ZAGREB - Državno izborno povjerenstvo (DIP) priopćilo je jučer da je suglasnost za održavanje predsjedničkih izbora u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima Republike Hrvatske dalo 50 država, na čijem je području određeno ukupno 155 biračkih mjesta. Biračko pravo u inozemstvu mogu ostvariti hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, koji se na dan izbora zateknu izvan Hrvatske, te birači koji imaju prebivalište u Hrvatskoj, ali trajnije borave u inozemstvu. Najviše biračkih mjesta određeno je u BiH (42), a slijede Australija i Njemačka (po 15 biračkih mjesta), Srbija i Crna Gora (sedam), dok je u ostalim državama određen manji broj biračkih mjesta s obzirom na broj birača, odnosno hrvatskih državljana koji će glasovati u pojedinoj državi. Glasovanje na biračkim mjestima u inozemstvu na dan izbora, 2. siječnja trajat će od 7 do 19 sati prema lokalnom vremenu.
ZAGREB - Prognanici iz Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije, smješteni izvan svoje županije, te raseljene osobe u hrvatskom Podunavlju na predsjedničkim izborima mogu glasovati u mjestu svog prebivališta ili u mjestu trenutačnog boravka na najbližem biračkom mjestu, priopćeno je iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. Prigodom glasovanja prognanici i raseljene osobe moraju na biračkom mjestu predočiti identifikacijsku ispravu te biračkom odboru predati uvjerenje Ureda državne uprave o upisu u popis birača i potvrdu o statusu prognanika, odnosno raseljene osobe. Oba potrebna dokumenta Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka ovih je dana poštom uputila prognanicima i raseljenim osobama iz tih županija, upisanima u popis birača. Osobe kojima je prestao status prognanika ili raseljene osobe i nisu dobili navedeno uvjerenje i potvrdu mogu glasovati samo u mjestu svog prebivališta, gdje su upisani u popis birača.
ZAGREB - Neovisni predsjednički kandidat Boris Mikšić održao je sinoć u Zagrebu svoj središnji predizborni skup. "Vraćam se u Hrvatsku da joj dam sve što imam, svoje znanje, iskustvo i energiju", kazao je Mikšić pred dvjestotinjak pristaša okupljenih u zagrebačkoj Tvornici kulture. Biračima i hrvatskim građanima obećao je da će se, postane li predsjednik države, boriti kako bi od Hrvatske učinio najuspješniju zemlju u regiji. "Želim da naši mladi ostanu tu, i u svojoj zemlji ostvare snove. Želim hrvatskoj ženi i muškarcu vratiti dostojanstvo", kazao je Boris Mikšić.
KARLOVAC - Predsjednička kandidatkinja Jadranka Kosor najavila je sinoć na središnjem predizbornom skupu u Karlovcu da će joj prvi potez, ako postane hrvatska predsjednica, biti zahtjev Vladi RH za raskidanjem sporazuma Družba Adria, jer je štetan i opasan za Hrvatsku i za naše more. "Neka razni lobiji vrište koliko hoće, ali interes je predsjednika Republike da štiti hrvatske državne interese, a interes Hrvatske, kao turističke zemlje, je čisto more", naglasila je Kosor. Također je rekla kako će se odlučno boriti za rast životnog standarda i za više radnih mjesta, da će se nastaviti zalagati za prava najugroženijih skupina u hrvatskom društvu, a da će posebnu brigu voditi o hrvatskim braniteljima, nezaposlenima i ženama. Predsjednička kandidatkinja Jadranka Kosor naglasila je i da osuđuje ponašanje i uvrede aktualnog predsjednika i predsjedničkog kandidata Stjepana Mesića, koje je proteklih dana izrekao na njezin račun.
DUBROVNIK - Predsjednički kandidat Ljubo Ćesić Rojs rekao je na sinoćnjem predizbornom skupu u Dubrovniku kako je glas za njega "glas za Hrvatsku nastalu pod vodstvom pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana, oca Domovine". Posebno je pozdravio hrvatske branitelje na čelu s generalom Antom Gotovinom, kazavši kako general Gotovina, protiv kojeg je Haaški sud podignuo optužnicu, "nije nikakva prepreka na hrvatskom putu u EU" te da je optužnica protiv njega pisana u Beogradu i da se vrlo lako može pobiti. Predsjednički kandidat Ljubo Ćesić Rojs kritizirao je i posjet hrvatskog premijera dr. Ive Sanadera Beogradu, ustvrdivši kako je on "realiziran u cilju zajedničkog ulaska Hrvatske i Srbije i Crne Gore u EU, što bi se trebalo dogoditi 2010. godine". Govoreći o gospodarskim pitanjima Ćesić Rojs istaknuo je kako je njegova namjera osnovati hrvatsku banku zajedno s hrvatskim poduzetnicima koji žive u inozemstvu, jer bi ona bila jamac gospodarskog razvoja Hrvatske.
PLETERNICA - Predsjednički kandidat Anto Kovačević rekao je na sinoćnjoj tribini u Pleternici da je Hrvatska slobodna i suverena samo onoliko koliko je gospodarski suverena. "Bez proizvodnje, bez zapošljavanja mladih ljudi, bez izvoza nema budućnosti. Svaki Hrvat, svaki građanin mora imati dovoljno kruha u svojoj domovini", dodao je, predstavljajući svoj program. No, ocijenio je predsjednički kandidat Kovačević, Hrvatska je danas podijeljena na one kojima je ona domovina i koji je nose u srcu i one koji imaju novca i koji je nose u džepu, odnosno na one koji imaju i one koji nemaju. Također smatra kako je u Hrvatskoj najveće i temeljno pitanje moralna kriza od koje nastaju sve druge krize. Osvrnuo se i na ulazak Hrvatske u Europsku uniju, rekavši kako "Europa treba Hrvatsku te da zato Hrvatska nema razloga klečati i moliti". "Nije točno da će Hrvatska, ako se Ante Gotovina preda Haagu, ući u EU. U EU ne treba srljati kao što smo srljali u Jugoslaviju. Želim da Hrvati kao civiliziran narod u EU uđe kao subjekt, a ne objekt iskorištavanja", rekao je predsjednički kandidat Anto Kovačević.
ZAGREB - Hrvatski Crveni križ (HCK) poslao hrvatskoj javnosti poziv za pomoć stanovništvu zemalja Bengalskog zaljeva, stradalom u katastrofalnom potresu i kasnijem udarnom plimnom valu. Hrvatski građani mogu pomoći putem poziva na donacijski telefon HCK-a 060 888 201. Jednim pozivom na taj broj donira se 3,66 kuna. Pomoći se može i uplatom na žiro račun HCK-a broj 2360000-1101396032, uz poziv na broj 05 03271625-520 s naznakom "Apel za pomoć stradalima u Bengalskom zaljevu". Sredstva će omogućiti upućivanje interventnih ekipa Međunarodne federacije Crvenog križa koje će pružiti medicinsku i drugu humanitarnu pomoć.
ZAGREB - Hrvatski Caritas jučer je pokrenuo kampanju za prikupljanje novčane pomoći stradalima od posljedica potresa i plimnih valova u azijskim zemljama. Prikupljenim novcem će se, uz suradnju međunarodnog Caritasa i azijskih Caritasa, pomoći žrtvama i onima koji su ostali bez ičega, priopćeno je iz Hrvatskog Caritasa. Novac će se prikupljati na tri načina: pozivom na donacijski telefon 060 888 920 u kojem govori predsjednik Hrvatskog Caritasa biskup Josip Mrzljak (3,66 kuna po svakom pozivu), općom uplatnicom 2340009-1100080340, poziv na broj 2712 (primatelj je Hrvatski Caritas, Kaptol 26, 10000 Zagreb) te uplatom u svim katoličkim župama u Hrvatskoj, u iduće dvije nedjelje.
GLINA - Pred Općinskim sudom u Glini jučer je majka četvero djece Anđelka Jelenić nakon dvodnevna prekida nastavila miran prosvjed zbog sudske presude da se s obitelji iseli iz kuće u Glini. Kuću je njezin suprug policajac kupio uz suglasnost MUP-a i ovjere svih mjerodavnih tijela, ali su, kako naglašavaju, postali žrtve organiziranog kriminala i prijevare. Prosvjed je počela 21. prosinca, kad su je poduprli Sindikat policije Hrvatske i svih devet braniteljskih udruga iz Domovinskog rata Sisačko-moslavačke županije s više od 8500 članova, te brojni Glinjani, a prekinula ga je 24. prosinca zbog ozeblina i pogoršana zdravstvenog stanja. "Moram nastaviti prosvjed zbog budućnosti svoje djece i svoje obitelji jer ćemo, ako se slučaj ne riješi, ostati na cesti", izjavila je Anđelka Jelenić. Najavila je da će prosvjed nastaviti i danas te da će joj se, kao i jučer, pridružit županijski povjerenik Sindikata policije Ante Barić, susjedi i prijatelji. Kuću je preko posrednika od Radojke i Dušana Resanovića, kupio njezin suprug, policijski službenik Policijske postaje u Glini, uz suglasnost MUP-a i ovjeru dvoje javnih bilježnika u Zagrebu, zajmom Privredne banke Zagreb od 350 tisuća kuna.
ZAGREB - Za akciju Hrvatske gospodarske komore (HGK) "Kupujmo hrvatsko" čulo je 97 posto građana Hrvatske, a njih 88 posto podržava akciju, pokazalo je istraživanje koje je proveo GfK Centar za istraživanje tržišta. Iako rezultati tog istraživanja, provedenog sredinom prosinca na uzorku od tisuću osoba starijih od 15 godina, pokazuju da akcija kod većine ispitanika akcija nije utjecala na povećanu kupovinu hrvatskih proizvoda, u GfK ističu da ipak gotovo 30 posto ispitanika hrvatske proizvode kupuje više nego prije te akcije. Većina (79 posto) ispitanika suglasna je da se isticanjem znaka "hrvatski proizvod" na ambalaži proizvoda navikava potrošača da pri kupnji obraća pažnju na zemlju podrijetla proizvoda, a još veći postotak ispitanih građana, odnosno njih 84 posto drži da se kupnjom domaćih proizvoda izravno pomaže hrvatsko gospodarstvo.