Identitet, modernizacija i europska obzorja Hrvatske tri su podteme na koje su znanstvenici nastojali odgovoriti, iznoseći rezultate istraživanja provedenih na relevantnom broju ispitanika.
Skup je priređen o 130. obljetnici rođenja Ive Pilara, jednoga od prvih teoretičara modernizacije u Hrvatskoj i znanstvenika čije ime nosi Institut.
Znanost pak, smatra ravnatelj "Pilara" Vlado Šakić, može dati činjenice na kojima se jedino mogu temeljiti objektivni odgovori na to pitanje.
Odgovori moraju uzeti u obzir rezultate istraživanja koji upozoravaju na ozbiljne depopulacijske procese u Hrvatskoj za koju, smatra gost iz Austrije Heinrich Badura, gospodarstvo nije najveći problem već je to nedostatak "humanoga kapitala".
Kad je pak riječ o europskim integracijskim procesima, Badura smatra da Hrvatskoj u tomu ne će pomoći znanstvena činjenica o velikoj genetskoj kompatibilnosti Hrvata s ostalim europskim narodima o čemu se govorilo na skupu.
Badura smatra da Hrvatska ima puno razloga za ponos - povijest, kulturno nasljeđe, duhovnu snagu i prirodne ljepote. Preporučuje, međutim, da ponos u međunarodnim pregovorima zamijenimo sa samosviješću i samopouzdanjem.
Bez obzira na situaciju u proteklo desetljeće i pol, hrvatski građani razmjerno su sretni, a taj osjećaj najviše temelje na zadovoljstvu vlastitim zdravljem te dobrim odnosima u obitelji.
Materijalnom zadovoljstvu, rekla je znanstvenica Ljiljana Kaliterna Lipovčan, hrvatski su građani "dali" treće mjesto i pokazali kako nisu veliki materijalisti, budući da su im je za osjećaj zadovoljstva dovoljna i mjesečna primanja od 3000 kuna po članu obitelji.
Istraživanja psiho-socijalnih aspekata identiteta Hrvatske, o kojima je govorio Vlado Šakić, pokazala su pak da su hrvatski građani u svim županijama vrlo uravnoteženi kad je riječ o odnosu osobnoga i socijalnoga identiteta.
Istraživanja su pokazala podatak da su veću važnost socijalnoga od osobnoga aspekta, što je često vezano za tzv. dinarski tip, iskazali žitelji u Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji te u Hrvatskome zagorju.
Osim toga, istraživanja su pokazala da je za hrvatske građane puno važniji nacionalni i zavičajni identitet od regionalnoga, što je, dodao je Šakić, i u skladu s hrvatskom tradicijom.
Rezultati istraživanja, zaključio je Šakić, poruka su političarima da bi, kad predstavljaju hrvatske građane, obvezno trebali imati iste "oznake" kao i oni koje predstavljaju.