Toliko je zahtjeva za formiranje poduzetničkih zona pristiglo od hrvatskih županija, od kojih je oko polovica već uvrštena u prostorne planove, a za ostatak ih je potrebno izraditi ili su već u postupku izrade, stoji u Vladinom izvješću o provedbi Programa razvoja poduzetničkih zona za razdoblje od 2004. do 2007. godine.
Ukupna vrijednost projekata za svih 555 poduzetničkih zona procjenjuje se na više od 3,5 milijardi kuna. Do sada su jedinice lokalne i područne samouprave u poduzetničke zone uložile oko 716 milijuna kuna, ministarstva, fondovi i druge institucije oko 235 milijuna kuna, a do završetka bi trebalo osigurati još 2,5 milijarde kuna.
Gradnja poduzetničkih zona u Hrvatskoj je počela još 1997. godine, a dosad je počela i dijelom dovršena gradnja 192 zone.
U ovoj je godini Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva povećalo izdvajanje za zone na 54,9 milijuna kuna, čime će se sufinancirati dovršetak najmanje 20 poduzetničkih zona.
Za gradnju novih poduzetničkih zona u idućoj godini planiraju uložiti dvostruko više sredstava, a dodatna sredstva država namjerava uložiti putem dvaju razvojnih fondova, kao i ministarstva za zaštitu okoliša te mora, turizma, prometa i razvitka.
Vladinim Programom razvoja poduzetničkih zona za razdoblje od 2004. do 2007. godine predviđeno je da svaka županija utvrdi broj i lokaciju poduzetničkih zona i uvrsti ih među prioritetne programe razvoja županije, a cilj je podizanje prosječno 20 zona po županiji.
Od ukupno 555 pristiglih zahtjeva najviše poduzetničkih zona prijavile su Međimurska i Osječko-baranjska županija, prva sa 59 prijavljenih zona, a druga sa 52.
U Osječko-baranjskoj županiji istaknulo se nekoliko gradova i općina koje žele po nekoliko zona. Tako primjerice Belišće traži šest zona, a Petrijevci četiri.
Iz Međimurske županije većina je jedinica lokalne samouprave prijavila po nekoliko zona, primjerice općina Mursko Središće sedam zona, a Grad Prelog šest.
Najmanje zona prijavile su Dubrovačko-neretvanska županija koja planira izgradnju 10, te Požeško-slavonska županija 13 novih zona.
Zagrebačka županija kandidirala je 36 poduzetničkih zona, Karlovačka i Bjelovarsko-bilogorska po 32, Krapinsko-zagorska županija 23, Sisačko-moslavačka i Varaždinska županija po 22 zone, a Koprivničko-križevačka i Primorsko-goranska po 23 zone.
Na području Ličko-senjske županije kandidirana je ukupno 31 zona, u Virovitičko-podravskoj 27, Brodsko-posavskoj 38, Zadarskoj županiji 35 zona, Šibensko-kninskoj i Vukovarsko-srijemskoj po 16 zona, Splitsko-dalmatinskoj 23 zone, u Istarskoj 22.
Grad Zagreb nije kandidirao ni jednu poduzetničku zonu budući se ovdje radi o slobodnoj zoni, što ne ulazi u vladin Program razvoja poduzetničkih zona. No, postoji namjera vlasnika (Grada) o etažiranju dijela slobodne zone u poduzetničku, što u Ministarstvu gospodarstva ne ocjenjuju kao najsretnije rješenje. Kako navode, tvrtka koja će ući u taj prostor radi isključivo izvozni program (auto dijelovi) a za takvo poslovanje slobodna zona pruža najviši standard.
S ciljem ubrzanja gradnje poduzetničkih zona na području županija u kojima postoje problemi s neobraslim šumskim zemljištem kojim gospodare Hrvatske šume, Vlada je odlučila izmijeniti Pravilnik o uređivanju šuma na način da se jedinicama lokalne samouprave omogući dodjela tog zemljišta za razvoj poduzetničkih zona i to po cijeni od jedne kune za hektar.
Osim toga, ove je godine država lokalnoj samoupravi već dodijelila 15 nekretnina za izgradnju poduzetničkih zona za što je utrošeno 42 milijuna kuna. Također, u HFP-u je u tijeku obrada šest zahtjeva za dodjelu nekretnina gradovima i općinama za potrebe razvoja poduzetničkih zona i to za Beli Manastir, Viroviticu, Glinu te općine Veliki Grđevac, Marijanci i Fužine.