HR-prevencija ovisnosti-centri-Liječenje novac za liječenje ovisnika najmanje trošen na njih Piše Tamara MarinkovićZAGREB, 29. ožujka (Hina) - Centri za suzbijanje ovisnosti koji su nenamjenski trošili novac morat će uskoro vratiti
dobiveno, a ostat će i bez financijske potpore države, izjavio je dr. Ante Barbir, predstojnik Vladina Ureda za prevenciju ovisnosti.
Piše Tamara Marinković
ZAGREB, 29. ožujka (Hina) - Centri za suzbijanje ovisnosti koji su
nenamjenski trošili novac morat će uskoro vratiti dobiveno, a ostat
će i bez financijske potpore države, izjavio je dr. Ante Barbir,
predstojnik Vladina Ureda za prevenciju ovisnosti.#L#
Pedesetak centara i nevladinih udruga do kraja ožujka treba
izvijestiti Vladin Ured za prevenciju ovisnosti jesu li dobiveni
novac lani utrošili za potrebe rada s ovisnicima.
"U protivnom, centri će morati vratiti novac za kojega se pokaže da
je potrošen nenamjenski, rekao je u razgovoru za Hinu dr. Barbir,
čiji je Ured lani sa 4,2 milijuna kuna financirao rad više udruga i
centara.
"Ostat će i bez daljnje financijske potpore države, koja je za
rehabilitaciju ovisnika u ovoj godini osigurala 2,8 milijuna
kuna", dodao je dr. Barbir.
Prva izvješća koja su stigla u Ured pokazuju da je u "znatnom broju"
centara novac trošen na sve drugo, a najmanje na liječenje i
rehabilitaciju ovisnika.
Barbir upozorava da se centri, osim putem njegova Ureda,
financiraju iz još nekoliko izvora - novčanim potporama gradova,
županija, Ministarstva zdravstva i Vladina ureda za udruge. Poneki
centri tako godišnje raspolažu i s 1,5 milijun kuna.
Izvješća o financijskom poslovanju, koja su dosad pristigla u Ured,
pokazuju primjerice da je novac uglavnom trošen na plaće
zaposlenih, a zabilježene su i brojne nepravilnosti oko isplata
honorara.
Primjerice, u jednom je slučaju djelatnik samom sebi ispisivao
ugovor o djelu, što je protuzakonito, dok je u drugom centru novcem
za liječenje ovisnika plaćan postdiplomski studij. Na Klinici za
liječenje ovisnosti u KB Sestre milosrdnice, kojoj je lani
dodijeljeno 205 tisuća kuna za liječenje ovisnika, mjesečno je
isplaćivano 16 tisuća kuna bruto osobi zaposlenoj u toj bolnici.
Nepravilnosti su uočene i kod kupnje test trakice na droge koje
centri nabavljaju. Predviđeno je da se svaka narudžba skuplja od 20
tisuća kuna obavlja preko natječaja, što često nije činjeno.
Dr. Barbir smatra da postojeći sustav nema smisla jer nema kontrole
rada centara. "U njih je uloženo previše novca, a nemaju program
rada." Objasnio je da su oni zamišljeni kao tijelo koje će
koordinirati savjetovališta za suzbijanje ovisnosti, škole,
državno odvjetništvo i terapijske zajednice, no da to nije slučaj.
"Zbog toga se i moglo dogoditi da inspekcija Ministarstva zdravstva
utvrdi manipulacije s nalazima o broju heroinskih ovisnika u nekim
centrima.
Nakon donošenja Zakona o zdravstvenoj zaštiti, što se očekuje ovoga
proljeća, započet će uspostava novoga sustava skrbi o ovisnicima, u
čemu će glavnu ulogu imati Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)
te županijski zavodi za javno zdravstvo.
U sklopu HZJZ-a trebat će preciznije odrediti zadaće centara u
skladu s potrebama županija u kojima djeluju, kao i urediti da se
centri financiraju iz jednog izvora, čime bi se omogućio nadzor
njihova rada. Centri bi ujedno trebali preusmjeriti svoje
preventivne aktivnosti ka konzumentima sintetičkih droga, kojih je
sve više, kaže dr. Barbir.
Naime, trend u Hrvatskoj jest da se smanjuje broj heroinskih
ovisnika, a raste broj korisnika sintetičkih droga, pa je tako u
prošloj godini zabilježeno 700 posto više zapljena tih droga.
Lani je zabilježen pad heroinskih ovisnika. U 2002. registrirano je
960 novih ovisnika a godinu prije 1.025. U Hrvatskoj je ukupno
registrirano oko 8000 konzumenata heroina, ali se pretpostavlja da
ih ima oko 15 tisuća.
(Hina) mt vl
(Hina) mt vl