ZAGREB
Hrvatska je konačni, najpovoljniji tekst o početku pregovora za članstvo u EU uspjela postići doslovno u "zadnji čas", zahvaljujući osobnoj diplomaciji svojih visokih dužnosnika u Bruxellesu, rekao je u subotu za Hinu diplomatski izvor. Hrvatska je na sastanku Europskog vijeća u petak, umjesto najavljivanog 26. travnja, dobila 17. ožujka iduće godine kao datum početka pregovora, a uvjet prema kojemu oni mogu početi tek kad Europsko vijeće "potvrdi punu suradnju" s Haškim sudom, ublažen je na konstrukciju da pregovori mogu početi "uz uvjet pune suradnje s Haškim sudom", a da tu suradnju nitko ne mora aktivno potvrditi. "Još jučer (petak) u podne prijedlog teksta bio je za Hrvatsku nezadovoljavajući u oba aspekta: naveden je bio travanj, a uvjet je bila aktivna potvrda suradnje", rekao je isti diplomatski izvor. No, hrvatski dužnosnici u Bruxellesu tada su "osobnom diplomacijom" za samo dva sata razgovarali s kolegama iz svih 25 zemalja članica EU i uspjeli promijeniti tekst u, kako smatra izvor, "najbolji koji se mogao dobiti". Hrvatskoj, objasnio je, u konačnom tekstu nije postavljen nijedan novi uvjet, već su joj ostali poznati kriteriji u kojima se, osim pune suradnje s ICTY-jem, ističu reforma pravosuđa i povratak izbjeglica.
ZAGREB
Hrvatska je zadovoljna odlukom Europskog vijeća o datumu početka pregovora jer pred nju nisu postavljeni nikakvi novi uvjeti, osim kriterija koje je i prije morala ispuniti za punopravno članstvo u EU, rekao je u subotu u Zagrebu hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul. "Zadovoljni smo i sretni ishodom jučerašnjih sastanaka i odlukom Europskog vijeća o datumu 17. ožujka za početak pregovora s Hrvatskom", rekao je Žužul u izjavi za novinare u zgradi ministarstva. Ministar odluku tumači kao "rezultat dobre diplomatske akcije, ali, prije svega, toga što smo mi uspješno predstavili da Hrvatska ispunjava sve kriterije koje treba ispuniti za članstvo i početak pregovora". "Želim istaknuti da odluka vijeća pred Hrvatsku ne postavlja nikakve nove uvjete, nije uvjetovana novim kriterijima, već moramo ispuniti sve kriterije koji su već prije definirani - kopenhaške kriterije i one specifične, među kojima je i suradnja s Haškim sudom", kazao je ministar. Ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović potvrdila je kako se nastavlja rad na ispunjavanju svih kriterija, "od kopenhaških i madridskih do posebnih kriterija iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
ANKARA
Hrvatski ulazak u punopravno članstvo Europske unije (EU) bit će samo formalnost, ocijenili su u petak i subotu mnogi turski elektronski mediji i listovi. Stalni turski dopisnici iz Bruxellesa i mnoštvo posebnih izvjestitelja koji su u četvrtak i petak pratili summit EU u belgijskome glavnom gradu smatraju da je "pred Hrvatskom lak put do punopravnog članstva u EU". Viskonakladni istanbulski list Hurriyet tu ocjenu temelji na činjenici da će pregovori Hrvatske i EU početi već 17. ožujka 2005. Pritom ističu kako vjeruju da će vlada u Zagrebu ispuniti i posljednji "europski preduvjet", odnosno do tog vremena uhititi i predati sve optuženike Haškom sudu za ratne zločine.
RIM
Talijanski premijer Silvio Berlusconi izjavio je, prema pisanju talijanskog tiska u subotu, kako je talijansko sudjelovanje u radu Europskog vijeća u Bruxellesu bilo odlučno za određivanje datuma za početak pregovora s Hrvatskom o pristupu Europskoj uniji. "Izravno sudjelovanje Italije u pregovorima omogućilo je da Europsko vijeće dade zeleno svjetlo pregovorima s Hrvatskom za pristup, te za budući ulazak Bugarske i Rumunjske u Europsku uniju", rekao je Berlusconi, prenosi u subotu list "Repubblica". Isto tako Berlusconi je naznačio važnu ulogu talijanske delegacije u usvajanju datuma za početak pregovora s Turskom.
ANKARA
Turska i u subotu živi u pravoj euforiji nakon što je u petak potvrđena vijest da je summit EU otvorio vrata pregovora o priključivanju. Vodeći turski listovi prenose istodobno upozorenje premijera Recepa Tayyipa Erdogana da do potpunog otvaranja bruxelleskih vrata predstoje još mnogi krupni zahvati na jačanju gospodarstva i demokratskih institucija zemlje. "Prihvatili smo te velike obveze ne samo zbog EU, nego prvenstveno zbog naše demokratske opredjeljenosti", rekao je Erdogan. Utjecajni istanbulski list Hurriyet preko cijele prve stranice donosi golem naslov: "Uspjeli smo". List Radikal bruxelleski uspjeh dočekuje naslovom "Europska dobrodošlica", a Milliyet "Pod plaštom zapadne svjetlosti". Zajednička je ocjena da je Europi potrebna Turska gotovo isto toliko koliko i Turskoj Europa.
BANJA LUKA
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić danas je pismeno podnio neopozivu ostavku na funkciju, doznaje se iz izvora bliskih Ivaniću. Ivanića je ostavku podnio nakon što je jučer to učinio premijer Republike Srpske Dragan Mikerević, koji se na to odlučio kad je Visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown izrekao sankcije Republici Srpskoj. Ivanić, koji je predsjednik Partije demokratskoga progresa (PDP), odstupio je s ministarske funkcije kad je Vlada SAD uskratila vizu čelnicima PDP-a i Srpske demokratske stranke (SDS) što će vrijediti sve dok RS ne uspostavi punu suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu. SDS i PDP predvode većinu u Parlamentu RS, a članovi ovih stranaka obnašaju većinu ključnih ministarskih funkcija u Vladi RS i dužnosti u zajedničkim organima BiH.
MOSTAR
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Bariša Čolak izrazio je u subotu razočaranje presudom bivšem predsjedniku HR Herceg Bosne Dariju Kordiću kojemu je u petak Žalbeno vijeće Haškoga suda potvrdilo kaznu zatvora od 25 godina. "Ja sam uistinu razočaran presudom. Nadao sam se da će Haški tribunal biti dosljedan ranijim presudama te da će vrijeme provedeno u pritvoru pokriti kaznu izrečenu Kordiću. U najgorem slučaju kazna je morala biti puno manja ukoliko je uspoređujemo s drugim presudama u Haagu", rekao je Čolak u izjavi za HINA-u. Čelnik HDZ-a BiH nije želio komentirati pojedinosti iz presude budući s njima nije bio upoznat, ali je potvrdno je odgovorio na novinarski upit smatra li Kordićevu kaznu ujedno i presudom ratnom HDZ-u kojemu je Kordić bio na čelu. Kordić (44) osuđen je pravomoćno na 25 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, kršenja ratnog prava i običaja i teških povreda Ženevskih konvencija počinjenih protiv bošnjačkih civila u Lašvanskoj dolini 1993., koja obuhvaća općine Busovača, Vitez, Novi Travnik i Kiseljak u srednjoj Bosni.
VATIKAN
Papa Ivan Pavao Drugi u subotu je osudio istospolni brak kao napad na tkivo društva i pozvao katolike da se bore protiv, kako je rekao, agresivnih pokušaja da se zakonski potkopa obitelj. "Napadi na brak i obitelj, s ideološkoga i pravnog aspekta, svaki su dan sve snažniji i radikalniji", rekao je Papa u priopćenju. "Onaj tko uništava dubinsko tkivo, stvara duboku ranu društvu i izaziva često nepopravljivu štetu", dodao je Ivan Pavao Drugi. Katolička crkva uči da je brak između muškarca i žene svet, a homoseksualnost je grijeh. To je mišljenje pod pritiskom u nekim snažnim konzervativnim krajevima, među ostalima i u Sjedinjenim Državama i katoličkoj Španjolskoj gdje je socijalistička vlada u listopadu odobrila sporni nacrt zakona za legalizaciju homoseksualnih zajednica. Papa je u subotu osudio i abortus, umjetnu oplodnju i jednakost izvanbračnih zajednica jer i one podrivaju brak.
BAGDAD
Ali Hassan al-Majid, poznatiji pod nadimkom Kemijski Ali i bivši irački ministar obrane sultan Hašem Ahmad prvi su od jedanaest čelnika bivšeg iračkog režima koji su u subotu izašli pred istražnog suca, izvijestio je u subotu predsjednik istražnih sudaca Posebnog iračkog suda Raed Juhi. "Pred istražnim sucem u subotu su, u nazočnosti odvjetnika, saslušani Ali Hassan al-Majid i sultan Hašem Ahmad", rekao je Juhi na konferenciji za novinare. Kemijskog Alija u kolovozu 2003. uhitili su pripadnici američke vojske. Optužnica ga tereti da je zapovjedio upotrebu kemijskog oružja u Halabji 1988., zatim za sudjelovanje u invaziji na Kuvajt 1990., te za krvavo gušenje šijitske pobune 1991. Bivši irački ministar obrane, sultan Hašem Ahmad, uhićen je 19. rujna 2003. Optužnica ga tereti za ubojstva s predumišljajem u Halabji 1988. i umiješanost u kampanju protiv Kurda 1988.
TEL AVIV
Izraelska vladajuća stranka Likud i oporbena Laburistička stranka spremne su potpisati sporazum o koaliciji, a agencije izvješćuju o novima stradalima u sukobima u pojasu Gaze. Izraelski su mediji izvijestili da bi laburistički vođa Shimon Peres i predsjednik Likuda i izraelski premijer Ariel Sharon već u nedjelju mogli i službeno potpisati sporazum o koaliciji. Laburisti bi imali osam ministara, a na mjesto zamjenika premijera bio bi imenovan Peres. Tijekom pregovora očekuje se potvrda sporazuma postignutog u petak, kojom će Sharon dobiti novu većinu u parlamentu te će se izbjeći organiziranje prijevremenih izbora.