US-FR-RU-IQ-RATOVI-Vlada-Nemiri/sukobi/ratovi RFE 23. III. TISAK RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE23. III. 2003. The Washington Post objavljuje da Sjedinjene Države moraju izgraditi međunarodni konsenzus u sljedećim tjednima jer kad Sadam
Husein više ne bude na vlasti bit će im nužna potpora svjetske zajednice u stvaranju stabilne i demokratske vlade Iraka. Ovaj ugledni dnevnik upozorava da SAD u iračkoj krizi ne smije zaboraviti Rusiju. Da bi ponovo postigla konsenzus u međunarodnoj zajednici, Amerika mora razumjeti najprije kako ga je izgubila. Najlakše bi bilo okriviti Francusku koja zaslužuje svaku kritiku za diplomatske napore tijekom dvanaest godina zahvaljujući kojima je Sadam Husein uspijevao izbjeći obaveze postavljene rezolucijama Vijeća sigurnosti. Okrivljujući Francuze Amerika ipak ne uspijeva objasniti kako je propustila da ih izolira ili kako su oni uspjeli izolirati Sjedinjene Države u Vijeću sigurnosti, napominje list.Pogreška nije učinjena prema Francuzima već u američkom zapostavljanju Rusije. Do prošlog tjedna svrstavanje ruskog predsjednika Vladimira Putina uz Sjedinjene Države bilo je najveći uspjeh osobne diplomacije sadašnjeg američkog predsjednika. Unatoč odluci Bushove administracije da naruši ruske interese odustajući od sporazuma ABM-a, Putin je pokazao spremnost na
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
23. III. 2003.
The Washington Post objavljuje da Sjedinjene Države moraju
izgraditi međunarodni konsenzus u sljedećim tjednima jer kad Sadam
Husein više ne bude na vlasti bit će im nužna potpora svjetske
zajednice u stvaranju stabilne i demokratske vlade Iraka. Ovaj
ugledni dnevnik upozorava da SAD u iračkoj krizi ne smije
zaboraviti Rusiju. Da bi ponovo postigla konsenzus u međunarodnoj
zajednici, Amerika mora razumjeti najprije kako ga je izgubila.
Najlakše bi bilo okriviti Francusku koja zaslužuje svaku kritiku za
diplomatske napore tijekom dvanaest godina zahvaljujući kojima je
Sadam Husein uspijevao izbjeći obaveze postavljene rezolucijama
Vijeća sigurnosti. Okrivljujući Francuze Amerika ipak ne uspijeva
objasniti kako je propustila da ih izolira ili kako su oni uspjeli
izolirati Sjedinjene Države u Vijeću sigurnosti, napominje list.
Pogreška nije učinjena prema Francuzima već u američkom
zapostavljanju Rusije. Do prošlog tjedna svrstavanje ruskog
predsjednika Vladimira Putina uz Sjedinjene Države bilo je najveći
uspjeh osobne diplomacije sadašnjeg američkog predsjednika.
Unatoč odluci Bushove administracije da naruši ruske interese
odustajući od sporazuma ABM-a, Putin je pokazao spremnost na
izgradnju strateškog partnerstvoa sa SAD-om i na tom osnovu bio je
voljan odustati od višegodišnje sovjetske i ruske potpore Sadamu
Huseinu. Takav pristup u Jeljcinovo vrijeme bio bi nemoguć. Putin
je razvio drugačiju strategiju, procijenjujući da je budućnost
Rusije u partnerstvu s Washingtonom, a ne Bagdadom. Bez ovakvog
zaokreta, Moskva nikada ne bi podržala rezoluciju 1441 Vijeća
sigurnosti. Takav razvoj događaja davao je šansu Bushu da nagovori
Putina i na drugu rezoluciju o Iraku.
Problem je što američka diplomacija nije to ni pokušala,
procjenjujući pogrešno da Bushova administracija ima zajamčenu
Putinovu potporu.
Zašto je Rusija toliko važna? Zato što je učinkovita diplomatska
strategija u Vijeću sigurnosti temeljena na jednostavnoj računici.
Pored britanskog, Americi je trebao glas još jednog stalnog članicu
Vijeća sigurnosti, a s tri glasa stiže i četvrti jer se Kina
svrstala uz većinu. Peti član s pravom veta Francuska u tom slučaju
ostaje izolirana i ne bi se usudila spriječiti usvajanje rezolucije
o uporabi sile. Sada je kasno da se spašava konsenzus kojim bi se
legitimirao rat u Iraku, ali nije kasno da se počne graditi
međunarodna suglasnost oko demokratske budućnosti Iraka i mira na
Bliskom istoku. Putin se slaže s tim ciljevima ne zbog gospodarskih
interesa u Iraku već zato što je Moskva željna postati
konstruktivan partner u nastojanjima da se okonča palestinsko-
izraelski sukob, zaključuje Washington Post.
Los Angeles Times donosi komentar Artura Schlesingera,
povjesničara i posebnog pomoćnika američkog predsjednika Johna
Kennedyja. On upozorava da je Bushova doktrina pretvorila Ameriku u
svjetskog suca, porotnika i izvršitelja. Koliko god bili
dobroćudni motivi SAD-a, to će korumpirati njen vrh, napominje
Schlesinger. Na pitanje zašto su SAD požurile u rat protiv Iraka, on
ističe da ima osnova za sumnje da je to jedini sukob u kojem Amerika
može pobijediti. Ne možemo trijumfirati u ratu protiv Al Kaide jer
ona napada iz sjene i potom se krije u sjeni. Ne možemo pobijediti
Sjevernu Koreju jer ima nuklearno oružje, ocjenjuje ovaj
povjesničar. Kada je riječ o Iraku, kako primjećuje, nuklearne
programe je teško sakriti. Inspekcija, nadzor i prisluškivanje
otkrili bi nuklearne ambicije Sadama Huseina. On se mogao obuzdati
i nije besmrtan, ističe Artur Schlesinger i podsjeća na misao
predsjednika Johna Kennedyja da Amerika nije svemoćna i sveznajuća
jer svojom populacijom čini samo šest posto čovječanstva i ne može
nametati volju i svoje rješenje ostatku svijeta.
The Observer donosi intervju bivšeg šefa britanske diplomacije i
doskorašnjeg vođe laburista u Donjem domu parlamenta Robina Cooka
kojim upozorava da Britanija mora popraviti odnose s Europom,
posebice Francuskom i Njemačkom, kako bi se uspostavila protuteža
politici supersile. Ukoliko London ne uspije pronaći načina da kaže
ne Americi, načelo međunarodne solidarnosti je mrtvo. Britanija se
sada nalazi u poziciji zbog koje će zažaliti, preblizu je Americi,
predaleko od Europe, ističe Cook.
New York Times donosi procjenu američkog politologa Johna
Mirshamera, da će bez obzira uspiju li ili propadnu američki napori
u svrgavanju Sadama Huseina i izgradnji demokratskog Iraka,
ostaviti dubok trag u regiju Bliskog istoka. Carls Kupcan iz
američkog Vijeća za međunarodne odnose predviđa žestoko rivalstvo
Amerike i Europe kada je riječ o promjenama na Bliskom istoku.
Imajući u vidu povijest regije i korijene radikalnog islama,
stvaranje američke kolonije u Iraku će učiniti više na jačanju
radikalizma nego na njegovom obuzdavanju, smatra ovaj stručnjak.
(RFE)