MOSTAR
Predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader izjavio je u ponedjeljak u Mostaru kako je nedavna odluka Europskog vijeća o određivanju datuma Hrvatskoj za početak pregovora s Europskom unijom 17. ožujka 2005. dobra vijest i za brže uključivanje BiH i Srbije i Crne Gore u europske integracije. Sanader je to rekao na konferenciji za novinare nakon sastanka s vodstvom HDZ BiH koje su predvodili predsjednik stranke Bariša Čolak i član Predsjedništva BiH Dragan Čović. Razgovoru je nazočila i kandidatkinja HDZ na skorašnjim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj Jadranka Kosor. Sanader je kazao kako je određivanjem datuma Hrvatskoj za početak pregovora za ulazak u EU po prvi puta oživljena Solunska deklaracija EU-a iz proljeća 2003. godine, a u kojoj se navodi da sve zemlje jugoistočne Europe moraju imati europsku perspektivu. Hrvatski premijer je rekao kako njegova vlada s velikom pozornošću prati najnovija zbivanja u Republici Srpskoj, u kojoj je više dužnosnika dalo ostavku nakon što je visoki međunarodni predstavnik u BiH Paddy Ashdown nametnuo nove kazne RS zbog nesuradnje s Haagom zaprijetivši i njenim mogućim ukidanjem. No Sanader je odbacio navode današnjeg mostarskog Dnevnog lista da je on za nedavna susreta sa srbijanskim premijerom Vojislavom Koštunicom u Beogradu navodno "obećao da će preko svojih ljudi u HDZ-u učiniti sve kako bi spriječili ukidanje manjeg bosanskohercegovačkog entiteta" (Republike Srpske). Sanader tvrdi kako njegov današnji posjet BiH nema veze s takvim navodima, nego je došao susresti se s vodstvom HDZ BiH radi potpore predsjedničkoj kandidaturi Jadranke Kosor. "Politika Hrvata u BiH se ne vodi u Zagrebu nego u BiH. Mi iz Hrvatske se ne možemo i nećemo miješati u unutarnje prilike u BiH. Želimo stabilnu BiH", naglasio je Sanader.
SARAJEVO
Povjerenik Europske komisije zadužen za proširenje Olli Rehn kazao je u ponedjeljak u Sarajevu kako su puna suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i preustroj policijskih snaga temeljne zadaće koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti ukoliko želi nastaviti približavanje Europskoj uniji. "Kao potencijalni kandidat (za članstvo u EU) BiH ima perspektivu koju nemaju mnoge druge zemlje no ona može postati stvarnost samo ukoliko se ispune uvjeti koje je postavila Europska unija", kazao je Rehn novinarima nakon razgovora s bosanskohercegovačkim dužnosnicima.
On je podsjetio kako je još ranije postavljeno 16 uvjeta koje BiH mora ispuniti prije nego što započne pregovore o stabilizaciji i pridruživanju, a na vrhu tog popisa su suradnja s Haaškim tribunalom i novi ustroj policijskih snaga. Rehn je u svoj prvi posjet BiH nakon imenovanja za povjerenika zaduženog za proširenje EU doputovao u trenutku kada tu zemlju potresa politička kriza izazvana najavama ostavki većine srpskih dužnosnika u državnim tijelima vlasti.
ZAGREB
Hrvatska je bez sumnje najpripremljenija od triju država kandidata za članstvo u Europskoj uniji i zato je trenutačna situacija veoma nepravedna, rekao je u intervjuu za mađarski radio Kossuth bivši mađarski premijer Viktor Orban govoreći o približavanju Bugarske, Rumunjske i Hrvatske Europskoj uniji. U intervjuu što ga u ponedjeljak prenosi BBC, Orban je rekao kako "ništa nije takva opasnost za Mađarsku kao rumunjsko približavanje EU-u", a Rumunjska je završila pregovore, dok "pregovori s Hrvatskom nisu ni počeli". Prema riječima bivšega mađarskog premijera, sada oporbenog čelnika, "ne treba odustati od navike da se politička pitanja ocjenjuju i iz moralne perspektive". Prema odluci Europskoga vijeća Hrvatska će početi pristupne pregovore 17. ožujka 2005. bude li surađivala s haškim sudom. "Činjenica da Hrvati još nisu ušli i da s njima pregovori nisu počeli, a europski se premijeri svađaju oko pitanja početi ili ne pregovore s njima, pokazuje da s moralne točke gledišta Europa nije bez greške", rekao je Orban. Na novinarsko pitanje kakva je opasnost za Mađarsku rumunjski ulazak u Uniju koji je predviđen za travanj iduće godine, Orban je pohvalio rumunjsku diplomaciju i rekao kako je dokaz njezine kvalitete u činjenici da je ta zemlja dobila brojne ustupke u pregovorima s EU-om, osobito u pitanju zaštite okoliša.
BEOGRAD
Sporazum Vlade Hrvatske i srpskih zastupnika u Hrvatskom saboru nije ostvaren u svim elementima predviđenim za rješavanje do kraja ove godine, ali je stvoren puno veći politički prostor za realizaciju dogovorenoga, ali i onoga što tim sporazumom nije definirano, u smislu političke afirmacije Srba u Hrvatskoj uopće, izjavio je saborski zastupnik Milorad Pupovac za beogradsku "Politiku" od ponedjeljka. "U osnovi, cilj sporazuma je bio da se Srbi izbore za svoja prava koja su, kao što se zna, bila na ledu. Ili se čekalo i odgađalo njihova rješenja, ili se, naprosto, mislilo da će se ljudi umoriti i da neće inzistirati na svojim pravima. S druge strane, naš cilj bio je da se izborimo za političko građanstvo Srba u Hrvatskoj, da budu priznati kao građani, kao politička činjenica u životu Hrvatske, u Saboru, u vladinim institucijama i na lokalnoj razini gdje žive. I to smo, uz sve teškoće koje imamo, u dobroj mjeri - neću reći uspjeli - već stvorili pretpostavke za uspjeh", kazao je Pupovac. Protekle godine iz tog sporazuma, kaže Pupovac, još nije ostvareno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskih prava. "Tu smo izborili nove rokove, koji će biti produženi za još šest mjeseci, do kraja lipnja 2005. godine. To će se početi rješavati sljedeće godine, a također nismo uspjeli riješiti niti pitanje participacije Srba u državnim institucijama u sredinama povratka - u policiji, sudovima, izvršnim organima vlasti, javnim poduzećima", rekao je Pupovac.
MANILA
Čelnik filipinske muslimanske militantne skupine Abu Sajaf možda je ubijen u napadu vojnih helikoptera u južnoj pokrajini Mindanao prošlog mjeseca, izjavio je u ponedjeljak jedan vojni zapovjednik. Brigadir Jerry Jalandoni, zapovjednik u Mindanau, izjavio je da su doušnici izvijestili da je Khaddafy Janjalani bio među nekoliko osumnjičenih muslimanskih militanata koji su ubijeni kada su helikopteri ispalili rakete na pobunjenička skrovišta u studenome. "Samo želim istaknuti da to nije potvrđeno jer nemamo njegovo tijelo", rekao je novinarima. "Imamo doušnike koji su nam rekli da je Janjalani sigurno mrtav". Sjedinjene Države prošlog su tjedna dodale Janjalanija na popis militanata čija su financijska sredstva blokirana u skladu s američkim anti-terorističkim zakonom, nazvavši ga "podlim teroristom, odgovornim za otmice i pogubljenja američkih civila i drugih nedužnih ljudi".
ATENA
Dvojica albanskih otmičara atenskog autobusa, koji su držali zarobljenima 23 putnika, ispričali su se grčkom narodu na sudu u ponedjeljak izjavivši da je to bio "glupi čin", rekao je jedan izvor na sudu. Dvojica naoružanih napadača oteli su putnički autobus u srijedu i tražili su milijun dolara otkupnine. Talačka kriza trajala je 19 sati, ali su na kraju oslobođeni svi taoci bez ijednog ispaljenog hica. Otmičari su se pojavili pred istražnim sucem koji je naredio da budu pritvoreni do suđenja. "Njihove akcije ne osuđuje samo društvo nego i ja osobno", rekao je nakon saslušanja odvjetnik Stefanos Lyberopoulos, koji brani jednog od otmičara. Lyberopoulos je rekao da se njegov klijent Leonard Murataz nekoliko puta ispričao za svoja djela koja su prouzročili psihološki problemi.
MOSKVA
Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemački kancelar Gerhard Schroeder potpisat će "plan djelovanja" u pogledu antiterorističke borbe, izjavio je u ponedjeljak šef ruske diplomacije Sergej Lavrov. "Predviđa se usvajanje niza dokumenata, posebice plana djelovanja sukladnog deklaraciji o antiterorističkoj borbi ruskog predsjednika i njemačkog kancelara", koji se u utorak trebaju susresti u Njemačkoj, kazao je Lavrov. Tekst će "sadržavati konkretne smjernice za suradnju posebnih službi i nadležnih tijela", dodao je ministar. Ruski predsjednik nalazi se u ponedjeljak i utorak u Njemačkoj u Hamburgu i Schleswigu u posjetu u sklopu sedmih tradicionalnih konzultacija njemačke i ruske vlade, na kojima će sudjelovati najvažniji ministri dviju zemalja. Putin i Schroeder će potpisati niz sporazuma o mladeži, prijevozu, vlakovima nove generacije i zdravstvu, kazao je Lavrov. Na dnevnom redu bit će i Ukrajina, nekoliko dana prije novog drugog kruga ukrajinskih predsjedničkih izbora 26. prosinca.