U projektu je sudjelovalo 16 tvrtki iz prehrambene i drugih različitih sektora industrije, te šest hotela, a ukupno je napravljeno 62 projekta čistije proizvodnje.
Osim financijskih ušteda, primjerice smanjeno je stvaranje neopasnog otpada za 22,9 tisuća tona godišnje, kao i otpadnih voda za 4,2 milijuna kubičnih metara na godišnjoj razini, te opasnog otpada za 20,4 tona godišnje, kazala je voditeljica tog projekta Morana Belamarić Šaravanja na dodjeli certifikata tvrtkama.
Taj je projekt u veljači 2002. počeo provoditi Hrvatski centar za čistiju proizvodnju u suradnji sa Norveškim nacionalnim institutom za tehnologiju. Cilj je ovog projekta, koji je financirala norveška vlada s 430 tisuća eura, doprinos ekonomskom rastu i smanjenju nepovoljnih utjecaja na okoliš kroz uvođenje strategije čistije proizvodnje, a svrhu mu je izgradnja nacionalne infrastrukture koja će osigurati širu primjenu čistije proizvodnje u hrvatskom gospodarstvu.
Pod čistijom proizvodnjom podrazumijeva se sprječavanje ili smanjenje nastanka otpada i toksičnosti svih emisija na mjestu nastanka, a ne na kraju procesa, a ta se strategija primjenjuje na proizvodne procese radi racionalnijeg korištenja prirodnih resursa i smanjenja štetnih utjecaja na okoliš.
Ravnatelj Hrvatskog centra za čistiju proizvodnju Marijan Host izrazio je zadovoljstvo ostvarenim. No, naglasio je da je bilo i nekih prepreka u ostvarivanju projekata poput nedovoljne potpore ministarstva "u onoj mjeri u kojoj su u centru željeli", nedostatku dijaloga na relaciji industrija-uprava. Dodao je da je i nacionalna legislativa u području okoliša nestimulativna jer je usmjerena na kontrolu onečišćenja, a ne na prevenciju.