ZAGREB
NATO je u četvrtak u Bruxellesu kritizirao Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru i Hrvatsku zbog nedovoljne suradnje u privođenju pred sud osoba optuženih za ratne zločine i izrazio duboku zabrinutost zbog posljednjeg izvješća glavne haške tužiteljice Carle del Ponte.
"Zemlje Zapadnog Balkana moraju u potpunosti surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY)", kaže se u dijelu zajedničke izjave ministara vanjskih poslova NATO-a posvećenom jugoistočnoj Europi.
"To uključuje i privođenje sudu u Hagu svih osoba protiv kojih je taj sud podigao optužnicu, osobito Radovana Karadžića i Ratka Mladića, kao i Ante Gotovine, sukladno rezolucijama Vijeća sigurnosti UN 1503 i 1534", stoji u jednoj od točaka izjave objavljene nakon sastanka Sjevernoatlantskog vijeća, najvišeg političkog tijela NATO-a.
Hrvatsku su, zajedno s Albanijom i Makedonijom, ministri vanjskih poslova NATO-a pohvalili zbog provedbe Godišnjih nacionalnih programa u sklopu Akcijskog plana za članstvo (MAP), pozvavši sve tri zemlje na nastavak provedbe reformi nužnih za napredak na putu prema članstvu u NATO-u.
ZAGREB
Ministar vanjskih poslova Miomir Žužul izjavio je u četvrtak u Bruxellesu da će Hrvatska aktivnom regionalnom politikom pružiti pomoć susjednim državama da se približe euroatlantskim integracijama, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova (MVP).
"Hrvatska je vitalno zainteresirana za stabilnost jugoistočne Europe koja dugoročnu stabilnost može postići upravo euroatlantskim integracijama", rekao je Žužul na Ministarskom sastanku Euroatlantskog partnerskog vijeća (EAPC) NATO-a.
Ministri vanjskih poslova članica NATO-a i partnerskih zemalja raspravljali su o Balkanu u 2005. godini i nakon toga o stanju na Kavkazu i Srednjoj Aziji. Žužul je tom prigodom zahvalio Glavnom tajniku NATO-a Jaap de Hoop Schefferu za potporu koju pruža aspirantima na članstvo u Savezu, a američkom državnom tajniku Colinu Powellu na njegovom zalaganju u okviru Američko-jadranske povelje.
TIRANA
Susretom s domaćinom međunarodnog skupa albanskim predsjednikom Alfredom Moisiuom, predsjednik Republike Stjepan Mesić završio je u četvrtak svoj jednodnevni posjet Albaniji gdje je sudjelovao na summitu posvećenom ulozi međuetničkog i međureligijskog dijaloga u razvoju stabilnosti i napretka jugoistočne Europe.
Predsjednik Mesić se na marginama skupa sastao i s glavnim direktorom UNESCO-a Koichirom Matsuurom te norveškim premijerom Kjellom Magneom Bondevikom.
Na kraju boravka u Tirani, Mesić je u razgovoru s novinarima ocijenio kako su ovakvi skupovi važni čak i za prostore koji nisu doživjeli rat, kao što je u slučaju zemalja jugoistoka Europe, jer odašilju pozitivne poruke tolerancije i potrebe za dijalogom.
U svom govoru na skupu Mesić je istaknuo da svaki dijalog - da bi imao smisla i da bi mogao donijeti rezultate i pomake mora polaziti od istine. "On mora svoje ishodište imati u našoj hrabrosti da se suočimo s istinom ma kakva ona bila", poručio je Mesić ističući da dijalog stvara pretpostavke uključenja zemalja sudionica skupa u EU.
SARAJEVO
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odlučilo je u četvrtak zatražiti pokretanje mehanizama koji dopuštaju mjere posebne zaštite predviđene ugovorima o slobodnoj trgovini potpisanim s Hrvatskom i Srbijom i Crnom Gorom (SCG).
Kako je novinarima u Sarajevu izjavio direktor Direkcije za europske integracije pri Vijeću ministara BiH Osman Topčagić, Ministarstvo vanjske trgovine dobilo je zadaću da posredstvom mješovitih odbora uspostavljenih s Hrvatskom odnosno SCG "pokrene postupak za primjenu zaštitnih mjera iz članaka 31. odnosno 27. ugovora o slobodnoj trgovini".
Ove odredbe predviđaju mogućnost da jedna od država-potpisnica zatraži razmatranje učinaka provedbe ugovora o slobodnoj trgovini na njezino gospodarstvo, trgovinu, proizvodnju i poljoprivredu. Topčagić je objasnio da je ovim odredbama uređena i mogućnost podnošenja zahtjeva za poduzimanje mjera za otklanjanje posljedica primjene ugovora koje jedna od potpisnica ocijeni štetnim po njene interese.
ZAGREB
Srpski akademik Čedomir Popov, stručni svjedok obrane na suđenju Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY), u četvrtak je teze iz optužnice o Velikoj Srbiji kao cilju ratova koje Milošević pokrenuo 90-ih, nastojao pobijati navodima o povijesnoj opasnosti od stvaranja "Velike Hrvatske".
Nakon što je prvi stručni svjedok obrane, povjesničar Slavenko Terzić, sucima tri dana objašnjavao da je "ideja Velike Albanije glavni faktor destabilizacije jugoistočne Europe", njega je zamjenio akademik Popov s iskazom o bauku "Velike Hrvatske".
Suđenje Miloševiću, za genocid u BiH i ratne zločine u Hrvatskoj i na Kosovu, nastavlja se iduće srijede.
ZAGREB
Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a i Rusije u četvrtak su pozvali "sve strane" u Ukrajini da "zajamče odvijanje slobodnog i pravednog izbornog procesa koji će odražavati volju ukrajinskog naroda".
"Pozvali smo sve strane na nastavak izbjegavanja nasilja ili poticanja na nasilje, na izbjegavanje zastrašivanja birača i na suradnju oko organizacije slobodnog i pravednog izbornog postupka koji odražava želju ukrajinskog naroda", stoji u zajedničkoj izjavi nakon sastanka ministara NATO-a i Sergeja Lavrova, na kojem je o svojim aktivnostima u svojstvu posrednika u rješavanju krize govorio i Visoki predstavnik EU za sigurnost i vanjsku politiku Javier Solana, javio je Reuters.
Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer pozdravio je taj dogovor kao "važan napredak u postojećoj situaciji".
LONDON
Snage sigurnosti spriječile su planirani napad na London sličan bombaškim napadima islamskih ekstremista na madridsku željeznicu 11. ožujka, objavio je u četvrtak zapovjednik policije u britanskom glavnog gradu sir John Stevens.
Upitan jesu li njegove postrojbe preduhitrile napad u rangu madridskog, Stevens je dodao: "Ne mogu o tome pričati dok traje istraga, ali da, istina je, spriječili smo drugi Madrid".
Napadi na madridsku željeznicu izvedeni tijekom jutarnje gužve 11. ožujka, u kojima je smrtno stradala 191 osoba, najgori su napadi u suvremenoj španjolskoj povijesti, a dogodili su se samo tri dana prije općih izbora. Odgovornost za napade preuzeli su predstavnici al Qaede u Europi.
Ne navodeći pojedinosti, Stevens je rekao da je u Londonu spriječeno više napada i da se pred britanskim sudovima nalaze stotine osumnjičenih terorista.
BEOGRAD
Haški optuženici Jovica Stanišić, bivši načelnik Resora državne sigurnosti MUP-a Srbije i Franko Simatović, pomoćnik načelnika, osnivač i nekadašnji zapovjednik Jedinice za specijalne operacije, kojima je Haški sud odobrio da suđenje čekaju na slobodi, doputovali su u četvrtak poslije podne u Beograd.
Stanišić i Simatović, optuženi pred Međunarodnim sudom u den Haagu za ratne zločine na Kosovu 1999. godine, uhićeni su u ožujku prošle godine, nakon ubojstva srbijanskog premijera Zorana Đinđića, a dva mjeseca nakon toga iz Centralnog zatvora u Beogradu prebačeni su u pritvorsku jedinicu u Sheveningenu.
Za privremeno puštanje dvojice haških optuženika na slobodu, protiv čega je do kraja bilo Haško tužiteljstvo, jamstva je dala Vlada Srbije, ali, prema pisanju najnovijeg broja tjednika "Vreme", i Vlada SAD-a.
BEOGRAD
Vlada Srbije odlučila je u četvrtak da Međunarodnom kaznenom sudu u Den Haagu uputi jamstva za privremeno puštanje na slobodu do početka suđenja haških optuženika Vojislava Šešelja i generala Dragomira Miloševića.
Ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu Zoran Lončar kazao je novinarima da su jamstva za Šešelja i Miloševića data na osnovi Zakona o suradnji s Haškim tribunalom, koji to pravo jamči svakoj osobi koja se dobrovoljno preda tom sudu.
Lončar je rekao da je jamstvo za Vojislava Šešelja trebala dati već vlada Zorana Đinđića, odmah po Šešeljevoj dobrovoljnoj predaji u veljači 2003. godine. Dodao je da je Vlada u četvrtak potvrdila sva jamstva za privremeno puštanje haških optuženika koja je dala prethodna vlada.
PARIZ
Američki predsjednik George W. Bush će otići u veljači u Europu kako bi učvrstio oslabljene veze s više europskih zemalja, među kojima je i Francuska, rekao je u četvrtak na tv-mreži France 3 američki državni tajnik Colin Powell.
"Predsjednik Bush namjerava učvrstiti veze koje su oslabile u našim odnosima s Francuskom i drugim europskim zemalja", dodao je.
"Zato predviđa put u Europu početkom svog drugog mandata", nastavio je šef američke diplomacije u odlasku. On je precizirao da će Bush doći u Europu kako bi ujutro sudjelovao na sastancima NATO-a 22. veljače.
Powell je precizirao da će u sklopu sastanaka Bush imati "priliku razgovarati ne samo s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom, već i s drugim šefovima država i vlada NATO-a".
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush rekao je u četvrtak da se radi na otklanjanju razloga za zabrinutost američkih vojnika neodgovarajućom opremljenošću za borbe u Iraku.
"Očekujemo da naše postrojbe imaju najbolju moguću opremu", rekao je Bush novinarima u Bijeloj kući.
Američki ministar obrane Donald Rumsfeld suočio se u srijedu s kritičkim pitanjima vojnika u američkoj bazi Buehring u Kuvajtu, tranzitnoj bazi za američke snage upućene u Irak.
Jedan od njih Thomas Wilson požalio se na nedostatak odgovarajućeg oklopa za vozila koja se upotrebljavaju u Iraku pitajući zašto vojnici moraju po gomilama otpada tragati za komadima metala kako bi oklopili svoja vozila.
BRUXELLES
Francuska se zalaže za početak pregovora o pristupu Turske u Europsku uniju krajem 2005. ili počekom 2006. godine, rekao je francuski ministar vanjskih poslova Michel Barnier u četvrtak u Bruxellesu.
Pariz želi također da se na summitu šefova država i vlada 25-orice koji će donijeti odluku 16. i 17. prosinca predvidi "u zaključcima summita, alternativno rješenje za ulazak Ankare u EU u slučaju neuspjeha pregovora", precizirao je on.
Odgovarajući na pitanje o toj "drugoj opciji" Michel Barnier je brižljivo izbjegao upotrijebiti termin "privilegirano partnerstvo" kojeg protivnici turske kandidature žele istaknuti kao alternativu za pristup.