ZAGREB - Očitovanjem o državnom jamstvu za financiranje izgradnje posljednje dionice na autocesti Zagreb-Lipovac, od Županje do Lipovca, Hrvatski sabor danas nastavlja 11. sjednicu, posljednju redovitu u ovoj godini. Pred Saborom će se, naime, naći zakonski prijedlog kojim bi se potvrdio ugovor o jamstvu između Hrvatske i Europske investicijske banke za projekt završetka autoceste na koridoru X. Na tom koridoru još treba završiti oko 30 kilometara dugu dionicu Županja-Lipovac, a planirano je završiti ju do konca 2006. U peti tjedan rada tijekom 11. sjednice Sabor ulazi s dnevnim redom od 59 točaka, među kojima su i paket energetskih zakona, konačni prijedlozi zakona o porezima na dohodak i na dobit, zakona o ponovnom osnivanju financijske policije. Saboru predstoji i odlučivanje o osnivanju povjerenstva koje bi istražilo sve činjenice oko ugovora što ih je država sklapala s tvrtkama u potpunom ili djelomičnom vlasništvu svojih dužnosnika. Konkretno odnosi se to na bivšeg ministra obnove Radimira Čačića i bivšeg predsjednika Sabora Zlatka Tomčića, a osnivanje povjerenstva za istraživanje njihovih poslova predložilo je 25 HDZ-ovih zastupnika.
ZAGREB - Vlada će danas i formalno raspisati predsjedničke izbore za nedjelju, 2. siječnja 2005. Bit će to četvrti izravni izbori za predsjednika države od stjecanja neovisnosti. Vlada bi, prema neslužbenim informacijama iz Banskih dvora, trebala utvrditi i predpristupni ekonomski program (PEP), obvezujući dokument u kojem svaka zemlja kandidat definira ekonomsku politiku i reforme koje je potrebno provesti u cilju uspješnog pridruživanja EU. Uz glavna ekonomska kretanja, PEP će sadržavati i odrednice makroekonomskog programa, javnih financija i strukturne reforme u razdoblju 2005.-2007. Vlada bi trebala donijeti i nacionalni program zaštite potrošača za 2005. i 2006. godinu, te utvrditi više zakonskih prijedloga, među kojima i konačni prijedlog zakona o osiguranju depozita, itd. Prema najavama iz Sabora, Vlada bi se danas trebala očitovati i o amandmanima podnijetim na konačni prijedlog novog zakona o pravima hrvatskih branitelja. No, koje će se točke uistinu naći pred Vladom, znat će se tek nakon sjednice Vladina užeg kabineta.
ZAGREB - Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora razmotrio je jučer izvješće Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost o slučaju Puljiz i donio zaključak da u tom slučaju nije bilo nezakonitog postupanja agenata Protuobavještajne agencije (POA) te da nema razloga za razrješenje ravnatelja te Agencije što je zatražio predsjednik Stjepan Mesić. U zaključcima Odbora stoji da agenti POA-e novinarku Helenu Puljiz na obavijesni razgovor nisu pozvali zbog sumnje da je ugrozila nacionalnu sigurnost nego "kao osobu za koju postoje saznanja da raspolaže podacima o tome". Navodi se i da POA prema Heleni Puljiz nije primijenila mjere tajnog prikupljanja podataka , te da agenti POA-e tijekom razgovora nisu pokušali ucjenjivati novinarku niti ju privoliti na suradnju. Odbor je utvrdio i da POA nije pokušala prikupljati podatke o aktivnostima Ureda predsjednika RH niti o aktivnostima samoga predsjednika Stjepana Mesića.
ZAGREB - Premijer Ivo Sanader jučer popodne je telefonski razgovarao s predsjednikom države Stjepanom Mesićem, potvrđeno je iz Banskih dvora. Premijer se čuo s predsjednikom Mesićem, dogovorili su se da će se u utorak ponovno čuti i dogovoriti sastanak, te pokušati naći rješenje za nastalu situaciju (vezano za slučaj POA), rekao je Vladin glasnogovornik Ratko Maček. Da će kontaktirati s predsjednikom države, premijer Sanader je prethodno najavio novinarima, kojima je iznio svoje stajalište o situaciji nastaloj nakon što je predsjednik Mesić odbio njegov poziv da zajednički sazovu sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost i na njoj rasprave slučaj POA-e.
ZAGREB - U Uredu Predsjednika Republike potvrđeno je da je predsjednik Stjepan Mesić u ponedjeljak poslijepodne razgovarao s premijerom Ivom Sanaderom u vezi sa slučajem POA. Predsjednik Mesić i premijer Sanader razgovarali su telefonom i dogovorili su se da se i danas čuju, potvrdila je Hini pročelnica odjela za informiranje Predsjednikova ureda Danijela Barišić. U Uredu Predsjednika Republike sinoć nije mogao dobiti komentar zaključaka s poslijepodnevne sjednice saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost po kojima POA nije prekršila zakonske odredbe te da nema razloga za razrješenje njezinoga ravnatelja Joška Podbevšeka, a što je svojim supotpisom od premijera Sanadera nedavno zatražio predsjednik Stjepan Mesić.
SPLIT - Mali i obiteljski hoteli su elita hrvatskog turizma, koje Vlada i Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka kontinuirano potiču, što će činiti i dalje, istaknuo je jučer ministar Božidar Kalmeta na otvaranju Prve konferencije Nacionalne udruge malih i obiteljskih hotela, koja se danas održava u splitskom hotelu Park. Udruga je osnovana u travnju ove godine, a okuplja 80 od 100-ak malih i obiteljskih hotela koliko ih djeluje u Hrvatskoj. U 65 objekata malih i obiteljskih hotela Ministarstvo je kroz poticajne kreditne programe u zadnjih nekoliko godina uložilo 331 milijun kuna, čime je omogućeno otvaranje 760 radnih mjesta. Ti će se programi i dalje razvijati, jer su obiteljski i mali hoteli izuzetno važni i najzdraviji dio hrvatskog turizma, rekao je ministar Kalmeta. Za njima vlada veliki interes, produljuju turističku sezonu i najviše su tijekom cijele godine zauzeti. Zato se i Vlada strateški opredjelila da najveći dio kreditnih poticaja u hotelijerstvu usmjeri upravo na takve hotelske kapacitete, dodao je. Kalmeta je posebno istaknuo i da je ovogodišnja sezona bila najbolja do sada te da je na svim razinama sezona odrađena sjajno.
LOVRAN - Proizvodnja i nadzor mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj mora se prilagoditi europskim standardima, i dok veliki domaći proizvođači ne kasne, u maloj proizvodnji, primjerice u zakonskoj zaštiti autohtonih proizvoda, treba još mnogo učiniti, naglasila je prof. Dubravka Samardžija s Agronomskog fakulteta u Zagrebu na jučerašnjem okruglom stolu "Osiguranje kvalitete mlijeka - prilagodba zahtjevima Europske unije". Okrugli stol u Lovranu priredila je u sklopu 6. hrvatskog simpozija mljekarskih stručnjaka Hrvatska mljekarska udruga. Prof. Samardžija je kazala da će mali proizvođači i nadalje moći prodavati svoje tradicionalne proizvode ako se prilagode hrvatskim i europskim propisima, odnosno proizvodnju registriraju, a proizvode deklariraju. U raspravi je istaknuto da je globalizacija zahvatila i proizvodnju mlijeka te da se u tom procesu, propisivanjem preciznih uvjeta, stvara protekcionizam. Naglašeno je da je u Hrvatskoj potrebno unaprijediti primarnu proizvodnju jer sada samo oko 34 posto mlijeka iz primarne proizvodnje zadovoljava uvjete EU-a. Neki sudionici okruglog stola drže da svi individualni proizvođači neće biti zadovoljni prilagodbom jer će kakvoća njihovih proizvoda morati biti veća, a cijene proizvoda vjerojatno niže. Neki su pak ocijenili da se u Hrvatsku ponekad uvozi hrana koja ne udovoljava uvjete kakvoće u matičnim zemljama.
ZAGREB - Hrvatskom sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja nužne su promjene, odnosno treba ga razvijati tako da odgovara potrebama tržišta rada na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, da bude postavljen na širokim temeljima te da bude atraktivan, fleksibilan, financijski učinkovit, jednostavan te ponajprije kvalitetan. Istaknuto je to na jučerašnjem okruglom stolu na temu "Strukovno obrazovanje u Hrvatskoj i EU" na kojem su sudjelovali predstavnici Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa, HOK-a, HGK, HUP-a, Zavoda za školstvo itd. Predsjednik HOK-a Stjepan Šafran ocijenio je kako je u zadnjih nekoliko godina učinjeno mnogo na području strukovnog obrazovanja, no to još uvijek nije dovoljno za potrebe gospodarstva. Iznio je primjer kako je obrtnicima i dalje veliki problem zaposliti dobrog majstora. Stoga je mišljenja kako je nužno raditi na edukaciji i obrazovanju ljudi te kako školovanje treba prilagoditi potrebama posla, odnosno potrebama gospodarstva.
ZAGREB - Pomoćni biskup zagrebački i predsjednik Hrvatskoga Caritasa msgr. Josip Mrzljak pozvao je jučer ljude dobre volje da se kupovinom trodimenzionalnih darovnih kartica (3D kartica) uključe u Caritasovu humanitarnu akciju "Za 1000 radosti". Ovogodišnja se akcija održava pod geslom "Otkrijte novu dimenziju darivanja", a njime se prikuplja pomoć za najsiromašnije obitelji u Hrvatskoj. Trodimenzionalne darovne kartice, koje sadrže 18 božićnih motiva te tzv. 3D naočale, moći će se kupiti za osam kuna na kioscima Tiska i prodajnim mjestima Hrvatskoga Caritasa, a tvrtke se u akciju mogu uključiti doncijama novca, robe ili pak uslugama. U sklopu ovogodišnje akcije u Dramskom kazalištu Gavela 9. prosinca glazbena skupina "Apostoli mira" održat će dobrotvorni koncert s kojeg će prihod od ulaznica ići Caritasu. U suradnji s Hrvatskim šumama 11. prosinca će se na Trgu bana Jelačića prigodno prodavati božićna drvca s buseniom, a sav prihod od te prodaje također je namijenjen korisnicima Hrvatskoga Caritasa. U prošlogodišnjoj akciji Caritasa prikupljeno je 2 milijuna i 600.000 kuna koje su preko mreže biskupijskih i župnih Caritasa dostavljene u 1126 najsiromašnijih obitelji u Hrvatskoj.