mirovni proces, a Blair je barem glede palestinskog pitanja pokazao da može imati utjecaja, ocjenjuje Alessio Altichieri u listu Corriere della Sera od 8. travnja. Blair će možda još jednom pokušati uvjeriti Washington u nužnost uključivanja UN-a, no izgleda da se glede toga "Bush i njegovi savjetnici nisu razmekšali". U vezi izraelsko-palestinskog pitanja Blair je od Busha "iščupao obećanje da će predsjednik objaviti road-map, odnosno kalendar s etapama mirovnog procesa". Je li doista tako, pita Altichieri. "Više izgleda da američki predsjednik ima vlastiti road-map za cijeli bliski istok, gdje bi nakon normalizacije Iraka mogle uslijediti druge promjene režima u Siriji, Iranu, čak i u Saudijskoj Arabiji. Ako taj projekt ide za uvođenjem demokracije u regiju, Izrael ostaje američki branik kojega ne treba slabiti neizvjesnim pregovorima. Kakva jamstva ima Blair da će Bush, nakon što se zaključi iračko poglavlje, pružiti ruku Palestincima?". APA - Poslijeratni ustroj Iraka brine susjedne države Iranska vlada upravo je Turskoj predložila trilateralnu inicijativu koja bi obuhvatila i Siriju, a trebala bi spriječiti nastajanje kurdske države na sjeveru Iraka, piše novinarka austrijske agencije APA Susanne Guesten. Pozicije Irana, Turske i Sirije međusobno se približavaju zbog nepovjerenja u namjere Amerikanaca, tvrdi novinarka. U ponedjeljak je čak i američka saveznica Turska ponovno zaprijetila intervencijom, sumnjajući u iskrenost američkih jamstava o nezauzimanju gradova Kirkuka i Mossula. Prema riječima iranskog ministra vanjskih poslova Kemala Harazija, tri države se slažu da se mora očuvati teritorijalno jedinstvo Iraka i zabrinjava ih mogućost uspostave kurdske kržave. Teheran odbacuje mogućnost jednostrane intervencije bilo koje od te tri države ali bi i sam intervenirao u slučaju turske invazije na sjeverni Irak. Turska ne želi dodatno opterećivati svoje odnose sa SAD-om pa zasad ne preuzima čvrste obveze u trilateralnoj inicijativi. No, ne budu li američki planovi za obnovu Iraka odgovarali njezinim interesima, Ankara ostavlja otvorenom i mogućnost sazivanja široke regionalne konferencije o Iraku. Na obećanje američkog državnog tajnika Collina Powella da će Amerikanci spriječiti kurdsko zauzimanje Kirkuka i Mossula, predsjednik turske vlade Tayyip Erdogan izjavio je "Ne vjerujem da će oni održati svoju riječ". Novinarka APA-e prenosi tursku prijetnju intervencijom ako Kurdi zauzmu ta dva grada i zaključuje da bi to poljuljalo čitavu regiju. Le Temps/Ženeva - Uskraćena potpora UN-a mogla bi SAD otjerati u novi rat Irački rat poučava da nasilje mijenja utvrđena stajališta, piše uvodničar švicarskog "Le Tempsa" Alain Campiotti. Čak ni eventualno odobrenje UN nije moglo slomiti njemački otpor uporabi oružja a sada je Berlin spreman sudjelovati u obnovi Iraka mimo te međunarodne organizacije dok francuski prosvjedi i britanski mudri savjeti nemaju u ovom času puno izgleda da će biti saslušani, piše Campiotti. Suzdržanost koju preporuča i Kofi Annan zapravo je najbolja preporuka, a slično razmišlja i dio američkog Kongresa, dodaje Campiotti, uz napomenu da će američka uprava, ne dobije li potporu UN-a, krenuti ususret novom ratu koji možda neće biti tako žestok, ali će biti dug, a hranit će se arapskim poniženjem. The Independent/London - Izostanak dokaza o iračkom kemijskom oružju ugrožava Blaira Izostanak dokaza o kemijskom oružju kojim je navodno raspolagao Sadam Husein mogao bi britanskom premijeru nanijeti veliku političku štetu, upozorava autor uvodnika u današnjem britanskom Independentu. "Naime, George Bush poveo je svoje većinom voljne sunarodnjake u rat protiv čelnika i sustava koje je smatrao zlim i opasnim dok je za Blaira - i britanski parlament - presudan bio legalistički argument. Vojna sila primijenjena je tek nakon što je Irak uzastopce ignorirao nekoliko rezolucija Vijeća sigurnosti UN. Cilj je osloboditi Irak i svijet njegova smrtonosnog i nezakonitog oružja; Britanija je krenula u rat kako bi razoružala Sadama. Trenutno vojni uspjesi zasjenjuju tu neugodnu činjenicu. No, ne bude li oružje pronađeno, taj neuspjeh potkopat će osnovni razlog za slanje britanskih vojnika u rat", upozorava komentator Independenta. Sueddeutsche Zeitung/Muenchen - Irakom će upravljati američka vojna uprava Washington ne prihvaća pregovore o poslijeratnom ustroju Iraka baš kao što nije prihvaćao ni sugestije o alternativi ratu, zaključuje komentator Sueddeutsche Zeitung-a Peter Muench. "Takav stav ozlojedit će čak i prijatelje Washingtona. Ipak, ni zahvati vjernog suborca Tonyja Blaira u planove Washingtona neće nadići razinu puke kozmetike. Možda Blair, motiviran raspoloženjem javnosti u Britaniji i među partnerima u EU, uspije izmamiti od američkog predsjednika Georgea Busha mekani ogrtač UN u vidu prijelazne uprave, koja bi mogla obuhvatiti i stožer iračkih pomagača. No, buduća će uprava Iraka u osnovi biti američka i imat će vojni karakter. Pri tome Ujedinjeni narodi moraju čak pripaziti da ne preuzmu nadležnost za probleme, prepuštajući SAD isključivo profit. Naime, jasno je da je zahvaljujući centrifugalnim silama čije se djelovanje u Iraku osjeća već sada, zadaća uspostave mira i obnove vrlo osjetljiva. Tko je htio ukloniti prijetnju u liku Sadama Huseina bez blagoslova UN, mora sada snositi odgovornost i za nove opasnosti koje iz tog poteza proizlaze", zaključuje Muench. Le Figaro/Pariz - Francuska treba poduprijeti Blaira Šestomjesečni rok u kojem Amerikanci planiraju uspostaviti vlast u Iraku predugo je razdoblje, misli uvodničar "Le Figaroa" Pierre Rousselin. Žele li uvjeriti arapski svijet u prednosti slobode, Sjedinjene Države ne smiju ostaviti dojam da su ratovale kako bi Iraku nametnule stranu vlast, kao što ni same ne mogu u Bagdadu uspostaviti marionetsku vladu pod vodstvom prognanog političara koji je popularniji u Washingtonu nego u vlastitoj zemlji, piše Rousselin. Toga je svjestan britanski premijer Tony Blair koji će se u Belfastu pokušati oduprijeti "jastrebovima" iz Washingtona i potaknuti Bijelu kuću na multilateralni pristup, vraćajući Ujedinjenim narodima njihovu ulogu, kaže dalje Rousselin. Francuska treba odustati od bezuvjetnog otpora ratu i poduprijeti Britance u njihovim naporima u razdoblju nakon Sadama, što je za nju jedini način da izađe iz izolacije u koju je žele zatvoriti neki u Americi, zaključuje Rousselin. The Guardian/London - SAD i irački disidenti žele smrtnu kaznu za Saddamu Amerika i Britanija mogle bi doći u sukob s Ujedinjenim narodima u slučaju da za Sadama Huseina i njegove bliske suradnike bude predviđena smrtna kazna, piše The Guardian (po BBC-u). Amerika zapravo podupire iračke disidente koji drže da je to odgovarajuća kazna za diktatora koji ju je i sam često izricao. Zbog toga se protive mogućem izručenju iračkog predsjednika sudu Ujedinjenih naroda gdje je najveća predviđena kazna doživotni zatvor. Teškoće bi se također mogle pojaviti pri utvrđivanju broja odgovornih. Amerikanci se zalažu za kažnjavanje 12 ili možda 40 najviših dužnosnika, dok irački disidenti drže da sve odgovorne treba kazniti bez obzira na njihov broj", prenosi The Guardian. (Hina) akoz