VOA 30. III. HOĆE LI SE AMERIČKE BAZE PRESELITI U ISTOČNU I JUGOISTOČNU EUROPU

GLAS AMERIKE - VOA 30. III. 2003. Američke baze sele iz Njemačke u istočnu i jugoistočnu Europu? Prilog Zlatice Hoke. Dobar dio američkih postrojbi koje se bore u Iraku dolazi iz baza u Njemačkoj. Razlike između Sjedinjenih Država i nekih europskih saveznika, među njima i Njemačke, oko iračke krize, aktualizirale su pitanje američke vojne nazočnosti u Europi. Sve se češće čuje da bi se američke snage trebale premjestiti iz Njemačke na istok kontinenta, u baze novih članica NATO saveza. O ovome za Glas Amerike govore američki vojni i diplomatski stručnjaci. Prilog Zlatice Hoke. U Europi, Aziji i Africi stacionirano je u normalnim, neratnim okolnostima oko stotinu tisuća američkih vojnika. Oko 70 tisuća njih je u Njemačkoj. Zapovjednik NATO saveza, američki general James Jones, nedavno je izjavio da bi trebalo razmisliti o preseljenju mnogih postrojbi iz Njemačke u manje skupu istočnu Europu. Mnogi su to protumačili kao pokušaj svojevrsnog američkog 'kažnjavanja' Njemačke zbog njezinih kritika Washingtona u pogledu iračke krize. Međutim američki su dužnosnici takva nagađanja odbacili, rekavši da se protive ukidanju baza u zapadnoj Europi. General William Nash, bivši američki zapovjednik u Bosni i Hercegovini, dugo je službovao u Njemačkoj. = Ne bi to trebala biti situacija ili-ili. Treba postupati prema našim strateškim interesima i ne treba žuriti s takvim odlukama. Jer odluka se donosi na temelju niza čimbenika. Nije toliko važno gdje se baze nalaze, važnije je gdje će naša vojska u budućnosti djelovati. Radek Sikorski, znanstvenik koji radi u Institutu American Heritage, međutim drži da će proširenje NATO saveza donijeti potrebu restrukturiranja američke vojne nazočnosti u Europi. Napetosti s Njemačkom koje je probudila iračka kriza samo će ubrzati ovaj proces. = Ne mislim da je to neminovno, međutim, američka vojska želi biti stacionirana u zemljama gdje je njezina nazočnost poželjna, dobrodošla. U ovom trenutku, u Njemačkoj je dosta jak pacifizam, ima i protuamerikanizma. Prema tome, ima smisla razmišljati o otvaranju baza u drugim zemljama. I drugi vanjskopolitički analitičari navode razloge zbog čega bi zemlje poput recimo Poljske, Rumunjske ili Bugarske bile dobar domaćin američkoj vojsci. Janusz Bugajski, direktor Odjela za Istočnu Europu Centra za međunarodne i strateške studije kaže: = U sadašnjoj američkoj administraciji postoje ljudi koji zemlje istočne Europe smatraju potencijalno boljim saveznicima. Osim toga, u budućnosti glavne će krize biti na Srednjem istoku i Kavkazu, istočna je Europa bliže tim regijama od zapadne. I treće, jeftinije je imati bazu recimo na jugoistoku Europe nego na Srednjem Istoku ili Kavkazu. Mnoge istočnoeuropske države pozdravljaju mogućnost da se na njihovom teritoriju otvore američke vojne baze. = Psihološki gledano, to za njih znači da ih nitko iz agresivnog susjedstva više neće smjeti napasti, kao što je bilo u prošlosti ? kaže Janusz Bugajski. On primjećuje da istočnoeuropske zemlje žele biti dijelom Europske unije iz gospodarskih razloga, dok NATO smatraju jamcem svoje vojne sigurnosti. Češki ministar vanjskih poslova Cyril Svoboda izrazio je snažnu potporu svoje zemlje Sjeverno-atlanskom savezu ovim riječima: = Čim smo ponovno postali slobodni svoj smo pogled upravili prema NATO savezu, kao organizaciji koja će jamčiti stalnu stabilnost na kontinentu. Nikad ga međutim nismo držali samo kišobranom pod kojim ćemo se skloniti, već sigurnosnim sustavom koji se sastoji i od obveza za sve članice. Mnoge bivše komunističke države drže da bi američke baze donijele znatnu ekonomsku korist. = Izvjesna korist bi postojala, koliko velika, ostaje da se vidi, kaže John Seymour, vanjskopolitički savjetnik koji je dugo vremena bio američki diplomat u nizu europskih zemalja. Gradilo bi se uglavnom za vojsku, a ne za civilne potrebe. U bazama bi se zapošljavali domaći ljudi. Lokalna ekonomija bi od toga svakako imala koristi. Nijemci su vrlo podijeljenog mišljenja kada se govori o mogućem odlasku američke vojske. Neki bi se tome radovali, međutim mnogima o američkom vojnom prisustvu ovisi posao. Matthias Rueb, dopisnik dnevnika Frankfurter Allgemeine Zeitung iz Washingtona kaže: = To bi bio velik gubitak. Gradovi poput Keiserslauterna, gdje žive tisuće Amerikanaca, bili bi u posebno teškoj gospodarskoj situaciji. Njemačka je, ne zaboravimo, još uvijek u dubokoj ekonomskoj krizi. Većina američkih stručnjaka drži da će oružane snage Sjedinjenih Država i dalje biti stacionirane u Njemačkoj, a da su razlike oko Iraka ? tek 'svađa u obitelji'. Bivši ministar obrane James Schlesinger izrazio je to uvjerenje ovim riječima: = Neće biti razvoda. Organizacije poput NATO-a, Međunarodnog monetarnog fonda će naravno nastaviti sa svojim radom. Možda jedino više nećemo biti tako bliski kao u prošlosti. Većina stručnjaka drži da će baze u Njemačkoj ostati, a da će se manje, fleksibilnije vojne postrojbe vjerojatno preseliti u Istočnu Europu. Time bi se osigurala i obrana saveznika, a bila bi poboljšana i globalna pokretljivost američke vojske. (VOA)