AU 12. II. APA: I LJEVICA PROTIV HAAŠKOG SUDA?

AUSTRIJA APA 12. II. 2003. Hrvatska: kritika na adresu Den Haaga ne potječe samo iz desnog kuta "Suradnja s haaškim sudom UN-a smatra se jednim od temelja približavanja Hrvatske EU-u. Tijekom rasprave o 'slučaju Bobetko', zahvaljujući kojem je ta tema ponovno zastupljenija u medijima, kritika u Hrvatskoj nije bila ograničena samo na desni kut. Dvojbe oko poteza Den Haaga javljaju se i u krugovima koji inače bezuvjetno podupiru suradnju. 'Smatram da je sud UN-a, između ostalog, i žrtva Zapada', izjavljuje, primjerice, izdavač i autor kritički intoniranih eseja Nenad Popović. Uzme li se u obzir, primjerice, odnos prema zarobljenicima u Guantanamu, počinje se sumnjati u vjerodostojnost međunarodne zajednice u ulozi mjerila, napominje on. U tom kontekstu određenu ulogu igra i otpor Sjedinjenih Država izručivanju američkih vojnika novom Međunarodnom kaznenom sudu (MKS), upozorava Popović. 'Mi ovdje ne živimo na Mjesecu. Izbori li se američka vlada za to da njezini vojnici budu oslobođeni bilo kakve odgovornosti, ljudima poput hrvatskog premijera Ivice Račana ili srpskog premijera Zorana Đinđića uistinu neće biti lako obraniti svoju poziciju', napominje on. Problematično je što u prvom redu u desnim nacionalističkim krugovima dolazi do funkcionalizacije 'haaške optužnice', smatra Popović. 'Desnica to koristi kad god želi doći u novine. U takvim situacijama demagozi mogu ponovno aktivirati emocije i izazivati masovne psihoze. Potencijal nacionalno-domoljubnih raspoloženja dijelom je još prisutan', tumači on. Žarko Puhovski, ravnatelj Ureda Međunarodne helsinške federacije za ljudska prava (IHF) locira čak i neobične trendove. Nekadašnji jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević ne priznaje haaški sud, podsjeća Puhovski. 'Paradoks je što hrvatski desni radikali sada podupiru takav njegov stav', dodaje on. No, na vjerodostojnost haaškog suda kontraproduktivno djeluje činjenica da 'se u mnogim dokumentima iz Den Haaga ili Bruxellesa i Strassburga mogu pronaći nevjerojatno glupe greške. One mogu izvirati samo iz nepoznavanja ovdašnje situacije, iz nepoznavanja povijesti, iz nepoznavanja imena', upozorava Puhovski. Primjerice, još se uvijek često događa da ime nekadašnjeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića bude krivo napisano, navodi on. 'Karadžić tada kaže: eto, vidite, ne znaju čak ni kako se zovem. Kako će onda znati jesam li kriv ili ne', tumači Puhovski. Ni 'slučaj Bobetko' ne bi poprimio sadašnji oblik da se sud UN-a pravodobno informirao o njegovom zdravstvenom stanju, naglašava on. 'Sreo sam ga prije godinu dana. Već tada nije bio intelektualno ni psihički sposoban izići pred sud. Bio je potpuno senilan. Da je Den Haag pokušao pola sata s njim razgovarati, došao bi do istog zaključka. Bobetko zasigurno snosi odgovornost. Sam je to rekao u svojoj knjizi iako to nije napisao. No, nije sposoban braniti se pred sudom', ističe Puhovski. Danas 84-godišnji general optužen je zbog akcije 'Medački džep', izvedene 1993. g, tijekom koje je navodno u krajini ubijeno najmanje 100 srpskih civila. Zagreb odbija izručiti generala. Bobetko je navodno po hrvatskom zakonu bio obvezan izvesti navedenu operaciju. Smatra se da je previše bolestan da bi bio izručen i nalazi se u bolnici. Tim liječnika koje je sud UN-a poslao u Zagreb potvrdio je prije nekoliko dana te navode. No, optužnica nije povučena. Istaknuto je da će Bobetkovo zdravstveno stanje biti redovito provjeravano. No, po mišljenju Žarka Puhovskog, glavni problem leži u tome što hrvatski sudovi - uz malobrojne iznimke - 'još nisu u stanju' sami korektno voditi sudske procese protiv mogućih ratnih zločinaca. Jedan od uzroka te nesposobnosti su i promjene u pravosuđu, provedene za vrijeme vladavine Hrvatske demokratske zajednice pod vodstvom utemeljitelja države i spomenute stranke Franje Tuđmana, smatra on. 'U razdoblju od 1992. do 1995. g. mnogi su ljudi uklonjeni - ne zato što su bili loši suci već, primjerice, zato što su nosili srpska imena, odnosno zato što su njihove žene ili muževi nosili srpska imena. Ili njihovi djedovi i bake. Umjesto njih postavljeni su ljudi bez iskustva. S jedne je strane prisutna nesposobnost a s druge ne postoji jasna politička volja', napominje Puhovski" a prenosi na kraju priloga Edgar Schuetz.