Jedan od većih problema sive ekonomije, kako su istaknuli u priopćenju, upravo je ilegalno iskorištavanje mineralnih sirovina.
Promins traži da nadležna ministarstva i Državni inspektorat razlikuju legalna eksploatacijska polja mineralnih sirovina koja rade sukladno Zakonu o rudarstvu od kopova i šljunčara koji nemaju veze s rudarskom djelatnošću, već ih se može svrstati upravo u područje sive ekonomije.
Iz Promins-a skreću pozornost na sporost i nedosljednost državne administracije u rješavanju imovinsko pravnih odnosa na državnom šumskom i poljoprivrednom zemljištu radi gospodarenja mineralnim sirovinama, što je, kako navode, najveća prepreka u ishođivanju potrebne dokumentacije za izvođenje rudarskih radova.
Naime, prema podacima Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, toj je instituciji podneseno 200 zahtjeva za reguliranje imovinsko-pravnih odnosa, od kojih je riješeno svega oko 10 posto. Uzme li se pak u obzir podatak Državnog inspektorata da je u 2002. godini aktivno bilo 391 eksploatacijsko polje, zaključuju kako je oko 50 posto od tog broja blokirano sporošću administracije, kazali su u Promins-u te dodali kako tu sporost doživljavaju kao poticanje rada na crno.
Iz Udruženja upozoravaju i na neodgovarajuću metodologiju utvrđivanja naknade za korištenje državnog zemljišta unutar odobrenih eksploatacijskih polja, gdje su iznosi za petogodišnji zakup ili zasnivanje služnosti ponekad i višestruko veći od prodajne vrijednosti tog zemljišta.
Stoga su u Udruženju mišljenja kako treba pojednostaviti proceduru ishođenja potrebne dokumentacije za izvođenje rudarskih radova, zatim da se koncesijom za mineralne sirovine obuhvati i pravo korištenja pripadajućeg zemljišta ako je ono u državnom vlasništvu te da se utvrde realne naknade za gospodarenje mineralnim sirovinama.
U GIU Promins se zalažu i za hitno donošenje Nacionalne strategije gospodarenja mineralnim sirovinama, jer bez tog dokumenta, kako su istaknuli, nije moguće prostorno planiranje gospodarenja tim resursom.