Predsjednik SDP-a Ivica Račan zadovoljan je blažim oblikom uvjetovane odluke od jutrošnjeg, kad se, kaže, spominjao "eksplicitniji" uvjet suradnje s Haaškim sudom i kad je bilo rečeno da će EV još jednom odlučivati o punoj suradnji Hrvatske s Haagom.
"Trebamo biti zadovoljni. Nije ta odluka ono što bi nas trebalo zabrinjavati, nego to koliko smo spremni za pregovore koji će očito početi, a tu stvari ne stoje dobro", ocijenio je Račan.
I čelnik HSS-a Zlatko Tomčić zadovoljan je ublaženom odlukom, ali upozorava da se previše vodilo računa o tome hoće li pregovori početi u ožujku ili travnju, hoće li biti ovaj ili onaj uvjet, jer, kako smatra, EU neće početi pregovore s Hrvatskom sve dok Ante Gotovina ne bude u Haagu.
"Položaj Hrvatske je poznat, a osobno smatram da EU neće početi pregovore dok Gotovina ne bude u Haagu. Mi, dakle, ne možemo učiniti ništa da pokrenemo međunarodnu zajednicu. Ona će početi pregovore kad bude htjela", rekao je Tomčić. Hrvatska se, ističe, treba brinuti i raditi na sebi te se pripremati da što spremnije započne pregovore.
Glasnogovornik HNS-a Boris Blažeković ocijenio je pozitivnom činjenicu da Hrvatska počinje pregovore u ožujku iduće godine, jer to, ističe, odaje optimizam EU-a o spremnosti Hrvatske da u razmjerno kratku roku ispuni uvjete.
Žao mu je, kaže, što je početak pregovora uvjetovan, ali izražava nadu da će Hrvatska uspješno riješiti sva pitanja koja joj opterećuju odnose s EU-om. Blažeković je pak ocijenio da je uvjetovanosti odluke, osim slučaja Gotovina, vjerojatno pridonijelo i, kako kaže, "nepovoljno zaživljavanje vladavine prava u Hrvatskoj te netransparentnost u gospodarskim i privatizacijskim procesima, posebno zbog afera poput Bechtela, Sunčanog Hvara, POA-e, ministra Miomira Žužula".
Predsjednik HSP-a Anto Đapić tvrdi da uvjet, iako ublažen, ostaje, a i pitanje je tko će odlučivati o tome surađuje li Hrvatska s Haaškim sudom. Dodao je da zbog toga Vlada mora osmisliti novu taktiku u odnosima s Haaškim tribunalom.
"Vlada se do sada nijednim činom nije suprotstavila uvrjedljivim ocjenama i lažima Carle del Ponte. Želimo li doista početi pregovore o ulasku u EU, glavnoj haaškoj tužiteljici ubuduće ne smijemo dopuštati da samostalno donosi političke ocjene, već zahtijevati da donese službenu pravnu ocjenu o suradnji sa Sudom", rekao je Đapić. Inače, kaže, u ožujku bismo mogli naići na još jednu zapreku.
Žaljenje zbog uvjetovane odluke o nadnevku početka pregovora izrazila je i potpredsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić, tvrdeći da je Hrvatska sve postavljene joj uvjete već prihvatila, jer je, kaže, riječ o pravnim, a ne političkim pitanjima.
"Nadala sam se, ipak, da će biti bez uvjeta", kazala je Adlešić, nezadovoljna i, kaže, zbog toga što su premijer i predsjednik države više od deset dana, umjesto na lobiranje u EU, potrošili na "bavljenje špijunima".
Pozvala je sve stranke, bez obzira na to bile u vladajućoj koaliciji ili oporbi, na konsenzus o približavanju EU, a posebno o što je moguće kvalitetnijim pripremama za ulazak u Uniju, prije svega na području gospodarstva i poljodjelstva.
Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin drži da je današnja odluka Europskog vijeća velik uspjeh Vlade premijera Ive Sanadera jer, tvrdi, da takva odluka nije donesena, Hrvatska bi izgubila jednu ili čak dvije godine.
Prednost odluke o nadnevku početka pregovora vidi i u činjenici da će budućnost Hrvatske ubuduće uvelike određivati upravo EU, a ne više, kako kaže, "tutori iz Washingtona".
Ipak, Kajin upozorava da Hrvatska još puno toga nije riješila, posebno u unutarnjoj politici. "Ništa nam neće biti darovano. Morat ćemo puno više raditi, svi hrvatski građani, ako želimo pokrenuti Hrvatsku", rekao je.
U SDSS-u su očekivali takvu odluku Europskog vijeća, jer je ona, po riječima potpredsjednika stranke Milorada Pupovca, rezultat velikih napora uloženih u to, i u Europi, i u Hrvatskoj.
"To je važan i prijeko potreban korak koji bi trebao dovesti do ulaska u EU, ali će taj postupak pregovaranja za Hrvatsku nesumnjivo biti mnogo teži, zahtjevniji nego sve do sada", kazao je.
SDSS, kaže Pupovac, smatra da pregovori ne mogu biti pitanje jedne stranke i jedne vlade, nego svih onih u Hrvatskoj koji mogu držati najbolje pregovaračke pozicije i postići najbolje rezultate pregovora. Naglasio je da, zajedno s pregovorima, treba nastaviti unutarnje reforme jer će o njima, tvrdi, ovisiti iskorištavanje predpristupnih fondova, brzina pregovora i konačan nadnevak priključenja Hrvatske Uniji.
Potpredsjednik LS-a Zlatko Kramarić ocijenio je da je Hrvatska zasluženo dobro prošla te da su dosadašnje vlade dokazale suradnju s ICTY-jem. "Nema smisla hrvatske građane kažnjavati zbog slučaja generala Gotovine", rekao je, upozorivši da je pred Hrvatskom znatno teži proces prilagodbe u pregovorima s EU-om.
Potpredsjednik DC-a Joško Morić drži da je odluka u okviru očekivanoga. "Blaža varijanta uvjetovanosti potvrđuje da čelnici europskih zemalja razumiju da Hrvatska na svim područjima podiže europske standarde", rekao je. Morić je dodao kako je Vlada postigla da hrvatsko pravosuđe postane vjerodostojno i u zemlji i u svijetu, što dokazuje činjenica da "svi naši haaški optuženici suđenje čekaju na slobodi". "Uvjeren sam da će pregovori na proljeće doista početi, da ćemo pokazati brz reformski napredak, a u međuvremenu je moguće očekivati i ozbiljne pomake u slučaju Gotovina", dodao je.
Predsjednik Libre Jozo Radoš smatra da je odluka Europskog vijeća znatno bolja od one koje se Hrvatska pribojavala. "Najbolje bi bilo da nema uvjeta, jer uvjeti ionako postoje za sve zemlje. No ovo se može shvatiti kao pozitivan rezultat, s obzirom na atmosferu koja se bila stvorila", kazao je Radoš. Upozorio je da će Hrvatska zbog utvrđenog uvjeta biti strože promatrana nego druge zemlje.