BERLIOZOVA OBLJETNICA RO\ENJA OBILJE@ENA SVA\OM

ZAGREB/PARIZ, 21. velja~e (Hina) - 200. obljetnica ro|enja jednog od najve}ih francuskih skladatelja Hectora Berlioza potaknula je sva|u o njegovom posljednjem prebivali{tu. #L# Naime, podijeljena su mi{ljenja o tome treba li njegove posmrtne ostatke prebaciti u pari{ki Pantheon, mjesto gdje su pokopane najpoznatije osobe iz francuske povijesti, javlja BBC. Odbor zadu`en za jednogodi{nje obilje`avanje 200. obljetnice Berliozove smrti proslavama i koncertima, `elio bio da vrhunac bude prijenos njegovih posmrtnih ostataka u Pantheon 21. lipnja, na francuski Praznik glazbe, tzv. Fete de la Musique. No tome se protive brojni obo`avatelji slavnoga kompozitora te kriti~ari koji smatraju da Berliozu kao pravom desni~aru nije mjesto u francuskoj republikanskoj Valhali. Ro|en kao sin lije~nika 1803. godine u blizini Lyona, Berlioz je prvo studirao medicinu, no zbog slabosti pri pogledu na krv ubrzo je promijenio studij te po~eo studirati glazbu. Bio je jedan od rijetkih velikih skladatelja koji nikada nisu nau~ili svirati nijedan instrument, no danas ga se smatra nastavlja~em romantizma, ~iju je palicu preuzeo od Beethovena, a kasnije je prepustio Wagneru. Ljubitelji njegove glazbe tvrde da, iako se njegov opus nikako ne mo`e nazvati bogatim sa samo ~etiri simfonije, tri opere, Rekvijemom i oko 20 drugih kompozicija, svaka njegova skladba je djelo genija. No tijekom `ivota u Francuskoj nije dobio gotovo nikakvo priznanje. Bio je mnogo popularniji u zemljama kamo je putovao, primjerice u Italiji, Velikoj Britaniji i Njema~koj. Na primjer, u Parizu uop}e nema ulice nazvane po Hectoru Berliozu, iako je on mo`da najve}i francuski skladatelj. Upravo zbog toga ~lanovi odbora predvo|eni Gerogesom Hirschom, ravnateljem Orchestre de Paris, zauzimaju se za to da se Berliozovi posmrtni ostaci prenesu s groblja Montmartre, gdje je skladatelj pokopan 1869., preko Seine u Pantheon. Berlioz bi u tom slu~aju bio prvi glazbenik koji je primio vrhunske nacionalne po~asti uz Voltairea, Victora Hugoa i vo|e pokreta otpora Jeana Moulina. Prema rije~ima Hirscha, Berlioz je bio i veliki inovator. On je zaslu`an za niz modernih teorija orkestracije. No, prijedlog odbora izazvao je veliko nezadovoljstvo me|u najvjernijim obo`avateljima slavnoga skladatelja. Naime, Berliozova posljednja `elja bila je da ga se pokopa na Montmartreu pored njegove dvije supruge, irske glumice Harriet Smithson, kojoj je posvetio svoje najpoznatije djelo Fantasti~nu simfoniju, i Marie Recio. Osim toga, Berlioz samog sebe nikada nije vidio kao osobu re`ima, ve} je prije bio vje~iti buntovnik, te sam vjerojatno ne bi bio zadovoljan idejom da mu posmrtni ostaci po~ivaju u Pantheonu. Prema mi{ljenju odbora Berlioz je pak i te kako volio odli~ja i po~asti. No postoje dokazi da je Berlioz bio prista{a cara Napoleona III. i njegovog dr`avnog udara 1851., zbog ~ega mu nikako nije mjesto u bilo kakvoj instituciji sli~noj Pantheonu. Kona~na odluka o tome treba li premjestiti posmrtne ostatke Hectora Berlioza ovisi o odluci francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca. Postoje naznake da bi on mogao izna}i Solomonsko rje{enje: prijenos ostataka da, ali ne jo{. Na taj bi na~in obje strane u glazbenoj raspravi mogle proglasiti pobjedu ili pak poraz. (Hina) d{ bn{