PROŠLE GODINE U HRVATSKOJ IZDANO 13.185 GRAĐEVNIH DOZVOLA

ZAGREB, 6. ožujka (Hina) - Tijekom prošle godine u Hrvatskoj je izdano ukupno 13.185 građevinskih dozvola ili 2,5 posto više nego prethodne godine, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna vrijednost radova predviđenih tim dozvolama iznosi 23,3 milijardi kuna ili čak 83 posto više nego 2001. godine.#L# Za izgradnju zgrada lani je izdano 11.613, a za ostale građevine 1.572 dozvole, no predviđena vrijednost radova na ostalim građevinama premašuje ono predviđenu za radove na zgradama. Na izgradnji ili rekonstrukciji zgrada predviđeno je izvođenje radova u vrijednosti 11,38 milijuna kuna, a na ostalim građevinama od 11,9 milijardi kuna. Riječ je, naime, o velikoj vrijednosti građevnih radova na prometnoj infrastrukturi, ponajprije na autocestama. Za tu su namjenu izdane ukupno 273 građevne dozvole, kojima se predviđaju radovi u vrijednosti od gotovo 10 milijardi kuna. Građevnim dozvolama za zgrade, kojih je lani izdano 1,6 posto više nego 2001., predviđa se izgradnja 19.549 stanova ukupne korisne površine veće od 1,6 milijuna četvornih metara, što znači da bi prosječna korisna površina tih stanova iznosila oko 85,9 metara četvornih. Najveći je dio tih građevinskih dozvola izdano za izgradnju novih zgrada (8.907), i to ponajprije stambenih zgrada - njih 6.807. Među dozvolama izdanima za nestambene zgrade (ukupno 2.100), najveći se dio odnosio na one za izgradnju zgrada za promet i telekomunikacije te industrijske zgrade i skladišta - po 397 dozvola te za zgrade za trgovinu na veliko i malo, njih ukupno 305. Za hotele i slične zgrade, pak, prošle je godine izdana 101 građevna dozvola. Promatrano prema teritorijalnoj podjeli, od ukupne predviđene vrijednosti građevnih radova na temelju prošlogodišnjih građevnih dozvola, najveći se dio odnosi na radove koji su ili će se izvoditi u Gradu Zagrebu - 3,7 milijardi kuna. U Ličko-senjskoj je županiji predviđeno izvođenje radova u vrijednosti 2,78 milijardi kuna, a u Splitsko-dalmatinskoj od 2,67 milijardi kuna. I dok se u Gradu Zagrebu najveći dio vrijednosti odnosi na izgradnju ili rekonstrukciju zgrada, u Ličko-senjskoj i Splitsko- dalmatinskoj županiji, najveći će dio sredstava biti utrošen za prometnu infrastrukturu. Slično je i, primjerice, s Karlovačkom, Varaždinskom, Primorsko-goranskom te Zadarskom županiji, u kojima su također u tijeku radovi na izgradnji autocesta. (Hina) rub ds