MOSTAR
Hrvatski premijer na kraju posjeta Mostaru boravio je u Aluminijskom kombinatu gdje je o poslovnoj suradnji tog poduzeća s tvrtkama iz Hrvatske razgovaralo s direktorom Mijom Brajkovićem. Tvornica Lakih metala (TLM) iz Šibenika vlasnik je 12 posto dionica Aluminijskog kombinata Mostar, a hrvatska vlada je nakon rata pomogla obnovu proizvodnje u ovom mostarskom poduzeću. Sanader je rekao da RH želi stabilan Aluminijski kombinat bez "političkih igara". Aludirao je na opetovane zahtjeve pojedinih bošnjačkih dužnosnika i dijela sarajevskih medija da se ponovno obavi revizija vlasničke strukture Aluminijskog kombinata Mostar. Proteklih godina od pokroviteljstvom međunarodne zajednice obavljeno je više revizija dokapitalizacije Aluminijskog kombinata pri čemu je utvrđeno da nije bilo nezakonitosti u vlasničkoj pretvorbi tvrtke. Sanader je najavio da će o Aluminijskom kombinatu Mostar razgovarati i s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Adnanom Terzićem.
WASHINGTON
Europska unija treba inzistirati da hrvatski sudovi ostvare jasan napredak u suđenjima za ratne zločine u trenutku dok se Hrvatska priprema za početak pregovora o članstvu, priopćila je u ponedjeljak američka organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW). HRW navodi da su čelnici EU-a 17. prosinca odlučili da pregovori s Hrvatskom o članstvu započnu 17. ožujka 2005. pod uvjetom da Hrvatska do tog datuma ostvari potpunu suradnju s Haškim sudom, ali da ne postoje usporedivi uvjeti za napredak u suđenjima za ratne zločine pred hrvatskim sudovima koja su do sada obilježena etničkom pristranošću protiv Srba, nedostatkom profesionalizma i lošom suradnjom policije. "Pimjerena domaća suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj se naprosto neće dogoditi bez pritiska EU-a", rekla je Rachel Danber, direktorica za Europu i središnju Aziju u HRW-u. "EU treba uključiti domaća suđenja za ratne zločine u mjerila za pristupanje koja postavlja za Hrvatsku", rekla je ona.
KIJEV
Suparnici na kontroverznim predsjedničkim izborima u Ukrajini sučelili su se u ponedjeljak u televizijskoj debati prenošenoj uživo koja je označila vrhunac kampanje uoči odlučujućeg ponovljenog drugog kruga predsjedničkih izbora u nedjelju. "Ukrajinski narod ove je godine izborio slobodu, pravo da živi u slobodnoj i demokratskoj zemlji", rekao je oporbeni kandidat Viktor Juščenko, sjedeći nasuprot svojem suparniku. Viktor Janukovič se, govoreći na ruskom, ogradio od vlasti pod odlazećim predsjednikom Leonidom Kučmom i optužio oporbu da se ujedinila s njime kako bi ukrala izbore. "Bili smo svjedoci kako su se vlasti koje predstavlja Kučma ujedinile s predstavnicima 'narančastog udara' i donijele sve one nezakonite odluke", rekao je Janukovič aludirajući na odluke kojim je poništena njegova pobjeda u spornom drugom krugu predsjedničkih izbora 21. studenoga. Izbori su poništeni zbog brojnih nepravilnosti.
HAMBURG
Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je počeo dvodnevni posjet Njemačkoj u sklopu tradicionalnih njemačko-ruskih konzultacija, te je tijekom susreta s njemačkim kancelarom Gerhardom Schroderom izjavio da je spreman razmotriti ponude Njemačke i Europske unije za rješenje čečenske krize. "Predložena nam je veća uključenost Njemačke i Europske unije u rješenju čečenskog problema. Spreman sam s vama o tome podrobno razgovarati", rekao je ruski predsjednik. "Moskva pomno proučava" prijedloge Njemačke, dodao je on ne preciziravši o kakvim se prijedlozima radi. Ruski predsjednik je rekao da je također spreman razgovarati s Europskom unijom i o drugim hitnim temama poput izbora u Ukrajini, slobode tiska i reformi u Rusiji.
ZAGREB
Bosanski Srbin Radislav Krstić, optužen za genocid u Srebrenici, prebačen je u utorak na izdržavanje kazne u Veliku Britaniju, priopćio je Međunarodni kazneni sud u Den Haagu (ICTY). Generalu Krstiću (55), nekadašnjem zapovjedniku Drinskog korpusa vojske Republike Srpske, sudsko žalbeno vijeće ublažilo je kaznu s 46 na 35 godina zatvora zbog genocida u Srebrenici 1995. U pravomoćnoj presudi Krstiću, žalbeno vijeće je "nedvosmisleno utvrdilo da su snage bosanskih Srba izvršile genocid" nakon zauzimanja Srebrenice 11. srpnja 1995., kada su likvidirale između 7000 i 8000 bošnjačkih muškaraca, a žene i djecu protjerale.
SANTIAGO
Prizivni sud u Santiagu potvrdio je u ponedjeljak uhidbeni nalog za bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinocheta (89) zbog ubojstava i nestanaka ljudi tijekom operacije "Kondor". Sud je odluku donio jednoglasno. "Mogu vam samo kazati da su svi članovi suda odbacili žalbu" koju su podnijeli Pinochetovi odvjetnici, rekao je predsjednik četvrtog odjela Prizivnog suda Juan Escobar. Odvjetnici bivšeg diktatora, koji je u subotu smješten u bolnicu zbog srčanih tegoba, uložili su žalbu na odluku suca Juana Guzmana koji ga je u ponedjeljak optužio za ubojstvo i devet otmica u sklopu istrage o zločinima počinjenim tijekom operacije "Kondor" kojoj je cilj bio eliminacija protivnika diktature.
BEOGRAD
Nacionalni savjet za suradnju s Haaškim tribunalom Srbije i Crne Gore poslao je tom sudu medicinsku dokumentaciju o zdravstvenom stanju haaškog optuženika, policijskog generala Sretena Lukića, optuženoga za ratne zločine na Kosovu 1999. godine, izjavio je u ponedjeljak predsjednik Nacionalnog savjeta Rasim Ljajić. Ljajić je agenciji Beta kazao da je formirano liječničko povjerenstvo, sastavljeno od eminentnih domaćih stručnjaka, koje će utvrditi kakvo je Lukićevo stanje nakon operacije srca, te bi u utorak i to izvješće trebalo biti dostavljeno Haaškom sudu. Po Ljajićevim riječima, postoji mogućnost da Haaški sud formira ekipu koja bi doputovala i provjerila Lukićevo zdravstveno stanje, odnosno mogućnost da mu se u eventualnom pritvoru u Sheveningenu osigura odgovarajući zdravstveni tretman.
MOSKVA
Summit Rusija-SAD održat će se 24. veljače u Bratislavi, glavnom gradu Slovačke, u prisutnosti ruskog i američkog predsjednika Vladimira Putina i Georgea W. Busha, priopćila je u ponedjeljak kremaljska novinska služba. "Postigli smo sporazum o održavanju summita 24. veljače u Bratislavi", priopćila je ta služba. Putin, koji se nalazi u posjetu Slovačkoj, trebao bi se susresti s američkim kolegom Georgeom W. Bushom tom prigodom, potvrdio je Kremlj.
SARAJEVO
Sporazum o dvojnom državljanstvu između Bosne i Hercegovine i Švedske potpisan je u ponedjeljak u Sarajevu čime je omogućeno da oko šezdeset tisuća osoba koje su tijekom rata iz BiH izbjegle u Švedsku i ondje trajno regulirale svoj status zadrže i državljanstvo zemlje iz koje su potekli. Ranije usuglašeni sporazum potpisali su ministar civilnih poslova BiH Safet Halilović i švedski veleposlanik u Sarajevu Andres Mollander. Švedska je ovime postala prva država s kojom je BiH ugovorom regulirala pitanje dvojnog državljanstva. Dvojno državljanstvo s drugim zemljama poput Hrvatske BiH prešutno tolerira.
BANJA LUKA
Predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić izjavio je u ponedjeljak nakon višesatnog razgovora s predstavnicima najvećih političkih stranaka vlasti i oporbe da je postignuta suglasnost o nastavku zajedničkih napora za izlazak iz krize koja je "nametnuta izvana kontinuiranim pritiskom na institucije vlasti RS". Na sastanku je postignut konsenzus da se međunarodnoj zajednici pruži "konstruktivan odgovor" nakon sankcija Visokog predstavnika Paddyja Ashdowna i ostavke premijera RS Dragana Mikerevića. "Ostavka vlade RS je konačna, no ona nastavlja raditi sve dok parlament RS tu ostavku ne usvoji. Danas nije predložen mandatar buduće vlade. Upućujemo poruku međunarodnoj zajednici i građanima da održani sastanak ne treba doživjeti kao nekakvo konspirativno srpsko antidaytonsko djelovanje. Potpuno smo suglasni da zajednički u sljedećim danima tražimo konstruktivan izlazak iz trenutne krize koja će biti prevladana. Postignuta je suglasnost u svim ključnim pitanjima i dogovoreno je da se postojeća kriza ni u kojem slučaju ne smije prenositi na suradnju s Haaškim tribunalom. MUP RS mora u tom smislu djelovati bez obzira na to što se događalo", kazao je predsjednik Čavić.
PARIZ
Francuski predsjednik Jacques Chirac zatražio je u ponedjeljak bolje mjere sigurnosti u francuskim bolnicama nakon stravičnog ubojstva dviju medicinskih sestara u jednoj psihijatrijskoj bolnici prošlog tjedna. Chirac se zgrozio nad tim "barbarskim činom" i obećao da će odgovorni biti strogo kažnjeni, rekao je glasnogovornik francuske vlade Jean-Francois Cope novinarima nakon sastanka kabineta. "Treba nam bolja koordinacija, bolja potpora duševnim bolesnicima i bolja sigurnost u bolnicama", rekao je Cope citirajući Chiracove riječi. Francuske bolnice odale su u ponedjeljak minutom šutnje počast ubijenim medicinskim sestrama, Chantal Klimaszewski i Lucette Gariod. Obje su bile 40-ih godina i imaju djecu.
BUDIMPEŠTA
Mađarski parlament ratificirao je europski ustav u ponedjeljak u Budimpešti, postavši druga zemlja nakon Litve koja je to učinila. Tekst su ratificirala 304 od 385 zastupnika jednodomskog mađarskog parlamenta. Devet zastupnika glasovalo je protiv, a osam je bilo suzdržano. Šezdeset četiri zastupnika nije bilo prisutno u trenutku glasovanja. Za ratifikaciju europskoga ustava potrebna je dvotrećinska većina.
JERUZALEM
Vrhovno vijeće izraelskih doseljenika pozvalo je u ponedjeljak doseljenike da se usprotive evakuaciji koja je predviđena planom premijera Ariela Sharona o povlačenju iz Gaze, no da pritom ne posežu za nasiljem. Vijeće YESHA poduprlo je tom izjavom odluku čelnika izraelskih doseljenika Pinhasa Wallersteina koji je izazvao strah od mogućeg građanskog neposluha rekavši da bi se protivnici evakuacije trebali oglušiti o premijerov plan, čak i kad bi zbog toga završili u zatvoru. "Dosljedni smo u protivljenju odluci koja je, po našem mišljenju, nacionalni i povijesni kriminal i koja bi značila protjerivanje Židova iz njihovih domova", rekao je predsjednik Vijeća Bentzi Lieberman.
PRAG
Iz nuklearne elektrane Temelin, na jugozapadu Češke Republike, u ponedjeljak je isteklo 20.000 litara radioaktivne vode, rekao je glasnogovornik elektrane Milan Nebesar. Voda je istekla zbog propusta u mjerenju razine vode u jednom spremištu, rekao je glasnogovornik, dodajući da je incident ograničen na kontrolirano područje te da nije došlo do zagađenja okoliša niti je ugroženo zdravlje radnika elektrane. Sličan incident dogodio se početkom lipnja kada je isteklo oko 3000 litara radioaktivne vode zbog čega je u elektranu stigla inspekcija Europske komisije.
RIM
Papa Ivan Pavao II. kanonizirat će troje blaženika iz Ukrajine, Poljske i Italije te beatificirati devetero kandidata, među kojima su najpoznatiji njemački biskup, borac protiv nacizma te francuski redovnik Charles de Foucauld, objavio je u ponedjeljak Vatikan. Papa je na konzistoriju održanom u ponedjeljak potpisao ukaze potrebne za beatifikaciju odnosno kanonizaciju. Biskup Clemens August von Galen, (1878.-1946.), nazivan i "Lav iz Muenstera" zbog svoje hrabrosti, bit će beatificiran jer je "branio narod od pogrešaka i agresija nacionalsocijalizma", stoji u obrazloženju vatikanske kongregacije za pitanja svetaca.