ZAGREB, 3. travnja (Hina) - Hrvatska narodna banka (HNB), zbog značajnih međuvalutarnih promjena, u prošloj godini zabilježit će knjigovodstveni gubitak na dolarskom dijelu imovine, izraženo u kunama, ali će taj tekući gubitak pokriti
vlastitim rezervama, doznaje se danas u središnjoj banci.
ZAGREB, 3. travnja (Hina) - Hrvatska narodna banka (HNB), zbog
značajnih međuvalutarnih promjena, u prošloj godini zabilježit će
knjigovodstveni gubitak na dolarskom dijelu imovine, izraženo u
kunama, ali će taj tekući gubitak pokriti vlastitim rezervama,
doznaje se danas u središnjoj banci. #L#
Iz HNB-a ističu da se značajne međuvalutne promjene, koje su
tijekom prošle i početkom ove godine obilježile zbivanja na
svjetskim deviznim tržištima, u velikoj mjeri odražavaju i na
poslovne rezultate hrvatske središnje banke. To je, objašnjavaju,
i razumljivo, s obzirom da devizne pričuve - koje su na kraju prošle
godine iznosile oko 5,9 milijardi dolara - predstavljaju više od 99
posto ukupne aktive hrvatske središnje banke.
Zbog valutne strukture financijskih obveza zemlje prema
inozemstvu, približno jedna trećina međunarodnih pričuva otpada na
američke dolare. Dolar je pak tijekom prošle godine izgubio
približno 15 posto vrijednosti u odnosu na euro i na kunu (tečaj
dolara u odnosu na kunu iznosio je krajem 2001. godine 8,36 a krajem
2002. godine 7,15 kuna za dolar).
To je, ističu iz HNB-a, središnjoj banci donijelo nerealizirani
(knjigovodstveni) gubitak na dolarskom dijelu imovine, izraženo u
kunama. Taj gubitak, dodaju, nije bilo moguće potpuno
neutralizirati ostvarenim prinosom na ukupne devizne pričuve
uslijed pada kamatnih stopa na svjetskim tržištima.
Iz HNB-a ističu da se još ne može govoriti o krajnjem financijskom
ishodu u konkretnim brojkama, jer s prošlogodišnjim obračunom
poslovanja još nisu upoznati ni članovi Savjeta HNB-a, niti je
obavljen revizorski pregled tog izvješća. Kad to bude obavljeno,
podaci o lanjskom poslovanju središnje banke postat će javni,
najavljuju iz HNB-a.
Ističu također da tekući gubitak neće biti dodatno opterećenje za
državni proračun, s obzirom da središnje banke formiraju vlastite
rezerve za ovakve situacije. Tako će i HNB svoj tekući gubitak
pokriti vlastitim rezervama, poručuju iz HNB-a.
Podsjećaju također da se početkom godine promijenio smjer kretanja
svjetskim financijskim tržištima, uz ponovno jačanje dolara prema
euru. To se odrazilo i na poslovne pokazatelje HNB-a i prema
preliminarnim pokazateljima za prva dva mjeseca hrvatska je
središnja banka na međuvalutnim promjenama ostvarila "plus" koji
je približan nerevidiranom iznosu "minusa" za prethodnu godinu,
ističu iz HNB-a.
No, napominju i da je nemoguće predvidjeti kako će se ti odnosi
odvijati u preostalom dijelu godine.
Iz središnje banke također podsjećaju da određenu valutnu
strukturu pričuva moraju održavati s obzirom na valutnu strukturu
inozemnog duga i plaćanja za uvoz roba i usluga. Uz to, treba imati u
vidu da u upravljanju državnim pričuvama sigurnost i likvidnost
uloženih sredstava imaju uvijek prednost pred spekulativnim
potezima usmjerenim na što veći prinos, navode iz HNB-a.
(Hina) pp/bn db
(Hina) pp/bn db