"Slovenija i Hrvatska u budućnosti će preuzeti fine manire i europski stil, no to za sada ne mijenja činjenicu da su odnosi opterećeni piranskim ribarima, Ljubljanskom bankom i bog zna čime sve još. Janša, Sanader, Rupel i Žužul govore europskim rječnikom, ali je stvarni život mnogo profaniji, a naši su odnosi u mnogim točkama balkanski. Bit će potrebno još mnogo vremena da dvije nacije nauče živjeti jedna uz drugu, onako kako su se to naučili Francuzi i Nijemci", navodi slovenski komentator.
Nedavna prošlost, analizira Jež, pokazala da su Slovence i Hrvate najviše ujedinjavali zajednički "povijesni snovi" i nacionalnoj emancipaciji i samostalnoj državi te antagonizam prema Beogradu kao zajedničkom centru otuđene moći. Nakon što su se snovi ispunili, a dvije disidentske republike politički odvojile, došlo je do odnosa u kojemu su Hrvatska i Slovenija postale konkurentice koje ne znaju prihvatiti svoju novu ulogu, primjećuje Jež.
"Tako je opet morao intervenirati Bruxelles, kako bi nas naučio pravilima lijepog ponašanja. Prije su Zagreb i Ljubljana bili povezani zajedničkim antagonizmom prema Beogradu, hoće li tu ulogu sada preuzeti Bruxelles" - pita se slovenski komentator.
Činjenica je da će približavanjem Hrvatske Bruxellesu susjedna Slovenija izgubiti etiketu "priče o europskom uspjehu" u koju je sama najviše vjerovala. Možda će nas Hrvatska u tome i zasjeniti, no Ivo Sanader već se sada ponaša kao da je Hrvatska kandidatura važnija od slovenske mature i predstavlja svoju zemlju u Beogradu, Sarajevu i Skopju kao "specijalisticu" za Europu koja je spremna ponuditi svoje iskustvo i znanje. Što će tek biti kad svoje usluge počnu nuditi bučni i pompozni Srbi, piše Jež, kojemu se širenje Europske unije pričinja kao stvaranje "Jugoslavije od Švedske do Anatolije".
"Slovenija je već punopravna članica, tu negdje je i Hrvatska, jednog dana će na redu biti Srbija i svi ostali. Sve skupa sliči na nekakvu Postjugoslaviju, pa priznali mi to ili ne. Iako nekadašnje jugoslavenske republike koje su postale države prisežu "nikakva Jugoslavija - radije u pakao", dobija se dojam da birokrati iz Bruxellesa polako, ali sigurno, opet sastavljaju nekakvu Jugoslaviju - od sjevera Švedske do Anatolije. Zajednički europski okvir ukinut će granice i dovest će nas po treći put u zadnjih sto godina pod zajedničku upravu: Nakon Jugoslavije iz Versaillesa i Jalte, eto Jugoslavije iz Bruxellesa. Svojevrstan konglomerat trgovačkih, kulturnih i manje kulturnih odnosa, za koji smo nekoć govorili - balkanska posla. Miješanje totalitarizma, nacionalizma, birokracije, folklora, animoziteta, kritizerstva, te mirisa čevapčića i šljivovice", piše Jež.