STRASBOURG
Snažan potres osjetio se u Alsaceu i širem području sjeveroistočne Francuske u nedjelju nešto prije 03.00 sata, javlja AFP pozivajući se na izjave vatrogasaca koji primaju brojne telefonske pozive uznemirenih građana.
Vatrogasci ističu da primaju brojne telefonske pozive te da zasad nema dojava o eventualnim žrtvama ili meterijalnoj šteti.
LONDON
Vođa ukrajinske oporbe Viktor Juščenko izjavio je da su članovi njegove obitelji prisiljeni skrivati se iz sigurnosnih razloga.
"Još uvijek, moja obitelj ne može živjeti u Kijevu", izjavio je Juščenko za britanski list Sunday Telegraph.
"Moja djeca ne mogu ići u školu. Vjerujem da je najgore iza nas, ali situacija još uvijek nije sigurna za moju obitelj. Nećemo biti sigurni sve dok ne dovršimo političku transformaciju ove zemlje", izjavio je Juščenko.
Ukrajinski vrhovni sud poništio je nakon višednevnih demonstracija sporni drugi krug predsjedničkih izbora u kojem su se natjecali Juščenko i Viktor Janukovič. Ponovljeni izbori održat će se 26. prosinca.
Juščenko, koji uz ukrajinsko ima i američko državljanstvo, najavio je da će razjasniti navodni pokušaj trovanja u rujnu na početku predizborne kampanje, za što optužuje pristaše odlazećeg predsjednika Leonida Kučme.
Nakon što je obolio od misteriozne bolesti, 50-godišnji Juščenko, koji je imao lijep ten, ima izbrazdano lice.
"Uskoro će svi znati što se dogodilo. Otkrit ću sve pojedinosti o tome što su mi dali zbog čega danas izgledam ovako", rekao je Juščenko.
MIAMI
Bivši panamski diktator Manuel Noriega, koji u američkom zatvoru izdržava kaznu zbog krijumčarenja droge, pretrpio je blaži moždani udar i prebačen je u bolnicu u Miamiju, objavio je CNN.
Noriegin odvjetnik Frank Rubino potvrdio je tu vijest i rekao da je bivšem panamskom lideru pozlilo prije tri dana. Sada je u stabilnom stanju i izgleda da moždani udar nije ostavio nikakve veće posljedice.
Manuel Noriega (60), niži časnik panamske vojske, sudjelovao je u dvama državnim udarima protiv tamošnjih predsjednika. Godine 1983. proglasio se generalom, postao načelnikom glavnog stožera panamske vojske i de facto vladar u zemlji. Iako je na početku bio odani saveznik Washingtona u Centralnoj Americi, navodno i na platnoj listi CIA-e, kasnije se odmetnuo američkoj kontroli. Krajem 80-ih Amerikanci ga optužuju za krijumčarenje droge.
Poništenje rezultata predsjedničkih izbora 1989. godine i ubojstvo jednog marinca u Panami bili su povod da američki predsjednik George Bush stariji naredi invaziju na Panamu. Noriega je svrgnut, uhapšen i odveden u Sjedinjene Države gdje je 1992. osuđen na 40 godina zatvora zbog krijumčarenja droge i pranja novca.
ZAGREB
Ukrajinski predsjednik Leonid Kučma u subotu je objavio da će se u ponedjeljak u Kijevu održati novi, treći po redu okrugli stol na kojemu će sudjelovati europski i ruski posrednici i koji će nastojati olakšati pregovore između ukrajinske oporbe i predstavnika vlasti, javio je AFP.
Predsjednik u odlasku Leonid Kučma u telefonskom razgovoru s poljskim predsjednikom Aleksanderom Kwasniewskim dogovorio se oko održavanja okruglog stola u Kijevu, kaže se u priopćenju ukrajinskog predsjedništva.
O političkoj krizi u Ukrajini Kučma je danas telefonom razgovarao i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Dvojica političara dogovorila su se da će na sastanku u Kijevu Rusiju predstavljati predsjednik donjeg doma ruskog parlamenta Boris Grizlov.
Svoje sudjelovanje najavio je i visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana.
Iako je odlučeno da će drugi krug spornih predsjedničkih izbora biti ponovljen 26. prosinca, napetost u Ukrajini nije bitno popustila. Kučma je, naime, nezadovoljan ponašanjem oporbe koja odbija provesti ustavne promjene kojima bi se umanjile predsjedničke ovlasti, kao i reformu postojećeg izbornog sustava. To je navodno bilo dogovoreno na drugom krugu pregovora između Kučme i oporbenog čelnika Viktora Juščenka.
Kako javlja agencija Reuters, Juščenko je očito ojačan odlukom vrhovnog suda i izbornog povjerenstva o ponavljanju izbora odlučio odustati od navedenog dogovora. Sada tvrdi da će to napraviti tek nakon izbora.
BEOGRAD
Srbijanski su dužnosnici u subotu pozdravili odluku o privremenom puštanju na slobodu do početka suđenja haških optuženika Jovice Stanišića i Franka Simatovića.
"To doživljavamo kao dobar primjer nečega za što se srbijanska vlada od početka zalagala, a to je dvosmjernost u suradnji s Haškom tribunalom, polazeći od toga da se slično radilo u postupanju sa nekim drugim državama u regiji, prije svega sa Hrvatskom. U tom pogledu je, kada je riječ o daljnoj suradnji i preostalim obvezama Srbije i Crne Gore prema Haškom tribunalu, to pozitivan primjer", izjavio je srbijanski premijer Vojislav Koštunica.
Srbijanski ministar pravosuđa Zoran Stojković smatra da privremeno puštanje na slobodu Jovice Stanišića i Franka Simatovića iz pritvora Haškog tribunala predstavlja "potvrdu ispravnosti politike vlade ". On je naglasio da dobrovoljna predaja znači da država može jamstvima osigurati mogućnost puštanja optuženih na slobodu do početka suđenja ili da im se sudi u zemlji.
Haški sud (ICTY) u petak je odobrio da bivši načelnik Službe državne sigurnosti Srbije (SDB) Jovica Stanišić i njegov zamjenik Franko Simatović - Frenki, koji su optuženi za ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, budu pušteni na slobodu do početka suđenja.
Stanišića (54) i Simatovića (54) optužnica u pet točaka tereti po individualnoj odgovornosti za progon na političkoj, vjerskoj ili rasnoj osnovi, ubojstva, deportacije i prisilno premještanje civila kao zločine protiv čovječnosti, te za ubojstva kao kršenja ratnog prava i običaja.
Tereti ih se kao glavne operativce i najbliže suradnike Slobodana Miloševića u provedbi udruženog zločinačkog pothvata, kojemu je cilj bilo prisilno i trajno uklanjanje većine nesrba, prvenstveno Hrvata, Bošnjaka i bosanskih Hrvata iz velikih dijelova Hrvatske i BiH u razdoblju od 1. kolovoza 1991. do 31. prosinca 1995.
KARLSRUHE
Dvojica od trojice Iračana uhićenih u petak u Njemačkoj zbog planiranja atentata na iračkog premijera Iyada Allawija tijekom njegova posjeta toj zemlji smješteni su u pritvor, izvijestio je u subotu navečer glasnogovornik njemačkog državnog tužitelja.
Rafek Y. (30) uhićen je u Berlinu, a Ata R. u Stuttgartu. Sumnjiči ih se da pripadaju stranoj terorističkoj organizaciji, rekao je tužiteljev glasnogovornik. Odluka o pritvaranju i trećeg osumnjičenika, 22-godišnjeg Iračanina uhićenog u Ausburgu još nije donesena.
Pretpostavlja se da trojica navodnih terorista pripadaju organizaciji Ansar al-Islam. Uhićeni su u noći s četvrtka na petak u sklopu policijske akcije provedene u gradovima Berlinu, Stuttgartu i Augsburgu.
Državno tužiteljstvo u subotu popodne izvijestilo je kako je danas u Berlinu uhićen i četvrti muškarac za kojega se vjeruje da je sudjelovao u planovima o atentatu. Riječ je o Libanoncu koji živi u Berlinu.
Prema pisanju lista Berliner Morgenpost napad je trebao biti ostvaren uz korištenje zapaljivih bombi u blizini zgrade Deutsche Bank u središtu Berlina, gdje je je u petak trebao boraviti irački premijer na njemačko-iračkom gospodarskom forumu. Sastanak je, prenosi list, otkazan u posljednji trenutak, nakon dojave njemačke tajne službe.
Skupinu Ansar al-Islam utemeljili su 2001. islamisti na sjeveru Iraka. Njezini pripadnici žele osnovati državu po uzoru na aganistanske talibane, podsjetio je novinare glavni tužitelj Kay Nehm. Prema informacijama njemačke tajne službe organizaciju čini oko tisuću pristalica, od kojih stotinjak živi na njemačkoj teritoriju.