Foreign Affairs/New York - Američki stručnjak: SAD i EU se moraju vratiti problemima Balkana
Stanje na Balkanu je još daleko od sigurnog i Sjedinjene Države i Europska unija se moraju vratiti rješavanju neriješenih nacionalnih problema, piše u časopisu Foreign Affairs američki stručnjak za vanjsku politiku Edward Joseph.
Joseph kaže da je od zemalja i pokrajina obuhvaćenih ozbiljnim sukobima nakon raspada Jugoslavije 1991. danas samo Hrvatska doista stabilna.
"Drugdje, etničke skupine na Balkanu i dalje jedna drugu motre s oprezom", piše Joseph u izdanju uglednog časopisa za siječanj/veljaču 2005. Napominjući kako je nakon izručenja bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića Haškom sudu regija uglavnom iščezla s međunarodnog radara, Joseph poziva SAD i EU da ne dopuste da problemi rastu dalje i da ne odgađaju njihovo rješavanje.
Joseph je proveo više od deset godina na Balkanu u američkoj vojsci i s UN-om, od 2001. do 2003. bio je direktor Međunarodne krizne skupine za Makedoniju, a u posljednje vrijeme radi u institutu Woodrow Wilson u Washingtonu.
Iako smatra da nije vjerojatno da se jugoistočna Europa vrati strahotama iz prošlog desetljeća, Joseph ocjenjuje da regija i dalje može generirati nemire koji mogu nastati iz neriješenih etničkih problema BiH, Kosova, Makedonije i Srbije. Glavni balkanski problem je Kosovo koje ostaje žarište koje može zapaliti regiju.
"Zapadni dužnosnici redovito reklamiraju Bosnu, Kosovo, Makedoniju i Srbiju kao uspješne priče uvjeravajući sebe i tisak da su ekonomski razvitak i izgledi za članstvo u EU uklonili nacionalne, etničke i teritorijalne sporove iz prošlosti. Stvarnost se, međutim, nastavlja nametati", kaže Joseph.
Etnički nemiri na Kosovu u ožujku, te u Makedoniji u srpnju iznenadili su međunarodne dužnosnike i pokazali duboke etničke podjele i napetosti između Albanaca i Srba i Albanaca i Makedonaca. U BiH su i nakon devet godina međunarodne uprave etničke podjele i dalje nazočne. Rješenja iz Daytonskog sporazuma postala su disfunkcionalna. Središnje institucije ne funkcioniraju jer bosanski Srbi i Hrvati strahuju od njihova jačanja pod dominacijom Muslimana, navodi Joseph.
"Washington i njegovi europski saveznici još uvijek mogu pomoći da se riješe problemi regije, ako priznaju što je na kocki i razviju zajednički pristup", kaže on. Smatra da je za rješavanje neriješenih etničkih problema na Kosovu, u BiH i Makedoniji ključno prihvaćanje načela poštenog postupanja prema manjinama.
Za Kosovo smatra da bi Kontaktna skupina za bivšu Jugoslaviju (SAD, Francuska, Njemačka, Italija, Rusija, Velika Britanija i EU) trebala krenuti s rješavanjem njegovog statusa čije nerješavanje samo proizvodi nesigurnost u regiji. Kaže da bi razborit kompromis dodijelio Kosovu neovisnost uz bitno međunarodno vodstvo, proglasio podijeljenu Mitrovicu jedinstvenim "otvorenim" gradom s međunarodnim nadzorom, stvorio kantone i općine za Srbe uključujući glavna srpska povijesno-religijska mjesta i ponudio kosovskim Srbima posebne odnose sa Srbijom.
Rješenje za BiH Joseph vidi u transformaciji Sarajeva u "otvoreni distrikt" poput Brčkog i davanje sada malobrojnim marginaliziranim Srbima i Hrvatima podjednak udio u političkoj i ekonomskoj moći što bi navelo i druge da se počnu tamo vraćati. "Kretanje prema bosanskom centru moglo bi početi preokrenuti centrifugalnu Daytonsku dinamiku i preinačiti njegovu zastarjelu, dualnu strukturu", kaže on.
Makedoniji treba pomoći da se pripremi na rješavanje statusa Kosova. Zemlji bi posebice koristilo ubrzano razmatranje ulaska u NATO. Istodobno bi Washington i Bruxelles morali nastaviti jamčiti prava Albanaca dobijenih Ohridskim sporazumom te izvršiti pritisak na vladu da se pozabavi strahovanjima lokalnih makedonskih manjina, predlaže Joseph.
Dnevnik/Ljubljana - Zašto je smijenjen slovenski "borac za južnu granicu"?
Smjena slovenskog "borca za južnu granicu" Jožka Jorasa s istaknute dužnosti u Slovenskoj pučkoj stranci (SLS) na niže rangirani položaj možda je diktirana spoznajom da izazivanje napetosti na granici s Hrvatskom nije u interesu Slovenije, ali se možda radi i o suprotnom signalu te stranke upućenom premijeru Janezu Janši, ocjenjuje u srijedu u ljubljanskom listu "Dnevnik" analitičar i nekadašnji diplomat Franco Juri.
Slovenska pučka stranka objavila je u srijedu da je za predsjednika Nacionalne alijanse, jedne vrste narodnjačkog krila u stranci, umjesto Jorasa imenovan Marjan Podobnik, a Jorasu su priznate "zasluge" u očuvanju cjelovitosti Piranskog zaljeva i naporima za "pravedno rješenje" graničnih pitanja.
Marjan Podobnik brat je Janeza Podobnika, predsjednika SLS-a i ministra okoliša u Janšinoj vladi, te jedan od sudionika incidenta na graničnom prijelazu Plovanija u blizini Jorasove kuće, koji se dogodio pred slovenske parlamentarne izbore.
"Preuzimanje SLS-ove alijanse od strane ministrova brata može se tumačiti dvojako - kao stišavanje nimalo korisnog Jorasa ili kao poruka Janši da je sudbina odnosa s Hrvatskom u njihovim rukama i da će, bude li potrebno, opet djelovati", navodi "Dnevnik".
Juri je skloniji tumačenju da se događaji u SLS-u ipak kreću prema pragmatičnoj liniji suradnje s Hrvatskom koju je najavila Janšina vlada, a to je, tvrdi, vidljivo iz potpore koju je Slovenija dala Hrvatskoj u naporima za što skoriji početak pregovora s Europskom unijom.
"Rupel se je mudro i pragmatično stavio na stranu europskih država koje podržavaju što brži ulazak Hrvatske u EU", navodi Juri koji dodaje da se pokazalo da mogući granični spor Hrvatske i Slovenije ne zanima Bruxelles, te da sve manje zanima i slovensku javnost.
Uostalom, navodi Juri, pristup Hrvatske Europskoj uniji ne ovisi toliko od Ljubljane koliko od suradnje s Haškim sudom, pa je Rupelov pristup mnogo učinkovitiji od onoga koji je prakticirao njegov prethodnik prijetnjama blokade.
"Zadnji je Vajglov (bivši ministar vanjskih poslova) nastup u Bruxellesu zvučao kao prijetnja kandidatkinji koja ne uvažava
slovenske interese na Jadranu. Sada je Rupel uputio novu poruku: računajte na nas, ali samo do početka pregovora - onda ćemo vidjeti" - navodi "Dnevnikov" analitičar.
Slovenskoj je diplomaciji postalo jasno, smatra Juri, da trenja u Piranskom zaljevu ne zanimaju nikoga osim Slovenaca i da europske prijestolnice pregovore s Hrvatskom uvjetuju samo konstruktivnom suradnjom s Haškim sudom. Osim toga, navodi Juri, slovenski stručnjaci ocjenjuju da će Slovenija lakše dobiti koncesije na koje računa tijekom samih pregovora Hrvatske i EU-a. Tijekom pregovora, ocjenjuju slovenski stručnjaci, pravni okvir predmeta oko kojega se države spore postaje jasniji i usklađeniji, a povećava se i želja kandidatkinje da što prije zaključi pregovore.
STA/Ljubljana - Gotovina - instrument pritiska kojeg se neke članice EU-a nisu spremne odreći
Bez obzira na to kakvu će odluku o početku pregovora s Hrvatskom u petak donijeti Europsko vijeće, teško je vjerovati da će Zagreb izbjeći vezivanje pregovora sa slučajem generala Gotovine ocjenjuje u srijedu slovenska agencija STA koja pred sastanak u Bruxellesu napominje da će se zemlje koje su se pokazale najmanje popustljivima prema Hrvatskoj teško odreći tog "jakog instrumenta pritiska na Zagreb" jer slučaj Gotovina shvaćaju kao simbol ukupne suradnje Hrvatske sa sudom u Haagu.
Hrvatska će u Bruxellesu krajem tjedna dobiti datum za pregovore, ali vjerojatno "s rezervom", dakle uz uvjet potpune suradnje sa Haškim sudom, najvaljuje dopisnica slovenske agencije i napominje da su određivanju datuma za Hrvatsku s takvom "zadrškom" sklonost su pokazali i ministri vanjskih poslova na svom sastanku u ponedjeljak, pa je teško vjerovati da će odluka Europskog vijeća biti drukčija iako premijer Sanader nastavlja u kontaktima sa europskim državnicima s dokazivanjem da uvjetovani datum nema smisla.
"Koliko će Hrvatska biti uspješna u uvjeravanju članica, za odgovor na to treba pričekati sam sastanak Europskog vijeća. Tada će se pokazati da li su se države (EU-a) spremne odreći tako jakog instrumentu pritiska na Zagreb. Neke su od njih vrlo nezadovoljne što Zagreb nije doveo u Haag generala Antu Gotovinu. Među onima koje su najmanje popustljive prema Zagrebu, koji tvrdi da ne zna gdje je Gotovina, je Velika Britanija. Kako upozoravaju promatrači, država će teško ući u EU, ako Zagreb u suradnji s Haagom ne pokaže rezultate koji bi zadovoljili sve članice. Pri tome slučaj Gotovina na neki način simbolično odražava cjelokupan odnos Zagreba prema tom pitanju. Dakle, ako bi Hrvatska i uspjela u proljeće 2005. godine započeti sa pregovorima o pristupu, Europska bi unija tijekom tog procesa uključivanja od države tražila konkretne dokaze o suradnji i kroz slučaj Gotovina ili prvenstveno kroz taj slučaj", navodi u svom prilogu slovenska tiskovna agencija STA koja dodaje da su što skorijem uključivanju Hrvatske u EU bile naklonjene i bivša i sadašnja slovenska vlada i to iz vlastitih strateških interesa.
RDW/Koeln - Skup o zaštiti manjina u SCG-u
U Novom Sadu je ovih dana održana tribina o nasljeđu nedavne prošlosti i nedavnim izgredima u Vojvodini pod nazivom "Etnički incidenti i opterećenja prošlosti", izvijestila je postaja Deutsche Welle koja navodi kako se na skupu razgovaralo i o slučaju srijemskog sela Hrtkovaca iz kojeg su početkom 90-tih protjerivani Hrvati i Mađari.
Laslo Galamboš iz Nacionalnog savjeta Mađara na skupu je naveo slučaj srijemskog sela Hrtkovaca iz kojeg su početkom 90-ih "pod palicom radikala" protjerivani Hrvati i Mađari, izvješćuje postaja. Galamboš je dodao da se u tom selu "nema hrabrosti", manjine se "i dan-danas jako plaše bilo kakvog izražavanja nacionalnih osjećaja i obilježja".
Upravo zbog negativnog iskustva u nedavnoj prošlosti na području bivše Jugoslavije sada se, u vezi s izgredima u Vojvodini, sve češće postavlja pitanje je li na djelu isti scenarij izazivanja nacionalnih sukoba, posebice zbog odsustva reakcije države, kao i zbog neodgovornog ponašanja političke elite koja "trivijalizira" incidente i svodi ih na izolirane i pojedinačne, primijetio je direktor novosadskog ureda Helsinškog odbora za ljudska prava Pavel Domonji.
"Odsustvo reakcije države nije ništa drugo nego tiha, perfidna i prešutna potpora izgredima. Vlada je izgrede neprestano ignorirala što je dovelo do internacionalizacije pitanja", naglasio je Domonji.
Kada je riječ o manjinama, jedini način za obračun sa sablastima prošlosti poštivanje je ustava i zakona, istaknuo je na tribini izvršni direktor Centra za razvoj civilnog društva Vladimir Ilić i pozvao nevladine organizacije iz Srbije da one, "a ne susjedne države", učine pritisak na domaće vlasti koje počinju poštivati prava manjina tek pod vanjskim pritiskom, prenosi DW.