ZAGREB
Hrvatski premijer Ivo Sanader razgovarao je u utorak telefonom s predsjednikom mađarske vlade Ferencom Gyurcsanyem o daljnjem razvitku bilateralnih odnosa Hrvatske i Mađarske, priopćio je Vladin ured za odnose s javnošću.
Premijeri su ocijenili da su odnosi dviju država stabilni, partnerski i prijateljski. Predsjednik mađarske vlade ponovio je potporu svoje države pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i najavio da će Mađarska na predstojećem sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu dati punu potporu za odluku o datumu početka pregovora o članstvu između Hrvatske i EU-a.
Dvojica su premijera također razgovarala o skorom službenom posjetu premijera Sanadera Mađarskoj, stoji u priopćenju Vladina ureda za odnose s javnošću.
MILANO
Hrvatski premijer Ivo Sanader prisustvovao je u utorak uvečer, kao gost talijanskog premijera Silvija Berlusconija, otvaranju čuvenog kazališta La Scala u Milanu.
Riječ je o privatnom posjetu, a premijer Sanader odazvao se pozivu svog talijanskog kolege na otvaranje operne sezone u Scali. Berlusconi je Sanadera pozvao na tu svečanost 29. listopada u Rimu tijekom svečanosti potpisivanja europskog Ustava.
BEOGRAD
Najveće razlike između članova međudržavnih komisija Srbije i Crne Gore i Hrvatske o razgraničenju dvije države odnose se na graničnu liniju na Dunavu, navedeno je u pismenom odgovoru na zastupničko pitanje, kojega je ministar obrane SCG Prvoslav Davinić u utorak uputio parlamentu državne zajednice.
Kako se navodi u obrazloženju ministra Davinića, razlike su nastale zbog stajališta Hrvatske da se državna granica treba poklapati s katastarskom granicom, što bi dovelo do stvaranja "džepova" na teritorijima obje države. Suprotno tome, srpsko-crnogorska strana smatra da linija razgraničenja treba biti linija plovnog puta na Dunavu.
SOFIJA
Dvanaesta ministarska konferencija OESS-a završila je u utorak u Sofiji usvajanjem svih dogovorenih dokumenata, ali bez završne ministarske izjave, koja nije prihvaćena zbog nepremostivih razlika između Rusije i zapadnih demokracija oko povlačenja ruskih snaga iz Moldavije.
Svih 20 odluka sadržano je u Izjavi predsjedavajućeg OESS-a - što je uobičajeni način iznošenja potvrđenih ministarskih odluka na skupovima na kojima se ne uspije usvojiti završna deklaracija - koju je na zatvaranju pročitao bugarski ministar vanjskih poslova i domaćin konferencije Solomon Passy. On je rekao da podjele koje su spriječile prihvaćanje zajedničke izjave nisu tako velike da bi mogle dovesti do hladnoratovske podjele istoka i zapada, zbog čijeg je ublažavanja tadašnji KESS i izmišljen prije 29 godina.
U Izjavi predsjedavajućeg se kaže da su ministri priznali potrebu određivanja strateške orijentacije OESS-a u narednim godinama, odnosno njegove reforme, kako bi on i dalje odgovarao potrebama i interesima svojih članica, što se odnosi na potvrđene odluke o definiranju uloge glavnog tajnika i uspostavi panela eminentnih osoba u cilju jačanja učinkovitosti OESS-a.
SARAJEVO
Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine razmatrao je u utorak u Sarajevu probleme povezane s položajem bosanskohercegovačkih državljana koji su u razdoblju od 1991. do 1995. otpušteni s radnih mjesta u Hrvatskoj preporučivši da tijela vlasti BiH i Hrvatske u izravnom kontaktu pokušaju naći rješenje za reguliranje statusa tih osoba.
Izvješće o statusu bivših radnika iz BiH u hrvatskim tvrtkama federalnom je parlamentu podneseno na prijedlog Stranke demokratske akcije (SDA), a izvjestitelj Mirsad Hasanić je među ostalim iznio podatak kako je tijekom rata u Hrvatskoj bez posla ostalo između 60 i 100 tisuća građana BiH, uglavnom nehrvatske nacionalnosti.
Prema podacima iz izvješća podnesenog Parlamentu, u pitanju su osobe koje su u tvrtkama u Hrvatskoj radile po 20 i više godina, a zbog otkaza koje smatraju protuzakonitima nisu uspjeli ostvariti prava iz područja mirovinskog i socijalnog osiguranja.
Tijekom rasprave iznesene su primjedbe kako je brojka otpuštenih iskazana bez valjane argumentacije pa su federalne vlasti dobile obvezu utvrditi koliko je točno građana BiH u ratnom razdoblju otpušteno s radnih mjesta u Hrvatskoj.
BANJA LUKA
Predsjednici Srbije i Republike Srpske Boris Tadić i Dragan Čavić uputili su u utorak u Banjoj Luci zajednički poziv svim haškim optuženicima i osumnjičenima da se dragovoljno predaju Međunarodnom sudu za ratne zločine i, kako je rekao srbijanski predsjednik Tadić "na taj način skinu teret i sa Srbije i s Republike Srpske".
Tadić je pozdravio konsenzus svih politički relevantnih čimbenika Republike Srpske u svezi sa suradnjom s Haagom, za razliku od političkih stranaka u Srbiji koje ovu suradnju izjednačuju s "nacionalnom izdajom". Tadić je ovo nazvao unutarnjopolitičkom manipulacijom na štetu i Srbije i RS.
ZAGREB
Povjesničar Slavenko Terzić, vještak obrane na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY) u utorak je nastavio iskaz o genezi srpsko-albanskog sukoba na Kosovu, okrivljujući za sukob albanske separatiste i prikazujući Srbe kao žrtve zavjere Zapada.
Profesor Terzić (55), direktor Povijesnog instituta Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU), stručnjak za srpsku povijest 19. stoljeća, prvi je stručni svjedok obrane na suđenju Miloševiću.
Terzić je u sudnici ostrašćeno objašnjavao kako je "ideja Velike Albanije glavni izvor nestabilnosti u jugoistočnoj Europi", dok je na upit o velikosrpskim posezanjima za teritorijem BiH i Hrvatske ratnih 90-ih odgovorio kako "smatra da to nije Velika Srbija".
Tužitelj Geoffrey Nice ukazao je u protuispitivanju da Terzić "nije neopredijeljeni povjesničar, niti pravi sudski vještak".
"Koristili ste samo srpske, i Srbima sklone izvore, a kao vještak bili ste dužni dati širi spektar stavova", kazao je Nice koji je uspješno pobijao vjerodostojnost Terzića i njegova iskaza.
SKOPLJE
Mjesec dana nakon što su SAD priznale Makedoniju pod njezinim ustavnim imenom, u Ujedinjenim narodima obnovljeni su pregovori između Grčke i Makedonije o konačnom imenu ove bivše jugoslavenske republike.
Pregovori, održani u ponedjeljak u New Yorku, protekli su, prema izjavi posrednika UN-a Mattewa Nemitza za Glas Amerike, konstruktivno i vrlo je bitno što su se predstavnici obje zemlje složili da je najvažnije održavanje dobrih međusobnih odnosa te da odluka o konačnom imenu Makedonije treba biti zadovoljavajuća za obje strane.
Makedonija u pregovorima s Grčkom nastupa s prijedlogom o dvojnom imenu, predlažući ime - Republika Makedonija - za međunarodnu komunikaciju, dok Grčkoj predlaže da izabere sama ime kojim će joj se obraćati. Grčka pak inzistira na imenu za sveopću uporabu, a među mnogim prijedlozima najčešće se spominje naziv Gornja Makedonija.
Nakon raspada bivše Jugoslavije, na veto Grčke Europska unija je odbila priznati Makedoniju pod imenom koje sadrži sinonim Makedonija, što je ovu državu natjeralo da se obrati Ujedinjenim narodima. U svjetsku organizaciju ona je, opet na pritisak Grčke, primljena pod privremenim imenom Bivša jugoslavenska republika Makedonija, s preporukom da se dvije države dogovore o stalnom imenu.
KIJEV
Ukrajinski parlament završio je u utorak sjednicu ne očitovavši se o raspuštanju središnjeg izbornog povjerenstva i o prihvaćanju dopuna izbornog zakona, a zastupnici su pred večer odlučili da će nastaviti s radom u srijedu ujutro.
Ukrajinski zastupnici ne mogu se dogovoriti o načinu izlaska iz političke krize. Oporba želi prihvatiti dopune izbornog zakona kako bi smanjila mogućnost prijevare na sljedećim izborima 26. prosinca i promijenila sastav središnjeg izbornog povjerenstva.
Propredsjednički zastupnici žele ujedno glasovati o reformi ustava kojom bi se smanjile predsjedničke ovlasti, što oporba odbija.
ZARAGOZA
Šef španjolske vlade Jose Rodriguez Zapatero izjavio je u utorak u Zaragozi da će francuski predsjednik Jacques Chirac i njemački kancelar Gerhard Schroeder sudjelovati 11. veljače u Barceloni u promidžbenoj kampanji za prihvaćanje europskog ustava na referendumu.
Na zajedničkoj konferenciji sa Zapaterom, po završetku godišnjeg francusko-španjolskog susreta na vrhu, francuski predsjednik je kazao da je prihvatio poziv da zajedno sa Schroederom sudjeluje u "odgojnoj zadaći" radi prihvaćanja ustava EU-a.
Chirac je poželio da "španjolski narod masovno prihvati" ustav EU na referendumu 20. veljače i da tako "bude primjer" drugim europskim zemljama.
BAGDAD
Američki vojnik ubijen u utorak u ophodnji Bagdadom tisućiti je pripadnik američke vojske poginuo u borbenim akcijama u Iraku, objavila je američka vojska.
Pentagon je ranije u utorak izvijestio da su borbene žrtve dosegle brojku 999, koja se naglo povećala prošlog mjeseca tijekom američkog napada na pobunjenike u Falluji. U tim je sukobima poginuo najmanje 71 američki vojnik.
Sveukupno je u operacijama u Iraku poginulo 1,275 pripadnika američkih postrojbi. Među njima su i stradali u prometnim nesrećama, žrtve samoubojstava i drugi poginuli izvan borbe. Od početka napada na Irak 20. ožujka prošle godine ozlijeđeno je ukupno 9,765 američkih vojnika, pokazuju podaci Pentagona.
MOSKVA
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u utorak u Kremlju, gdje je primio iračkog premijera Iyada Allawija, da "ne može zamisliti kako se izbori mogu provesti u uvjetima potpune okupacije" Iraka "od stranih postrojba".
"Iskreno, ne mogu zamisliti kako se izbori mogu organizirati dok su strane postrojbe zauzele čitavu zemlju. Isto tako ne znam kako ćete sami, bez ičije pomoći, normalizirati stanje u zemlji i spriječiti njezin rasap", kazao je ruski predsjednik Allawiju.
Podsjetio je da je Rusija poduprla rezoluciju 1546 UN-ova Vijeća sigurnosti o provedbi iračkih izbora 30. siječnja sljedeće godine.
BERLIN
Pozivom predsjednice Kršćansko-demokratske unije (CDU) Angele Merkel na jedinstvo demokršćana i jačanje domoljubnih vrijednosti u Duesseldorfu je u utorak okončan dvodnevni stranački kongres CDU-a, na kojemu je najavljena pobjeda demokršćana na idućim njemačkim izborima.
CDU i CSU predstavljaju zajednički program kojim će se u predstojećim lokalnim i parlamentarnim izborima boriti protiv socijaldemokratsko-zelene vlade, najavila je Merkel.
Ona je izrazila uvjerenje da će demokršćani u saveznim pokrajinama Schleswig-Holstein i Sjeverno Porajnje-Vestfalija sljedeće godine, a na saveznoj razini za dvije godine uvjerljivo pobijediti jer pružaju "istinsku alternativu" vladi Gerharda Schroedera.