IT-RADIO-Tržište/cijene BBC Hrvatska Srijeda, 29, siječnja 2003 Vladajuća koalicija u Hrvatskoj najavljuje moguću promjenu izbornog zakona Jedan glas za manjinske predstavnike, a drugi glas za njihovo politicko opredjeljenje 24.1.2003
16:54 (CET)Približavanjem rokova za redovne parlamentarne izbore u travnju 2004. godine iz redova vladajuće koalicije dolaze najave o mogućoj promjeni postojećeg izbornog zakona. Hrvatska seljačka stranka svoj je prijedlog izbornog zakona već dala u parlamentarnu proceduru, a osovinska stranka koalicije, Socijaldemokratska partija, najavljuje da će odluku o eventualnom prijedlogu novog izbornog zakona donijeti u siječnju 2003. godine. Ako se sljedeći redoviti izbori žele održati prema novom zakonu, prema ustavnoj odredbi nužno ga je donijeti godinu dana prije krajnjeg roka za izlazak na birališta.Obje stranke ne kriju da žele izborni sustav koji će smanjiti broj stranaka u parlamentu. S time će se složiti i opozicijska Hrvatska
Srijeda, 29, siječnja 2003
Vladajuća koalicija u Hrvatskoj najavljuje moguću promjenu
izbornog zakona
Jedan glas za manjinske predstavnike, a drugi glas za njihovo
politicko opredjeljenje
24.1.2003 16:54 (CET)
Približavanjem rokova za redovne parlamentarne izbore u travnju
2004. godine iz redova vladajuće koalicije dolaze najave o mogućoj
promjeni postojećeg izbornog zakona. Hrvatska seljačka stranka
svoj je prijedlog izbornog zakona već dala u parlamentarnu
proceduru, a osovinska stranka koalicije, Socijaldemokratska
partija, najavljuje da će odluku o eventualnom prijedlogu novog
izbornog zakona donijeti u siječnju 2003. godine. Ako se sljedeći
redoviti izbori žele održati prema novom zakonu, prema ustavnoj
odredbi nužno ga je donijeti godinu dana prije krajnjeg roka za
izlazak na birališta.
Obje stranke ne kriju da žele izborni sustav koji će smanjiti broj
stranaka u parlamentu. S time će se složiti i opozicijska Hrvatska
demokratska zajednica, koja, vjerojatno, ipak neće htjeti javno
podržati SDP. No, za usvajanje izbornog zakona nužna je
dvotrećinska parlamentarna većina, pa će biti bitni i glasovi
zastupnika malih stranaka i manjina. Još jedna mogućnost je
održavanje prijevremenih izbora po postojećem ili donekle
izmijenjenom izbornom zakonu, ali prema izjavi potpredsjednika
Hrvatskog sabora iz redova SDP-a Mate Arlovića do toga neće doći.
Zasad su se iz te stranke mogle čuti najave o smanjivanju broja
izbornih jedinica i otvorenim izbornim listama, a o tome smo
porazgovarali s profesorom Fakulteta političkih znanosti Ivanom
Šiberom. Manji broj izbornih jedinica ili čak Hrvatska kao jedna
izborna jedinica doveo bi, drži Šiber, do raščišćavanja hrvatske
političke scene i doista je u interesu velikih stranaka SDP-a, HDZ-
a i HSS-a.
Nisam pristalica zastupstva dijaspore jer ne može o Hrvatskoj
odlučivati onaj koji u Hrvatskoj ne snosi posljedice svojeg
odlučivanja
Profesor Ivan Šiber, Fakulteta političkih znanosti
Najavljuje se uvođenje otvorene izborne liste, koncepta koji bi
omogućio biračima da, nakon izbora stranačke liste, svoj glas daju
kandidatu kojeg preferiraju bez obzira na njegovu poziciju na toj
listi. Birači bi tako imali direktan utjecaj na izbor zastupnika u
parlament, a Šiber smatra da bi se na taj način demokratizirali
unutarstranački odnosi.
Posebno je pitanje predstavništvo manjina koje je osigurano
manjinskim listama predviđenim Ustavnim zakonom.
No, Šiber smatra da je postojeća situacija takva da jedino što bi
stvarno bilo vođenje računa o manjinskim pravima je dati im dva
glasa. Jedan glas za manjinske predstavnike, a drugi glas za
njihovo političko opredjeljenje. O najavama ukidanje liste za
dijasporu Šiber kaže da se taj pojam mora prvo definirati. Načelno,
kaže Šiber, nisam pristalica zastupstva dijaspore jer ne može o
Hrvatskoj odlučivati onaj koji u Hrvatskoj ne snosi posljedice
svojeg odlučivanja.
Nadalje, Šiber podržava zabranu koaliranja prije izbora jer tvrdi
da su sve dosadašnje koalicije zapravo bile varanje biračkog
tijela. Birač ne zna kome je dao svoj glas i zato podržavam zabranu
pred i post izbornog koaliranja, napominje Šiber. U tom slučaju
moglo bi doći do nestanka malih stranaka koje svoj opstanak temelje
na koaliranju.
No, malo je vjerojatno da će male stranke, neke od njih članice
vladajuće koalicije, bespogovorno pristati na promjene za njih
sada povoljnog razmjernog izbornog sustava.