FINANCIJSKI BILTEN OD 13. DO 20. VELJA]E 2003.

FINANCIJSKI BILTEN OD 13. DO 20. VELJA]E 2003. SADR@AJ: 1. Tjedno izvje{}e s Tr`i{ta novca Zagreb 2. Tjedno izvje{}e sa Zagreba~ke burze 3. Tjedno izvje{}e s Vara`dinskog tr`i{ta 4. Tjedno izvje{}e sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvje{}e sa svjetskih financijskih tr`i{ta 6. Srednji te~ajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Sjednica vlade 9. Sa zatvorene sjednice Vlade 10. Mesi} i Ra~an potpisali zahtjev za ~lanstvo RH u EU 11. Deficit teku}eg ra~una platne bilance 588 milijuna USD 12. Po~eo s radom novi investicijski fond - OrbisFond 13. Hrvatska: 83 posto gra|ana posluje s bankama 14. Darovnica Svjetske banke za projekt obnovljivih izvora energije 15. U Londonu u petak zaklju~ena ponuda za Hrvatske euroobveznice 16. Statistika 1. Tjedno izvje{}e s Tr`i{ta novca Zagreb Datum Potra`njau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosje~na kamata (%) 14. II 100.000.000 70.000.000 64.500.000 1,27 17. II 140.000.000 65.980.000 65.980.000 2,07 18. II 100.000.000 60.000.000 39.500.000 2,17 19. II 110.000.000 70.000.000 48.500.000 2,05 20. II 105.000.000 55.000.000 32.600.000 2,41 Prosje~no 111.000.000 64.196.000 50.216.000 1,99 Na Tr`i{tu je novca ovoga tjedna vladala nesta{ica novca. Naime, u ponudi je nedostajalo gotovo dvostruko vi{e sredstava od ponu|enih. Uz nedostatak slobodnih sredstava na strani ponude dodatna ote`avaju}a okolnost pri podmirenju {to ve}eg dijela potra`nje bili su i iskori{teni kreditni limiti kreditora prema nekim od korisnika. Tako je ovoga tjedna podmireno tek oko 45 posto ukupno prijavljene potra`nje iskoristiv{i pritom oko 78 posto ukupne ponude. Cijena se pak novca zadr`ala na pro{lotjednim razinama te je u prosjeku bila manja zanemarivih 0,01 postotni bod iznosiv{i prosje~no 1,99 posto. Ina~e, uz uobi~ajeno trgovanje kunama na Tr`i{tu je novca ovoga tjedna ostvaren i promet od 200 tisu}a eura po te~aju od 7,6035 kuna za jedan euro. Aukcija blagajni~kih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajni~kih zapisa Hrvatske narodne banke u srijedu, ukupno je na rok od 35 dana pristiglo ponuda u iznosu od 681 milijun kuna, koliko je iznosio i ukupan iznos prihva}enih ponuda. Najni`a je ponu|ena cijena pritom iznosila 2,00 posto, a najvi{a 2,15 posto. Sukladno tome, vagana je kamatna stopa iznosila 2,11 posto, a vagana diskontna cijena 99,798 kuna. Od 19. velja~e vrijednost ukupno upisanih blagajni~kih zapisa HNB iznosi 4,573 milijarde kuna. 2. Tjedno izvje{}e sa Zagreba~ke burze Zagreba~ka burza: Aktivne dionice od 14. do 20. velja~e (cijene u kunama) Dionica Najni`aCijena Najvi{acijena ZadnjaCijena UkupanPromet Pliva 480 490,50 482 11.060.734 Podravka 190 203 202 3.058.857 Atlantska plovidba 24 24 24 456 Badel 1862 42,50 42,50 42,50 8.755 Beli{}e 112 115 112 17.436 Croatia osiguranje-P 1.950 2.005 1.950 17.935 Croatia osiguranje-R 2.000 2.060 2.050 205.933 Nova banka 145 145 145 5.365 Dalekovod 110 111,51 110 72.210 Elka 63,51 69 69 81.919 Rabac ugost. i turizam 100 100 100 27.100 Istraturist 113,53 115 115 82.130 Jadranski naftovod 2.010 2.050 2.050 161.750 Karlova~ka banka-R 49 52 49 211.731 Karlova~ka pivovara 900 908 900 1.532.803 Kon~ar 79 82 82 319.101 Kra{ 282 285 283,22 748.998 National 8.400 8.400 8.400 75.600 Privredna banka 185 185,16 185 78.821 Plava laguna 600 621 615 67.822 Riviera 136,50 138 138 255.384 Slavonska banka 820 820 820 820 SN Holding 38 40 40 24.284 Sun~ani Hvar 36 37,50 36,10 55.719 Vara`dinska banka 210 210 210 321.300 Varteks 44 46 46 106.270 Zagreba~ka banka C 1.000 1.000 1.000 1.000 Zagreba~ka banka 0 1.250 1.300 1.300 163.325 Zagreba~ka pivovara 2.250 2.251 2.250 22.505 Zlatni rat 30,24 30,29 30,24 4.541 PIF Pleter 35,11 37 37 9.165 PIF Sunce 20 21 21 7.582 ZIF Expandia 37,51 44,26 38 8.548.853 ZIF Slavonski 24,57 25,12 25 32.867 ZIF Velebit 58 60 60 268.768 DAB-O-03CA*1 104,90 104,90 104,90 2.756.540 DAB-O-05CAinst*2 112,40 112,40 - 4.263.453 HZZO-O-047Ainst*3 107,20 107,20 - 4.070.868 RHMF-O-049A*4 104,40 105,00 104,40 4.959.809 RHMF-O-049Ainst*5 104,35 104,65 - 17.446.973 RHMF-O-08CAinst*6 111,40 111,50 - 16.928.668 RHMF-O-125A*7 109,70 110,30 110,25 1.863.128 RHMF-O-125Ainst*8 109,90 110,32 - 25.940.420 105.908.662 *1obveznice Dr`avne agencije za osiguranje {tednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godi{nje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospije}em 19. prosinca 2003. godine - cijena u % nominale *2obveznice Dr`avne agencije za osiguranje {tednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godi{nje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospije}em 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena izme|u institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *3obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena izme|u institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *4obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospije}a 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem te~aju HNB-a - cijena u % nominale *5obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospije}a 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem te~aju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena izme|u institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *6obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospije}a 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena izme|u institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *7obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godi{nje i dospije}em 23. svibnja 2012. godine *8obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godi{nje i dospije}em 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena izme|u institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi Na Zagreba~koj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 105,9 milijuna kuna, zahvaljuju}i ponajvi{e trgovini obveznicama. Ina~e, uz obveznice aktivno je bilo 35 dionica, a pritom je njih 16 izgubilo, dok ih je deset dobilo na vrijednosti. Najve}i je promet ovoga tjedna ostvaren izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama RHMF125 (25,9 milijuna), RHMF049 (14,4 milijuna), RHMF08 (16,9 milijuna), DAB05 (4,2 milijuna) i HZZO (vi{e od ~etiri milijuna) te burzovnom trgovinom obveznicama RHMF049 (4,9 milijuna), DAB03 (2,7 milijuna), RHMF125 (1,8 milijuna kuna). Zna~ajniji je pak promet ostvaren trgovinom dionicama Plive (11 milijuna), ZIF-a Expandia (8,5 milijuna), Podravke (vi{e od tri milijuna) te Karlova~ke pivovare (1,5 milijuna kuna). Na listi gubitnica neslavno je vode}e mjesto, s gubitkom od 56 kuna, zauzela povla{tena dionica Croatia osiguranja. Slijedila ju je, s padom cijene od 50 kuna, dionica Zagreba~ke pivovare, dok je cijena redovne dionice Croatia osiguranja ni`a 25 kuna. Zna~ajnije je, 17 kuna ili vi{e od 28,5 posto, potonula cijena dionice Badela 1862. Obi~na pak dionica Zagreba~ke banke pojeftinila je 16, Nove banke 15, a Plave lagune sedam kuna. Tako|er su zna~ajnije na vrijednosti izgubile dionice Zlatnog rata te Atlantske plovidbe. Naime, cijena je prvoj pala 5,76 kuna ili 16 posto, a drugoj ~etiri kune ili vi{e od 14 posto. Redovna dionica Karlova~ke banke te dionice Riviere i PIF-a Sunce jeftinije su dvije, a Plive i Dalekovoda jednu kunu. Na za~elju liste gubitnica, s gubitkom od 78 donosno 51 lipe, na{le su se dionice Kra{a i ZIF-a Expandia. Na vrijednosti su, 0,28 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubile obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospije}a 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem te~aju HNB-a. Vrijednost pak obveznica Dr`avne agencije za osiguranje {tednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godi{nje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospije}em 19. prosinca 2003. godine pala je 0,1 postotni bod od nominalne cijene. Na listi dobitnica vode}e je mjesto, s rastom cijene od ~ak 700 kuna, zauzela dionica Nationala. Cijena pak dionice Podravke porasla je {est, Elke 2,5, a Beli{}a 2,45 kuna. Dionice SN Holdinga i Varteksa poskupile su dvije, dok je dionica Kon~ara skuplja 1,89, a ZIF-a Velebit jednu kunu. Na za~elju liste dobitnica, s dobitkom od 49 odnosno deset lipa, na{le su se dionice ZIF-a Slavonski i Sun~anog Hvara. Na vrijednosti su, premda skromnih 0,05 postotnih bodova od nominalne cijene, dobile obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godi{nje i dospije}em 23. svibnja 2012. godine CROBEX indeks porastao je ovoga tjedna tek jedan bod - na 1.069 bodova. Vrijednost pak indeksa CROBIS ovoga je tjedna porasla tako|er jedan bod - na 102 boda. Cijene otvorenih investicijskih fondova OTVORENI FOND Kupnja u kn*+ Podaja u kn* CAIB Select Eurobond 10,90 - CAIB Select Europe 6,96 - Erste international 72,45 74,26 ICF Equity Income 98,87 99,12 ICF Fixed Income 108,69 108,96 ICF Money Market 100,86 - VictoriaFond 19,81 2,80 PBZ Euro nov~ani fond 101,94 - PBZ Global fond 103,10 - PBZ Kunski nov~ani fond 100,47 - PBZ Nov~ani fond 102,38 - RBA Balance 102,89 - RBA Bonds 109,37 - TT global investor 36,70 37,80 ZB Bond 111,06 - ZB Europlus 113,06 - ZB Global 97,32 - ZB Plus 114,91 - *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima 3. Tjedno izvje{}e s Vara`dinske burze Vara`dinska burza: Aktivne dionice od 14. do 20. velja~e (cijene u kunama) Dionica Najni`a Cijena Najvi{a Cijena Zadnja Cijena Prosje~naCijena Ukupan Promet ZIF Dom 50 52,50 51,90 51,66 2.835.537 Anita 1.108 1.350 1.108 1.108 7.858 Arenaturist 43 43 43 43 2.107 Beli{}e 110 115 115 112,82 59.910 Chromos Samobor 360 360 360 360 360 Nova banka 160 160 160 160 4.320 Elka 65 67 67 65,88 9.947 Elektromaterijal 200 220 220 219,80 21.980 Elektropromet 36,47 36,47 36,47 36,47 3.537 ZIF Expandia 39 40 39 39 489.941 Hoteli Rabac 100 105 101 101 424.845 Jadranka 220 235 220 220 6.165 Jadran Tvornica ~arapa 170 170 170 170 20.570 Karlova~ka banka 50,20 51 50,20 50,20 15.240 Karlova~ka pivovara 900 906 906 906 1.125.711 Laguna 178 180,10 180,10 180,10 53.820 Ledo 530 530 530 530 137.800 MIV Vara`din 1.850 1.850 1.850 1.850 3.700 Podravska banka-R 220 225 225 223,67 83.820 Preko 70 70 70 70 4.620 Puris 180,55 180,55 180,55 180,55 50.373 Riadria banka 200 210 210 210 58.460 Riviera 138 138 138 138 6.900 Sunce osiguranje-P 100 100 100 100 13.000.000 ZIF Slavonski 25,20 26 25,51 25,63 396.127 Slatinska banka-P 79,58 79,73 79,73 79,73 9.554 SN Holding 40 40,10 40 40 2.821.555 [tedionica Sonic-P 116 116 116 116 1.392 [tedionica Sonic-R 200 220 230 228,70 14.750 Tankerska plovidba 203,81 203,81 203,81 203,81 5.095 Transport-commerce 1.000 1.000 1.000 1.000 184.000 ZIF Velebit 59 60,50 60,50 60,21 508.990 Zlatni rat 26 26 26 26 3.900 PIF Pleter 37,25 38 37,50 37,50 262.715 PIF Sunce 21 24,20 21 21,21 401.099 RHMF-A-A*1 24,40 25,00 24,50 24,50 1.045.354 24.082.069 *1Prava na dodjelu odre|enih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Na Vara`dinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 24 milijuna kuna, ponajvi{e zahvaljuju}i trgovini povla{tenim dionicama Sunce osiguranja (13 milijuna), ZIF-a Dom (2,8 milijuna), SN Holdinga (2,8 milijuna) i Karlova~ke pivovare (1,1 milijuna) te Pravima RHMF (vi{e od milijun kuna). Ina~e, aktivno je bilo 35 dionica, a pritom je njih 12 dobilo, dok ih je devet izgubilo na vrijednosti. Me|u dobitnicama najvi{e je, 20 kuna, porasla cijena dionice Jadranke. Slijedila ju je, s dobitkom od deset kuna, dionica Riadria banke. Dionica pak Karlova~ke pivovare poskupila je {est, Beli{}a 2,82, a Arenaturista dvije kune. Cijena dionice Tankerske plovidbe vi{a je 1,81, Elke 1,43, ZIF-a Velebit 1,21, a Hotela Rabac jednu kunu. Dionica pak ZIF-a Dom skuplja je 60, a ZIF-a Slavonski 43 lipe. Na za~elju liste dobitnica, s dobitkom od 20 lipa, na{la se dionica Karlova~ke banke. Na vrijednosti su, pola postotna boda od nominalne cijene, dobila Prava na dodjelu odre|enih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Me|u gubitnicama zna~ajniji su pad vrijednosti zabilje`ile dionice Anite i Zlatnog rata. Naime, cijena je prvoj potonula 242 kune ili gotovo 18 posto, a drugoj 12 kuna ili vi{e od 31,5 posto. Slijedila ju je, s padom cijene od 9,9 kuna, dionica Lagune. Tako|er su zna~ajnije, 4,83 kune ili gotovo 12 posto, odnosno 2,76 kuna ili vi{e od 11,5 posto, pojeftinile dionice Elektroprometa te PIF-a Sunce. Cijena pak redovne dionice Podravske banke pala je 1,33, a redovne dionice [tedionice Sonic 1,3 kune. Na za~elju liste gubitnica, s gubitkom od 92 odnosno 11 lipa, na{le su se dionice ZIF-a Expandia te PIF-a Pleter. Ponajvi{e zahvaljuju}i zna~ajnijem padu cijene dionice Anite, VIN indeks pao je ovoga tjedna devet bodova - na 549 bodova. 4. Tjedno izvje{}e sa svjetskih burzi Indeksi na me|unarodnim burzama Burza / Indeks 13. velja~e 20. velja~e Promjena u % New York/DJIA 7.749,87 7.914,96 2,13 Tokyo/Nikkei 8.599,66 8.650,92 0,60 London/FTSE-100 3.610,80 3.687,20 2,12 Frankfurt/DAX 30 2.555,27 2.591,26 1,41 Ne{to povoljnija poslovna izvje{}a ovoga su tjedna na svjetskim tr`i{tima dionica potaknula kupovine, iako prijetnja izbijanjem rata na Bliskom istoku i dalje nadvija burzovno poslovanje te ograni~ava rast cijena. Njujor{ki Dow Jones indeks u tom je razdoblju porastao za ne{to vi{e od dva posto, na 7.914,96 bodova. Tehnolo{ki Nasdaq indeks sko~io je u utorak, prvog radnog dana ameri~kih burzi, ~ak 2,78 posto, na 1.346 bodova, nadoknadiv{i tako gubitke zabilje`ene od po~etka ove godine, da bi do kraja tjedna zabilje`io 1.331 bod. Tr`i{ni promatra~i ka`u da se mnogi ulaga~i klade u rast cijena dionica posebice onih tehnolo{kog sektora, nakon {to napetosti izme|u Iraka i Sjedinjenih Dr`ava budu razrije{ene, bilo uporabom vojne sile ili diplomatskim pregovorima. "Ljudi se po~inju ne{to bolje nositi s izgledima rata s Irakom i geopoliti~kom situacijom," kazao je direktor trgovine dionica na neformalnom tr`i{tu S.G. Cowen, Michael Palazzi. "Ulaga~i su izbjegavali mnoge dionice zbog svega {to se doga|a u svijetu, no sada po~inju gledati na njih obzirom na to koliko vrijede." Me|u najve}im su dobitnicima bile tehnolo{ke kompanije, pri ~emu najvi{e dionica EMC-a, oja~av{i ~ak 7,5 posto, zbog poja~anog interesa ulaga~a za tehnolo{ki sektor. To je podiglo cijene dionica i ostalih pripadnika sektora, me|u kojima se isti~u one Microsofta i Intela, s rastom od oko 3,4 posto. Od zna~ajnijih dobitnika jo{ se izdvaja dionica Lucent Technologiesa, sa skokom od 5,3 posto, nakon {to je tvrtka objavila da stoji iza svojih ranijih procjena rasta prihoda u drugom ovogodi{njem tromjese~ju u odnosu na prvo tromjese~je. Od rijetkih se gubitnika izdvaja dionica najve}e svjetske novinske agencije Reuters, koja je izgubila 10 posto na vrijednosti, zbog objave rekordnog gubitka u 151-godi{njoj povijesti tvrtke i najave ukidanja 3.000 radnih mjesta. Ipak, strahovi od ameri~kog rata s Irakom nisu nestali. Vidljivo je to i kod cijena nafte, koje su porasle na nove najvi{e razine u posljednjih 29 mjeseci uslijed zabrinutosti zbog novog smanjenja ameri~kih zaliha sirove nafte u trenutku kada prijeti rat s Irakom. "Dugoro~ni ulaga~i nisu voljni uklju~iti se na tr`i{te i kupovati dionice", kazao je tr`i{ni analiti~ar pri S&P Marketscope, Paul Cherney. "To je nevolja za tr`i{te dionica, i ostat }e tako sve dok se s Irakom ne{to ne rije{i." Sjedinjene Dr`ave i Velika Britanija rade na sastavljanju UN-ove rezolucije koja dopu{ta uporabu vojne sile, za koju se nadaju da }e sti{ati globalno protivljenje ratu. Taj rat, pretpostavlja se, dogodit }e se za nekoliko tjedana. Protivljenje ratu {irom svijeta na prosvjedima preko vikenda popravilo je pone{to raspolo`enje europskih ulaga~a. Nekoliko dobrih poslovnih izvje{}a, pak, potaknulo ih je na kupovine dionica. To je povisilo vrijednosti europskih burzovnih indeksa, tako da je londonski Ftse indeks oja~ao oko dva posto, na 3.687 bodova. Frankfurtski DAX, pak, nakon velikih gubitaka od po~etka tjedna zbog pada cijena dionica Deutsche Telekoma, do kraja tjedna nadoknadio je gubitke, te je zavr{io u plusu od 1,4 posto, na 2.591 bod. Imaju}i na umu tri dana uzastopnih dobitaka, neki stratezi tvrde da je pogodno tlo za razvitak trenda rasta uo~i samog po~etka ira~kog rata. "Ulaga~e sada brine rat s Irakom, a ne kad meci po~nu frcati", kazao je globalni strateg pri Nomuri, Anais Faraj. Drugi analiti~ari su mnogo skepti~niji. "Jo{ uvijek postoji mogu}nost da SAD i Britanija sami zapo~nu rat u Iraku, {to bi zna~ilo mnogo riskantniji ishod", tvrdi stratetg pri E*Tradeu, Rupert Thompson. Dionica najve}eg europskog telekoma Deutsche Telekoma oslabila je ~ak devet posto, nakon {to je objavio da }e emitirati nove konvertibilne obveznice u vrijednosti 2,3 milijarde eura. Ulaga~i su se okrenuli kupnji tih novih konvertibilnih obveznica, a izbjegavali dionice zbog straha od rata s Irakom. Cijene dionica {vicarske banke UBS-a spustile su se 5,5 posto, nakon {to je ta banka izvijestila o gubitku od 101 milijun {vicarskih franaka u zadnjem lanjskom tromjese~ju. Gubitak na vrijednosti dionica zabilje`ila je i francuska naftna kompanija TotalFinaElf i to 1,6 posto, jer je izvijestila o lanjskoj dobiti ne{to ni`oj od o~ekivanja tr`i{ta. Dionice DaimlerChryslera, pak, oja~ale su jedan posto, potaknuv{i kupovinu i ostalih dionica u tome sektoru, nakon {to je objavio da o~ekuje da }e Chrysler ove godine ponovno poslovati s dobiti, te da }e stoga i dobit cijele skupine biti znatno vi{a, uz uvjet odr`anja stabilnih gospodarskih uvjeta. Njema~ki Volkswagen istodobno je ostvario rast cijena dionica od 1,7 posto. Bilo je dobitnika i u maloprodajnom sektoru, jer je vode}i europski trgovac ku}nim potrep{tinama Kingfischer izvijestio o dobrim rezultatima poslovanja. "Ulaga~i su i nadalje suo~eni s jadnim poslovnim rezultatima korporacija u 2002. i prili~no slabim izgledima za njihov oporavak u ovoj godini", kazao je Gert de Mesure, voditelj trgovine dionicama pri Delta Lloyd Securitiesu u Antwerpenu. "Kompanije }e i dalje biti oprezne sve dok ne okon~a neizvjesnost oko ira~kog rata. Do tada, tr`i{te }e reagirati vi{im premijama rizika i velikim oscilacijama cijena dionica". Na Tokijskoj burzi ovoga je tjedna Nikkei indeks porastao 0,6 posto, na 8.650 bodova. 5. Tjedno izvje{}e sa svjetskih deviznih tr`i{ta 13. velja~e 20. velja~e Promjena u % Euro/USD 1,0832 1,0816 -0,15 Euro/JPY 130,69 127,06 -2,78 USD/JPY 120,64 118,30 -1,94 Ameri~ki dolar pone{to se oporavio prema najva`nijim svjetskim valutama na deviznim tr`i{tima ovoga tjedna, budu}i je postalo o~ito da se ira~ki rat odga|a za neko vrijeme. S druge strane, japanski jen se znatniji spustio prema ostalim valutama, jer se tr`i{ta pribojavaju intervencija japanskih monetarnih vlasti. Dolar je tako oja~ao 0,15 posto prema euru, koji stoji 1,0816 dolara. Gubici dolara u odnosu na euro bili su zaustavljeni, ka`u analiti~ari, zbog spekulacija da bi ameri~ki napad na Irak mogao biti odgo|en nakon {to su ~elnici zemalja Europske unije na hitnom sastanku o Iraku pozvali na davanje vi{e vremena UN-ovim inspektorima za oru`je za njihov rad. Prijetnje ameri~kim ratom s Irakom pomogle su ru{enju vrijednosti dolara za 2,1 posto u odnosu na euro od po~etka godine. Valutni trgovci s nestrpljenjem ~ekaju nove smjernice iz gospodarstva. I{~ekuju, naime, niz gospodarskih izvje{}a od onog o proizvo|a~kim cijenama u SAD-u, broju nezaposlenih koji su po prvi put tra`ili isplatu naknade u pro{lom tjednu, te do podatka o trgovinskom manjku u prosincu, i mjese~nom indeksu o aktivnostima u ameri~koj proizvodnji Fed-ove podru`nice u Philadelphiji. "Ameri~ki trgovinski manjak i indeks Fed-ove podru`nice prate se s najve}om pozorno{}u," kazao je valutni strateg iz UBS Warburga, Shahab Jalinoos. "Pa ipak, gospodarski pokazatelji i dalje su zasjenjeni ira~kom krizom." S druge strane, utjecajni njema~ki institut Ifo snizio je svoje procjene rasta njema~kog gospodarstva za ovu godinu, i to s ranijih 1,1 posto na 0,9 posto. Upozorenje japanskih financijskih du`nosnika kako je Japan spreman reagirati s ciljem obuzdavanja naglog ja~anja valute pogodilo je jen, koji je posljednjih tjedana bilje`io dobitke u odnosu na dolar te prema euru. Skok vrijednosti jena od 11 posto u odnosu na dolar u protekloj godini mogao bi potkopati napore Japana da potakne izvoz i gospodarski rast, kako bi se izbjegao odlazak tog drugog po veli~ini svjetskog gospodarstva u ~etvrtu recesiju u posljednjem desetlje}u. Ovoga tjedna jen je oslabio sna`nih gotovo tri posto prema euru i otprilike dva posto u odnosu na dolar, Vode}i japanski financijski du`nosnik Zembei Mizoguchi izjavio je kako je skok japanske valute 'ne{to prenagli', dodav{i kako tamo{nje vlasti s velikom pozorno{}u prate zbivanja na financijskim tr`i{tima te da }e 'poduzeti odgovaraju}e korake bude li potrebno'. "Postoji opasnost od intervencije japanskih vlasti na deviznim tr`i{tima. Mislim da }e se to dogoditi, jer jen bez obzira na sve ja~a, pa je time ve}a vjerojatnost da Japan intervenira," kazao je valutni strateg u banci ABN Amro, Aziz McMahon. "Te`e je intervenirati na tr`i{tu kada jen ja~a prema dolaru zato {to dolar gubi na vrijednosti u odnosu na sve valute, no kada jen sam ja~a prema ve}ini stranih valuta tada to zna~i da bi mogli intervenirati." Mnogi se tr`i{ni sudionici pitaju ho}e li se o intervenciji japanskih vlasti na financijskim tr`i{tima raspravljati na sastanku sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta G7 u Parizu. "Tr`i{ta ~ekaju {to }e se re}i na sastanku G7, no prema iskustvu u zadnjih nekoliko godina G7 ne}e uop}e puno govoriti o valutama," kazala je Jane Foley, valutni strateg u Barclays Capital. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedan[%] 1 mjesec[%] 3 mjeseca[%] 6 mjeseci[%] 13.02.03 USLIB 1,31 1,34 1,34 1,34 13.02.03 EULIB 2,80 2,80 2,72 2,59 20.02.03 USLIB 1,32 1,34 1,34 1,34 20.02.03 EULIB 2,79 2,79 2,69 2,57 6. Srednji te~ajevi Hrvatske narodne banke od 14. do 21. velja~e Valuta Te~aj Te~aj Promjena I jedinica 14. velja~e 21. velja~e u % Euro 1 7,5947 7,6005 0,07 USD 1 7,0419 7,0597 0,25 GBP 1 11,4069 11,2784 -1,12 JPY 100 5,8228 5,9471 2,13 CHF 1 5,1724 5,1721 -0,00 SIT 100 3,2844 3,2857 0,03 Kuna je ovoga tjedna, prema te~ajnici HNB-a, oslabila u odnosu na ve}inu promatranih valuta. Tako je te~aj eura, u posljednja tri tjedna, porastao 0,57 posto, probiv{i se iznad psiholo{ke razine od 7,6 kuna za jedan euro, {to je njegova najvi{a vrijednost, u odnosu na kunu, od uvo|enja kao plate`nog sredstva u euro zoni. Tako|er je, u posljednja tri tjedna, porastao te~aj slovenskog tolara za 0,43 posto. Ameri~ki je pak dolar, u posljednjih 14 dana, u odnosu na kunu oja~ao 0,59 posto. Tako|er je, 2,13 posto, ali u sedmodnevnom periodu, u odnosu na kunu porasla vrijednost japanskog jena. S druge je pak strane te~aj kune u posljednja tri tjedna u odnosu na britansku funtu porastao 2,3 posto, dok se te~aj {vicarskog franka ovoga tjedna prakti~ki zadr`ao na pro{lotjednoj razini. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija VRSTA EMISIJE 182 dana 364 dana Ostvareni iznos emisije 21.000.000 85.000.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 21.000.000 95.000.000 Najvi{a ponu|ena cijena uz kamatnu stopu 98,7692,50 % 97,0483,05 % Najni`a ponu|ena cijena uz kamatnu stopu 98,6232,80 % 97,8143,30 % Vagana prosje~na ponu|ena cijena uz kamatnu stopu 98,6302,79 % 96,9813,12 % Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 98,6232,80 % 96,9543,15 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 4,76 0 Dospije}e 2002. 21. kolovoza 19. velja~e Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija odr`anoj u srijedu, planirani je iznos izdanja iznosio 100 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 106 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospije}a od 182 dana, ponu|eni zapisi u iznosu od 21 milijun kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najvi{a je ponu|ena cijena iznosila 98,769 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,50 posto. Najni`a je ponu|ena cijena bila 98,623 kune, uz kamatu od 2,80 posto. Jedinstvena je prodajna cijena odre|ena na 98,623 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 2,80 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio 4,76 posto. Na aukciji su, s rokom dospije}a od 364 dana, ponu|eni zapisi u iznosu od 95 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 85 milijuna kuna. Najvi{a je ponu|ena cijena pritom iznosila 97,048 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,05 posto. Najni`a je ponu|ena cijena bila 97,814 kuna, uz kamatu od 3,30 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga odre|ena na 96,954 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 3,15 posto. Pritom udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 5,022 milijarde kuna. Od toga je 119,4 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 878,7 milijuna, dok je na rok od 364 dana upisano 4,024 milijarde kuna. Slijede}a }e se aukcija odr`ati 25. velja~e, kada }e biti ponu|eni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna trezorskih zapisa. 8. Sjednica vlade Hrvatska Vlada donijela je u ~etvrtak Uredbu o obveznim zalihama nafte i naftnih derivata prema kojoj }e te zalihe biti du`ni osigurati svi uvoznici nafte i naftnih derivata koji su pro{le godine ostvarili neto uvoz od najmanje 25 tona nafte i derivata. Uredba se podjednako odnosi kako na vrijeme mira tako i rata, njome se pove}ava sigurnost opskrbe naftom i naftnim derivatima, istaknuo je premijer Ivica Ra~an, reagiraju}i time i na pisanje nekih medija koji su, s obzirom na ira~ku krizu, Uredbu ve} nazvali ratnom uredbom. Uredbom obveznici trebaju osigurati zalihu od 25 posto neto uvoza (ukupan uvoz umanjen za izvoz) nafte i naftnih derivata iz pro{le godine, ali bi tu obavezu trebali zadovoljavati postupno tako da bi pune zalihe morali osigurati po~etkom 2006. godine. Od 1. travnja ove godine moraju imati zalihe od 10 posto neto uvoza iz pro{le godine, po~etkom idu}e godine zalihe bi morali pove}ati na 15 posto, po~etkom 2005. na 20 posto, a po~etkom 2006. na 25 posto neto uvoza iz prethodne godine. Uredba obvezuje uvoznike da sami skrbe o propisanim zalihama, a mogli bi ih dr`ati sami ili to ugovoriti sa skladi{tarima (pravim osobama sa sjedi{tem u Hrvatskoj i sa dozvolom za obavljanje energetske djelatnosti). Ministar gospodarstva Ljubo Jur~i} je objasnio da se Uredbom otklanjaju mogu}i poreme}aji u opskrbi naftom i naftnim derivatima, te da se pitanje tih zaliha sada regulira sukladno direktivama Europske unije i standardima me|unarodne agencije za energiju. Ministar financija Mato Crkvenac izvijestio je u ~etvrtak Vladu o uspje{nom plasmanu hrvatskih euroobveznica, u iznosu od 500 milijuna eura, pro{loga tjedna na europskim financijskim tr`i{tima. Tim su izdanjem postignuti neusporedivo bolji rezultati od ranijih, postignuta je izuzetno povoljna kamatna stopa od 4,625 posto godi{nje, rekao je. Tako|er je naglasio da su tro{kovi takvog zadu`ivanja znatno manji u odnosu na protekle godine, navode}i da bi tro{kovi servisiranja zadu`enja u istom iznosu, po na primjer uvjetima iz 1999. bili oko 100 milijuna eura ve}i. Vlada je sa sjednice Saboru uputila zakonski prijedlog kojim bi se ratificirao Ugovor o slobodnoj trgovini sa SRJ. Taj je ugovor potpisan 23. prosinca pro{le godine u Beogradu. Na sjednici odr`anoj u ~etvrtak Vladi je predstavljeno Izvje{}e o reformi zdravstva od 2000. do 2003., koji nudi niz pokazatelja o pobolj{anju zdravlja nacije. Ministar zdravstva Andro Vlahu{i} izdvojio je podatke o du`ini `ivota, padu smrtnosti dojen~adi, padu broja samoubojstava, sve bolje rezultate projekata transplantacije organa, te dobre rezultate niza aktivnosti, kakva je primjerice akcija "Recite da nepu{enju". Vlahu{i} je najavio da }e se organizacijski popraviti mre`a zdravstvenih ustanova i raspored lije~nika jer je taj nesrazmjer po `upanijama jo{ uvijek velik pa primjerice na tisu}u stanovnika u Zagrebu radi 4,18 doktora, a u Li~ko-senjskoj `upaniji svega 1,34 doktora. ^lanovi Vlade posebno su pozdravili {to se i u zdravstvu sve vi{e govori u ekonomskim kategorijama. Za zdravstvo se izdvaja devet posto BDP-a po ~emu je Hrvatska na razini razvijenih zemalja u Europi, iako je njen BDP bitno manji od te skupine zemalja. Ukupno }e se ove godine za zdravstvo izdvojiti 17 milijardi kuna no bez dizanja BDP-a ne}e biti ve}ih materijalnih mogu}nosti za razvoj zdravstva, istaknuli su ~lanovi Vlade. Hrvatska }e Vlada osvaja~e triju zlatnih medalja na Svjetskom prvenstvu u skijanju Janicu i Ivicu Kosteli}, kao i ~lanove stru~nog vodstva Hrvatske skija{ke reprezentacije, nagraditi s ukupno 1,2 milijuna kuna neto. Osvaja~ica dviju zlatnih medalja (u kombinaciji i slalomu) Janica Kosteli} bit }e nagra|ena s 240.000 kuna neto, a njezin brat Ivica za zlato u slalomu sa 120.000 kuna neto, re~eno je danas na sjednici Vlade. Po sto tisu}a kuna neto iznosit }e nagrada za ~etiri ~lana u`eg stru~nog tima (Antu Kosteli}a, Vedrana Pavleka, Juru Hafnera i Vicencija Jovana), a po 60.000 kuna neto dobit }e ostali ~lanovi stru~nog tima (Slaven Petrovi}, Igor Jakopovi}, Ivica Franjko, Miodrag Radi}, Damir Luketi} i Ozren Mueller). Dodaju li se tim iznosima porezi, prirezi i doprinosi, ukupno }e iz prora~unske zalihe za nagrade Kosteli}ima i ~lanovima stru~nog vodstva trebati izdvojiti bruto iznos od ukupno ne{to vi{e od dva milijuna kuna. Predvi|ene nagrade znak su velikog priznanje Vlade i cijele hrvatske sportske javnosti za postignute rezultate, istaknuo je ministar financija Mato Crkvenac. Objasnio je da su iznosi nagrada u skladu sa standardima koji su i do sada kori{teni za sportske uspjehe. Premijer Ivica Ra~an najavio je na sjednici da bi na idu}u Vladinu sjednicu trebao sti}i prijedlog uredbe kojom bi se definitivno regulirali kriteriji za nagra|ivanje sporta{a za uspjehe na ljetnim i zimskim Olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima. 9. Sa zatvorene sjednice Vlade Na zatvorenom dijelu sjednice u ~etvrtak, Vlada nije podr`ala Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu, koji su Saboru uputili zastupnici HSP-a Ton~i Tadi} i Vlado Juki}, priop}ila je Vlada. Tim izmjenama oni predla`u ukidanje prava stranim ribarima da izlovljavaju u hrvatskom teritorijalnom moru. U obrazlo`enju navode nedavne doga|aje u Savudrijskom zaljevu vezano za spor hrvatskih i slovenskih ribara o ribarenju u hrvatskim teritorijalnim vodama. U svom obrazlo`enju kojim odbija te zakonske izmjene Vlada navodi da je va`e}i zakon o morskom ribarstvu dovoljno restriktivan te podsje}a da po tom zakonu strane pravne i fizi~ke osobe smiju obavljati gospodarski ribolov u ribolovnom moru RH samo u slu~ajevima utvr|enim me|unarodnim ugovorom. Hrvatska i slovenska vlada potpisale su sporazum o pograni~noj suradnji (SOPS) po kojem su regulirana i pitanja ribarenja u Savudrijskom zaljevu. Vlada je, stoji u priop}enju sa zatvorene sjednice, prihvatila zaklju~ak o davanju ovla{tenja Romanu Noti, pomo}niku ministra gospodarstva za prihva}anje odluka u ime Vlade RH na Glavnoj skup{tini dru{tva INA - Industrija nafte d.d. koja }e se odr`ati 21. velja~e. Tako|er je odobrila sredstva na teret teku}e zalihe Dr`avnog prora~una RH za 2003. Hrvatskom Caritasu u iznosu od 40.000 kuna, radi donacije poreza na dodanu vrijednost na prikupljena sredstva putem telefona 060, za pomo} HIV pozitivnoj djeci. Vlada je odlu~ila objaviti Ugovor izme|u Vlade RH i Vlade Republike Indije o poljoprivrednoj suradnji koji je sklopljen u New Delhiu, 13. studenoga 2002. godine. Vlada je tako|er odlu~ila objaviti Ugovor o me|unarodnom povremenom prijevozu putnika obi~nim i putni~kim autobusima INTERBUS sklopljen 27. travnja 2001. u Bruxellesu. Pokrenula je i postupak za sklapanje Ugovora izme|u Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dodatak i na imovinu, radi pobolj{anja uvjeta i pove}anja stupnja ukupne gospodarske aktivnosti dviju dr`ava. Vlada je prihvatila Izvje{}e o vo|enim pregovorima za sklapanje Sporazuma izme|u Hrvatske i Austrije o uzajamnom pru`anju pomo}i u slu~ajevima katastrofa i te{kih nesre}a te usvojila Protokol o suradnji u podru~ju kulture i obrazovanja izme|u hrvatske i talijanske vlade za razdoblje od 2003. do 2007. Vlada je usvojila Izjavu o prihva}anju Memoranduma o dogovoru o Regionalnom tr`i{tu elektri~ne energije u jugoisto~noj Europi i o njegovom uklju~ivanju u interno tr`i{te elektri~ne energije Europske unije 10. Mesi} i Ra~an potpisali zahtjev za ~lanstvo RH u EU Hrvatski predsjednik Stjepan Mesi} i premijer Ivica Ra~an, u nazo~nosti predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tom~i}a i ~elnika parlamentarnih stranaka u Saboru, u ~etvrtak su u Banskim dvorima sve~ano potpisali zahtjev za ~lanstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Premijer Ra~an slu`beno }e u petak u Ateni gr~kom premijeru Constantinosu Simitisu predati hrvatski zahtjev za ~lanstvo, godinu i pol nakon {to je Hrvatska potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju s EU. 11. Deficit teku}eg ra~una platne bilance 588 milijuna USD Prema privremenim podacima HNB-a o ostvarenju platne bilance Hrvatske u prvih devet mjeseci pro{le godine, deficit na teku}em ra~unu iznosio je 588,5 milijuna ameri~kih dolara, a prati ga pozitivan efekt kapitalnih i financijskih transakcija i porast me|unarodnih pri~uva sredi{nje banke. Zabilje`eni deficit na ra~unu teku}ih transakcija u prva tri kvartala 2002. godine, u iznosu od 588,5 milijuna dolara, za 135,2 posto je ve}i nego u istom razdoblju 2001. kada je iznosio 250,2 milijuna dolara. Po ocjenama analiti~ara Hrvatske gospodarske komore takvo ostvarenje deficita na ra~unu teku}ih transakcija platne bilance predstavlja nastavak negativnog trenda zapo~etog 2001. Naime, od 1997., u ~ija je prva tri tromjese~ja zabilje`en najvi{i deficit teku}eg ra~una platne bilance u posljednjih deset godina - u iznosu od 1,08 milijardi dolara, taj se deficit smanjivao da bi u prva tri kvartala 2000. pre{ao u suficit. U te tri godine deficit robna razmjene se smanjivao uz relativno male promjene u kretanju suficita usluga. Nakon 2000. do{lo je do dinami~nog rasta deficita robne razmjene, a njegov je utjecaj na deficit teku}eg ra~una tek jednim dijelom ubla`en rastu}im prihodima od izvoza usluga, poja{njava se u "Gospodarskim kretanjima" HGK. U prvih devet mjeseci ove godine deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je 3,8 milijardi dolara, {to je za 23,4 posto ve}i iznos nego u istom razdoblju godine prije. Istodobno je ostvareni suficit usluga bio 8,9 posto ve}i i u prva tri tromjese~ja 2002. iznosio je 2,86 milijardi dolara. Time je i pokrivenost robnog deficita suficitom usluga u prva tri pro{logodi{nja kvartala pala na 75,1 posto, sa 85,1 posto u istom razdoblju 2001. odnosno sa 91,7 posto iz istog vremena 2000. Po podacima iz sije~anjskog Biltena HNB-a o kretanjima na teku}em ra~unu platne bilance, kod teku}ih transfera u prvih devet mjeseci pro{le godine iskazan je suficit od 800 milijuna dolara, {to je za 11,9 posto vi{e nego u istom razdoblju godine prije, dok je kod dohodaka zabilje`en manjak od 443 milijuna dolara, {to je pak za 12,6 posto manje nego u prva tri kvartala 2001. 12. Po~eo s radom novi investicijski fond - OrbisFond Tvrtka KD Investments izvijestila je u ~etvrtak da je s radom po~eo novi otvoreni investicijski fond - OrbisFond - u sklopu njihove grupe. Banka skrbnik fonda je Hrvatska po{tanska banka d.d., a rije~ je o umjereno konzervativnom fondu, ~ija }e se struktura ulaganja temeljiti najve}im dijelom na ulozima u dr`avne i komunalne obveznice, blagajni~ke i trezorske zapise te druge vrijednosne papire. Rije~ je o drugom fondu u sklopu KD Investmentsa, u kojem je i fond Victoria, otvoreni dioni~ki fond. Uz pomo} vi{egodi{njeg iskustva stru~njaka koji uspje{no vode fondove u Europi postignuti su izvanredni rezultati, jer smo kombinirali ulaganja na razli~itim tr`i{tima, izjavio je Ivan Rajnpreht, predsjednik Uprave KD Investments Zagreb. Napominje kako ulaganje u fondove treba gledati kao dugoro~nu {tednju. 13. Hrvatska: 83 posto gra|ana posluje s bankama U Hrvatskoj 83 posto punoljetnih gra|ana posluje s bankama, dok 17 posto stanovni{tva ne koristi niti jedan bankarski proizvod ili uslugu, a ~ak 57 posto hrvatskih gra|ana tvrdi da nema mogu}nosti za nikakvu {tednju, da naprosto nemaju slobodnih sredstva koja bi im preostala nakon zadovoljenja osnovnih `ivotnih potreba. Pokazalo je to istra`ivanje zagreba~kog GfK - Centra za istra`ivanje tr`i{ta na temu banke i stanovni{tvo u 2002. godini. Po udjelu klijentele banaka me|u zemljama srednje i isto~ne Europe Hrvatska je pri vrhu ljestvice - ispred nas su samo Slovenija u kojoj 99 posto punoljetnih gra|ana posluje s bankama, te Austrija sa 97 posto. Hrvatska zauzima poziciju kao ^e{ka (sa tako|er 83 posto) te Slova~ka (sa 82 posto udjela klijenata banaka me|u punoljetnim stanovni{tvom). Iza nas su Ma|arska (66 posto), Poljska (57 posto), Jugoslavija (52 posto), Rusija (49 posto), Rumunjska (35 posto), Bugarska (22 posto). Hrvatski gra|ani u bankama najvi{e koriste teku}i kunski ra~un, gotovo svi klijenti banaka imaju barem jedan ra~un. Od ostalih grupa proizvoda najzastupljeniji su krediti - 19 posto klijenata banaka koristi neki kredit. Naj~e{}e se uzima gotovinski nenamjenski kredit (9 posto gra|ana), potom slijede autokrediti (5 posto) te stambeni krediti koja ima 3 posto gra|ana. Dok 57 posto hrvatskih gra|ana izri~ito navodi da nema mogu}nosti za {tednju, 23 posto ih ima odre|enu {tednju (deviznu ili kunsku, oro~enu ili po vi|enju) u hrvatskim bankama, a njih 12 posto isti~e da ~uva gotovinu kod ku}e. Povjerenje pak gra|ana u banke raste - po istra`ivanju za 2002. tre}ina ih smatra da nema rizika za sigurnost {tednje, dok 15 posto dr`i da je rizik velik. U 2001. godini 27 posto ih se izjasnilo da nema rizika, a 19 posto da je rizik velik, dok je u 2000. godini 32 posto ispitanika izjasnilo da je rizik za sigurnost {tednje u bankama velik, a 20 posto da ga nema. Vi{e od dvije tre}ine gra|ana smatra da je povjerenje najva`niji kriterij za odabir banke, pokazalo je istra`ivanje GfK - Centra za istra`ivanje tr`i{ta koji kontinuirano prati promjene na bankarskom tr`i{tu kod privatnih korisnika od 1999. godine u okviru FMDS projekta (Financial Market Data Service). Istra`ivanje se provodi na nacionalno reprezentativnom uzorku (4000 ispitanika) punoljetnog stanovni{tva Hrvatske u jednoj godini. 14. Darovnica Svjetske banke za projekt obnovljivih izvora energije Svjetska banka darovnicom u iznosu od 350.000 dolara financirat }e projekt obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, a ugovor o toj darovnici danas su potpisali voditeljica Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Indira Konjhod`i} i ministar financija Mato Crkvenac. Cilj je te darovnice istra`ivanje mogu}nosti razvoja i priprema projekata obnovljivih izvora energije. Svjetska banka smatra da Hrvatska u projektima iskori{tavanja obnovljivih izvora energije, posebice biomase i vjetra, ima velike potencijale, istaknula je Konjhod`i}. Ministar Crkvenac istaknuo je da je Hrvatska 1997. pokrenula aktivnosti vezane za obnovljive izvore energije, posebice iskori{tavanja biomase, sun~eve i energije vjetra. Konjhod`i} i Crkvenac isti~u da je rije~ o projektima u kojima bi svoj interes mogli na}i i privatni poduzetnici. Inicijativa kao ova daje mogu}nost poticanja lokalne industrije, zapo{ljavanje lokalnog stanovni{tva, poticanje privatnog sektora ~ak i u podru~ju kao {to je energetika, kazao je Crkvenac. Naglasio je da je, uz investicije dr`ave u infrastrukturu, Vladina glavna zada}a u ovoj godini poticanje investicija i razvoj realnog sektora, uklju~uju}i privatne investicije i povezanost s inozemnim partnerima. U provedbi darovnice Svjetske banke sudjelovat }e i Hrvatska banka za obnovu i razvoj koja }e biti uklju~ena u projekt, primat }e i raspore|ivati sredstva. Darovnica za projekt obnovljivih izvora dvadeset i deveta je darovnica Svjetske banke Hrvatskoj. Ukupni iznos tih darovnica, od 1995. do danas, dosegnuo je iznos od 15,1 milijun dolara, od ~ega je iskori{teno gotovo 8 milijuna dolara, a neiskori{teno je jo{ 5,6 milijuna, a oko 1,1 milijun dolara je otkazan. Do sada je zatvorena 21 darovnica, a Svjetska banka priprema darovnice za jo{ nekoliko projekata. Darovnice Svjetske banke bile su namijenjene razli~itim podru~jima i razli~itim projektima, od prilagodbe javnog sektora, za{tite okoli{a, zdravstva do socijalnog i gospodarskog oporavka. 15. U Londonu u petak zaklju~ena ponuda za Hrvatske euroobveznice U Londonu se u petak zaklju~ivala knjiga ponuda za plaman hrvatskih obveznica na europskom tr`i{tu, a ra~una se s plasmanom od 500 milijuna eura te se o~ekuje kako bi se moglo posti}i do sada najbolju kamatnu stopu - ne ve}u od 5 posto na godinu, saznaje se iz Ministarstva financija. "Iskazani je interes investitora vrlo velik {to pokazuje da tr`i{te cijeni hrvatske gospodarske potencijale, posebno ~injenicu da je Hrvatska uredan du`nik, odnosno da sve svoje obveze ispunjava na vrijeme", komentirao je ministar financija dr. Mato Crkvenac istaknuv{i kao su investitori zainteresirani za kupnju oko dvije milijarde eura hrvatskih obveznica, {to je ~ak ~etiri puta vi{e od iznosa izdanja koje je Hrvatska ponudila. Po rije~ima ministra Crkvenca, na prezentacijama koje su ovog tjedna odr`ane u nekoliko europskih financijskih sredi{ta (Ateni, Frankfurtu, Amsterdamu i Londonu) investitori su potvrdili kako hrvatske gospodarske rezultate ocjenjuju dobrim, posebno ~injenicu da ima urednu platnu bilancu, stabilan vanjski dug i nisku stopu inflacije te da istodobno posti`e zapa`ene rezultate u provo|enju reformi. 16. Statistika U sije~nju u hrvatskoj 367,1 tisu}a nezaposlenih - Krajem sije~nja u Hrvatskom zavodu za zapo{ljavanje bilo je evidentirano 367.118 nezaposlenih, {to je za 956 osoba ili 0,3 posto vi{e nego u mjesecu prije, a za 44 tisu}e osoba ili 10,7 posto manje nego u sije~nju 2002. godine. U evidenciju nezaposlenih prijavilo se tijekom sije~nja 21.038 osoba, {to je 37,4 posto manje nego u istom pro{logodi{njem mjesecu, a u ukupnom broju novoprijavljenih osoba njih oko 86 posto imalo je prethodno radno iskustvo. Oko 73 posto novoprijavljenih do{lo je na evidenciju iz zaposlenosti, a ~ak vi{e od 72 posto direktno iz radnog odnosa, naj~e{}e zbog isteka rada na odre|eno vrijeme. Istodobno je odliv iz evidencije iznosio 20.082 osobe, od ~ega su se 8.963 osobe zaposlile (12,1 posto manje nego istom mjeseca lani), a 11.119 ih je brisano iz ostalih razloga, primjerice neredovitog javljanja, nepridr`avanja zakonskih odredbi, odjave s evidencije, promjene statusa, umirovljenja i sl. Brisanih s evidencije u prvom je mjesecu ove godine bilo 49,8 posto vi{e nego u sije~nju lani, podatak je iz Mjese~nog statisti~kog biltena Zavoda. [to se ti~e zaposlenih osoba, ve}ina ih se zaposlila na odre|eno vrijeme - njih 6,9 tisu}a ili 76,4 posto, a najve}i se broj zaposlio u trgovini (dvije tisu}e ili 22,8 posto) i prera|iva~koj industriji (1,8 tisu}a ili 20,3 posto). Tijekom sije~nja HZZ-u je prijavljeno ukupno 9,4 tisu}a slobodnih radnih mjesta, {to je ~ak 42,8 posto manje nego u istom mjesecu pro{le godine. Ovakav je pad, poja{njavaju iz Zavoda, rezultat izmjena zakonskih odredbi po kojima poslodavci nemaju vi{e zakonsku obvezu prijavljivanja potreba za radnicima, te se taj trend mo`e i dalje o~ekivati. Me|u ukupno nezaposlenima rast udio `ena. Krajem sije~nja evidentirano je 206,6 tisu}a nezaposlenih `ena, a njihov se udio u evidentiranoj nezaposlenosti pove}ao sa 53,6 posto u sije~nju lani na 56,3 posto u prvom mjesecu ove godine. Broj korisnika nov~ane naknade u sije~nju 2003. smanjio se u odnosu na prethodnu godinu za 6,5 tisu}a ili 7,7 posto te sada iznosi 77,1 tisu}u korisnika, {to je 21 posto od ukupnog broja nezaposlenih osoba. Gledano po `upanijama, krajem sije~nja ove u odnosu na isti mjesec pro{le godine, evidentirana nezaposlenost smanjena je u svim `upanijama, pri ~emu je najve}i pad zabilje`en u Istarskoj `upaniji (za 35,5 posto), a najmanji u Viroviti~ko-podravskoj (za 2 posto. U odnosu na prosinac nezaposlenost se pove}ala u 12 `upanija. Industrijska proizvodnja u sije~nju porasla 0,9 posto - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u sije~nju ove godine bila je ve}a za 0,9 posto nego u istom mjesecu 2002. U usporedbi pak s prosje~nom mjese~nom proizvodnjom u 2002. industrijska je proizvodnja u prvom ovogodi{njem mjesecu manja za 9,9 posto, objavio je Dr`avni zavod za statistiku. U 2002. godini industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj zabilje`ila rast za 5,4 posto u odnosu na godinu prije. Po podru~jima djelatnosti u sije~nju ove u odnosu na isti mjesec pro{le godine proizvodnja u rudarstvu i va|enju pove}ana je za 4,5 posto, a u opskrbi elektri~nom energijom, plinom i vodom za 5,8 posto, dok je u prera|iva~koj industriji smanjena za 0,1 posto. Prema glavnim grupacijama za isto je razdoblje zabilje`en pad proizvodnje kapitalnih proizvoda za 8,1 posto, a trajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 9,3 posto. Istodobno je ostvareno pove}anje proizvodnje energije za 1,4 posto, intermedijarnih proizvoda za 1 posto, te netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 5,7 posto. Rekordni promet u trgovini na malo - Ukupan promet u trgovini na malo u Hrvatskoj je u 2002. godini ostvario realni porast od 12,5 posto, {to je najve}i rast od 1997. godine. Tako zna~ajnom godi{njem rastu, po ocjenama analiti~ara Hrvatske gospodarske komore, pridonijela je daljnja liberalizacija vanjske trgovine i pove}anje konkurencije na doma}em tr`i{tu (veliki trgova~ki lanci), reduciranje kupovina doma}eg stanovni{tva u inozemstvu, smanjivanje 'sive' ekonomije te pove}anje raspolo`ivog dohotka stanovni{tva kroz vrlo visoko zadu`ivanje kod poslovnih banaka. Stanovni{tvo se tijekom jedanaest mjeseci pro{le godine zadu`ilo kod poslovnih banaka za rekordnih 11,9 milijardi kuna, {to je porast za 39,5 posto u odnosu na kraj 2001. godine. Takve konstatacije u "Gospodarskim kretanjima" HGK potkrepljuju podacima Dr`avnog zavoda za statistiku o dinamici rasta prometa u pojedenim vrstama prodavaonica. Tako je daleko najve}i relativni porast prometa ostvaren kod prodavaonica motornih vozila, motocikala, njihovih dijelova i pribora - za 31 posto u odnosu na 2001. Visok rast prometa, od 27,1 posto, zabilje`en je nespecijaliziranim prodavaonicama raznovrsnom robom (asortimani robnih ku}a i hipermarketa), dok je u promet u trgovinama hranom i pi}em porastao za 18,8 posto. Podaci pak o kretanju prometa u trgovini na malo u zadnjih {est godina pokazuju da je u 1997. zabilje`ena godi{nja stopa realnog rasta prometa od 14,9 posto, da se bi u 1998. spustila na svega 0,1 posto, a u 1999. zabilje`ila pad od 3,6 posto. U 2000. ukupan promet u trgovini na malo u Hrvatskoj je ostvario rast od 10 posto, u 2001. za 9,6 posto, te u pro{loj godini 12,5 posto.