DW 21.II. HRVATSKA IMA BOLJE GOSPODARSKE POKAZATELJE OD DRUGIH KANDIDATA

DEUTSCHE WELLE - DW 21. II. 2003. U usporedbi s ostalim kandidatima, gospodarski pokazatelji Hrvatske 'nisu tako loši' Današnje izdanje Handelsblatta, gospodarskog dnevnika iz Duesseldorfa, objavilo je sažeti članak pod naslovom 'Hrvatska se priprema na prijem u Europsku uniju' u kojem se navodi namjera hrvatskog premijera Račana da službeno preda molbu grčkoj vladi koja trenutačno predsjedava unijom. Ako ta molba i formalno bude prihvaćena, treba odrediti rok početka pregovora, koji bi teško mogli početi prije kraja 2004. godine. To znači da bi, ukoliko Hrvatska želi postati članicom već 2007. godine, pregovori trebali biti završeni u rekordnom roku od dvije godine. Zbog toga je realistično očekivati da bi prijem mogao uslijediti tek 2009. godine. Ali Handelsblatt donosi i neke gospodarske pokazatelje o Hrvatskoj, a za vas smo odvojili neke dijelove tog članka: "Ukupni gospodarski uvjeti u Hrvatskoj, obzirom na predstojeće pregovore o prijemu, i nisu tako loši. Tako je ova zemlja krajem prošle godine mogla iskazati jednu od najviših stopa rasta uopće u Europi: 5 posto u trećem kvartalu. Institut za komparativnu svjetsku ekonomiju WIIW iz Beča procjenjuje rast brutonacionalnog dohotka u 2002. na 4,5 posto, dok je godinu prije toga bio 3,5 posto. Ali kratkoročno i srednjoročno institut iz Beča očekuje kočenje tog razvitka jer je Središnja banka odgovarajućom zajmovnom politikom morala zagušiti privatnu potrošnju koja je upravo bujala. Ta privatna potrošnja se donedavna uglavnom temeljila na sve većim zajmovima. Smanjenjem potrošnje bi moglo doći i do kraja ekspanzije uvoza, što ekonomski institut drži da će poboljšati rezultate u vanjskoj trgovini i ukupnom učinku: oba ta pokazatelja su 2002. godine bila u opasno debelom minusu. Drugi problem su visoki vanjski dugovi koji su krajem studenog dosegli 14 milijardi i 100 milijuna dolara i što je za četvrtinu više nego prošle godine. Vlada predsjednika Račana se nada da će te teškoće riješiti ulaganja iz inozemstva. Ali ona su od siječnja do rujna 2002. godine pala na 760 milijuna dolara, dok je u istom razdoblju godine ranije bilo milijardu i 200 milijuna. Dok su u prošlosti najviše zanimanja budili bankovni i turistički sektor, sada bi to mogla biti privatizacija naftnog koncerna INA-e. A na investicije u turistički sektor je u posljednje vrijeme pala sjena: regulativa za strana ulaganja je modernizirana, ali 'vrag' je u svakodnevnici. Tako je jedan koalicijski partner nedavno spriječio ulazak slovenske tvrtke u turistički projekt, a austrijski investitor koji je kao većinski vlasnik uložio velik novac u drugi projekt se mora sada braniti od svog manjinskog partnera koji ga sudskom presudom želi razvlastiti - sudski postupak, po mišljenju Austrijanca, jednostrano podržava hrvatskog partnera. Takve 'slabosti' pravosuđa, kao što koelnski institut piše u svom izvješću, neće slučajno igrati veliku ulogu u pregovorima o prijemu u Bruxellesu." (DW)