AT-YU-haag-Ratovi-Kriminal-Sudovi-Organizacije/savezi au 6. I. APA: beograd odlučuje o izručenju AUSTRIJAAPA6. I. 2003.Srbija: slučaj Milutinović vjerojatno će ovog tjedna dobiti na dinamici"Sudski postupak za izručenje nekadašnjeg
srpskog predsjednika Milana Milutinovića sudu UN za ratne zločince, gdje bi se Milutinović trebao braniti od optužbi da snosi odgovornost za zločine počinjene na Kosovu u proljeće 1999. g., vjerojatno će od sredine predstojećeg tjedna poprimiti dinamičniji tijek. Naime, na zahtjev okružnog suda u Beogradu, pred kojim se vodi postupak za izručenje, vladin odbor za suradnju s haaškim sudom pod vodstvom ministra vanjskih poslova Gorana Svilanovića trebao bi očitovati svoje mišljenje bi li izručenje - nakon Slobodana Miloševića - već drugog po redu bivšeg srpskog predsjednika ugrozilo državne sigurnosne interese.Tek nakon što dobije mišljenje spomenutog vladinog odbora, istražni sudac okružnog suda Milan Dilparić pozvat će na sud i samog Milutinovića. Tom će prilikom bivši šef države biti upoznat s optužnicom i zahtjevom haaškog suda za njegovim izručenjem. Po zakonu kojim je službeni Beograd prošle godine regulirao suradnju s
AUSTRIJA
APA
6. I. 2003.
Srbija: slučaj Milutinović vjerojatno će ovog tjedna dobiti na
dinamici
"Sudski postupak za izručenje nekadašnjeg srpskog predsjednika
Milana Milutinovića sudu UN za ratne zločince, gdje bi se
Milutinović trebao braniti od optužbi da snosi odgovornost za
zločine počinjene na Kosovu u proljeće 1999. g., vjerojatno će od
sredine predstojećeg tjedna poprimiti dinamičniji tijek. Naime, na
zahtjev okružnog suda u Beogradu, pred kojim se vodi postupak za
izručenje, vladin odbor za suradnju s haaškim sudom pod vodstvom
ministra vanjskih poslova Gorana Svilanovića trebao bi očitovati
svoje mišljenje bi li izručenje - nakon Slobodana Miloševića - već
drugog po redu bivšeg srpskog predsjednika ugrozilo državne
sigurnosne interese.
Tek nakon što dobije mišljenje spomenutog vladinog odbora,
istražni sudac okružnog suda Milan Dilparić pozvat će na sud i samog
Milutinovića. Tom će prilikom bivši šef države biti upoznat s
optužnicom i zahtjevom haaškog suda za njegovim izručenjem. Po
zakonu kojim je službeni Beograd prošle godine regulirao suradnju s
haaškim sudom, sudski postupak pred okružnim sudom ne bi trebao
trajati dulje od dva tjedna. Nakon što okružni sud utvrdi da postoje
uvjeti za izručenje, savezno ministarstvo pravosuđa sročit će
odgovarajuću odluku o tom postupku. Doduše, za njegovu provedbu
nadležna je srpska policija.
U razgovoru za državnu televiziju u subotu navečer Milutinović je
isključio mogućnost otpora uhićenju ali je izjavio da će njegov
boravak u zatvoru vjerojatno imati 'kobne posljedice' zbog njegova
narušenog zdravlja (prije dvije godine ugrađena su mu tri
bypassa).
Ni u subotu Milutinović nije potvrdio spekulacije po kojima se
vjerojatno odlučio sam predati sudu. Taj potez osigurao bi mu blju
poziciju pred sudom UN. Dosadašnji srpski predsjednik branit će se
pred sudom UN zajedno s nekadašnjim načelnikom glavnog stožera
oružanih snaga Dragoljubom Ojdanićem i bivšim potpredsjednikom
jugoslavenske vlade Nikolom Šajnovićem. Milutinović će se
pridružiti jugoslavenskom vojnom vodstvu koje će se gotovo u punom
sastavu naći u pritvoru haaškog suda. Naime, za vrijeme NATO-vih
zračnih napada u proljeće 1999. tadašnji crnogorski predsjednik
Milo Đukanović nije pozivan na sjednice najvišeg vojnog vodstva
čiji je član bio zajedno s Miloševićem i Milutinovićem.
Doduše, Milutinović neće u pritvoru imati mogućnost uspostave
kontakte sa suoptuženicima. Suđenje trojici najbližih
Miloševićevih suradnika vjerojatno će sukladno najavama početi
najranije u rujnu ove a možda i tek početkom sljedeće godine.
Ojdanić i Šajnović već su pred sudom UN izjavili da su nevini a
Milutinović je dosada opetovano tvrdio da tijekom rata nije bio
nadležan ni za vojsku ni za policiju. No, njegova nazočnost na
sjednicama Vrhovnog vijeća obrane, zakazanim za vrijeme rata na
Kosovu, upućuje na zaključak na bivši srpski predsjednik laže.
Doduše, za predsjednikovanja Slobodana Miloševića Milutinović
sasvim sigurno nije imao glavnu riječ ali nije smogao ni snage da se
suprotstavio odlukama svoga 'bossa', kako je Miloševića običavao
nazivati već tijekom mirovnih pregovora o Bosni, vođenih u studenom
1995. g. u američkom gradu Daytonu", napominje na kraju priloga
Breda Ozim.