ZAGREB
Nizozemsko predsjedništvo EU-a primilo je na znanje izviješće predsjednika i glavne tužiteljice Haškog suda Vijeću sigurnosti UN-a i izrazilo zabrinutost što su haški optuženici, posebice Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Ante Gotovine, još na slobodi. "Predsjedništvo s velikom zabrinutošću bilježi da su bjegunci optuženi za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava, posebice Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Ante Gotovina ostaju na slobodi", kaže se u priopćenju objavljenom u srijedu, dan nakon što su predsjednik Suda Theodor Meron i glavna tužiteljica Carla del Ponte podnijeli izviješće Vijeću sigurnosti UN-a. "Predsjedništvo Europske unije poziva zemlje regije da u potpunosti i pravodobno ispunjavaju svoje obveze u suradnji s ICTY-em", dodaje se u priopćenju. Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte izvijestila je u utorak Vijeće sigurnosti UN da je general Ante Gotovina i dalje prepreka za potpunu suradnju Hrvatske s Haškim sudom (ICTY) i pozvala na zadržavanje međunarodnog pritiska do njegova izručenja sudu.
ZAGREB
Novi povjerenik Europske komisije za proširenje Olli Rehn za svoje prvo odredište na novoj dužnosti odabrao je Zagreb, gdje će se u četvrtak sastati s najvišim hrvatskim dužnosnicima. Povjerenik Rehn tijekom svog službenog posjeta Hrvatskoj ima predviđene susrete s predsjednikom Stjepanom Mesićem, premijerom Ivom Sanaderom, predsjednikom Sabora Vladimirom Šeksom i ministrima vanjskih poslova i europskih integracija Miomirom Žužulom i Kolindom Grabar Kitarović. Četrdesetdvogodišnji povjerenik iz Finske zadužen je u Europskoj komisiji za zemlje kandidate za članstvo - Hrvatsku, Tursku, Bugarsku i Rumunjsku te za potencijalne kandidate BiH, SCG, Makedoniju i Albaniju. Hrvatska je zajedno s ostale četiri zemlje jugoistočne Europe iz Procesa stabilizacije i pridruživanja u bivšoj Komisiji Romana Prodija bila pod nadležošću povjerenika za vanjske poslove. Rehn je prilikom saslušanja u Europskom parlamentu rekao da na području daljnjeg proširenja vidi tri glavna izazova - dovršetak procesa s Bugarskom i Rumunjskom, kojima je ulazak obećan 2007. godine, zatim Tursku, o kojoj Europsko vijeće u prosincu treba donijeti odluku hoće li se otvarati pristupni pregovori te zapadni Balkan, odnosno pet zemalja jugoistočne Europe, za koje je EU namijenio Proces stabilizacije i pridruživanja. Iz te skupine Hrvatska je najdalje odmakla i jedina ima kandidatski status, a u prosincu očekuje odluku o datumu pregovora, koji bi trebali započeti početkom sljedeće godine.
ZAGREB
Komentirajući koalicijski ugovor četiriju stranaka buduće slovenske Vlade u kojem su navedena i rješenja za granična pitanja s Hrvatskom, predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader izjavio je danas da su to poznata politička stajališta nekih političkih opcija u Sloveniji, ali da to nije objektivno stanje niti Hrvatska to može prihvatiti. "To su poznata politička stajališta nekih političkih opcija u Sloveniji. Sigurno da to nije takvo objektivno stanje, niti mi to možemo prihvatiti", izjavio je premijer Sanader ističući da Hrvatska i Slovenija moraju razvijati dobre i prijateljske odnose umjesto da se zaplićemo u nepotrebna razmatranja što je bilo. "Mi predlažemo najelegantnije rješenje, da Hrvatska i Slovenija pitanje razgraničenja na moru riješe (arbitražom) kao kao što su to učinile SAD i Kanada i neke europske zemlje. Zbog čega bi se netko trebao bojati arbitraže, to je sasvim regularan i legitiman i vrlo elegantan način rješavanja međudržavnih sporova", rekao je dr. Sanader. To nije znak nezrelosti dviju država, već suprotno znak zrelosti, ustvrdio je. U koalicijskom ugovoru se navodi da će rješenja za pitanje granice morati biti "pragmatična", "sporna" četiri zaseoka na lijevoj strani Dragonje navode se kao slovenski teritorij "dok se ne postigne konačno rješenje" te se inzistira na "cjelovitosti Piranskog zaljeva".
KIJEV
Ukrajinska oporba u srijedu treći dan zaredom predvodi masovne prosvjede optužujući vlasti za izbornu prijevaru na nedjeljnim predsjedničkim izborima, koju su uočile i vodeće međunarodne organizacije i političari. Glasnogovornica središnjeg izbornog povjerenstva najavila je da će službene rezultate objaviti u 16 sati po mjesnom (15 sati po srednjoeuropskom vremenu), a prema dosadašnjih prebrojanih 99,48 posto glasova proruski premijer Viktor Janukovič dobio je gotovo tri posto više od oporbenog Viktora Juščenka. Oporba, međutim, optužuje za izbornu prijevaru zbog mnogobrojnih nepravilnosti a u tome je podupiru stotine tisuća ljudi koji su treću noć dočekali na otvorenome i prosvjeduju diljem zemlje. No od srijede su se u prosvjednu bitku uključile pristaše provladina kandidata Janukoviča koji su odlučili također podići šatorsko naselje i to blizu igrališta kijevskog Dinama, samo kilometar od oporbenog šatorskog tabora na Trgu neovisnosti.
CAVTAT
Drugi regionalni gospodarski forum za jugoistočnu Europu koji se održava u hotelu "Croatia" u Cavtatu u srijedu je završio s radom. Ovogodišnji skup održan je pod nazivom "Konkurenti i partneri na putu u Europsku uniju", a okupio je 250 sudionika iz Albanije, BiH, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Rumunjske, Srbije i Crne Gore te Slovenije. Najveći dio rasprave sudionika odnosio se na moguću gospodarsku suradnju zemalja regije te je istaknuto kako je iznimno važan svaki poticaj obnavljanja i unapređenja gospodarske suradnje na putu k Europskoj uniji. Odgovornost svih zemalja regije s obzirom na brzinu preobražaja u Europskoj uniji obvezuje na kvalitetnu suradnju u infrastrukturnim projektima te prihvaćanje standarda nužnih za integracije, istaknuo je pokrovitelj ovogodišnjeg foruma, makedonski predsjednik Branko Crvenkovski. Važnost ovogodišnjeg skupa upravo je u tome što je sada trenutak za sve stanovnike jugistočne Europe da stave svoje ekonomske probleme i gospodarsku suradnju na prvo mjesto, te na taj način pridonesu zajedničkom cilju - bržem ulasku u Europsku uniju, dodao je Crvenkovski. U radu skupa sudjelovao je i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić koji je uz ostalo kazao kako zajednica europskih zemalja podrazumjeva prije svega zajedništvo u gospodarstvu te kako sve zemlje regije već danas moraju prići tom europskom modelu i po uzoru na njega uređivati i svoje međusobne gospodarske odnose.
BEOGRAD
Beogradske "Večernje novosti" upitale su u srijedu nekolicinu javnih ličnosti što bi bilo kad bi se netko od Zagrepčana pojavio u Beogradu sa slikom Ante Pavelića ili Franje Tuđmana. "Demokratska Hrvatska, koja je demokratskoj Europi trenutačno bliža i milija od demokratske Srbije- prekršajno je u zatvor Remetinac poslala dvoje Beograđana, koji su se na Trgu Bana Jelačića fotografirali sa slikom Draže Mihailovića. Što bi se dogodilo kad bi netko od Zagrepčana pokušao da se u Beogradu na Trgu Republike uslika recimo 'u društvu' s Antom Pavelićem ili Franjom Tuđmanom? Ovo pitanje su "Večernje novosti" postavile nekim akademicima, pjesnicima i drugim javnim ličnostima. Matija Bećković, pjesnik, član Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU) je odgovorio: "Ukoliko bi netko donio sliku Ante Pavelića na Trg Republike u Beogradu, trećina ga ne bi poznala, trećina bi smatrala da on uživa diplomatski imunitet kao strani državnik, a ona trećina koja je u Srbiju stigla s "Olujom" počela bi bježati iz Beograda". Bivši predsjednik SANU Dejan Medaković je rekao: "Žao mi je što se naša intelektualna snaga troši na stvari koje su minornog karaktera. Imamo mi velike bitne probleme kao što su Kosovo i Metohija, Crna Gora... A sada smo prisiljeni dizati galamu u povodu toga što je košarkaš Gurović tetoviran i što mu zabraniše ulazak u Hrvatsku. Što se mene tiče, protiv sam takvih poruka. Ali to je izgleda postala moda u svijetu. Neki nogometaši, kao što je Ronaldo, briju glave. Na sve to mogu samo slegnuti ramenina..." Vasilije Krestić, povjesničar i akademik: "Teško mi je pretpostaviti šta bi bilo kad bi bilo. Ali, racionalno gledajući mislim da bi tako nešto u Beogradu gledali samo s podsmijehom". Radovan-Beli Marković, književnik: "Ante Pavelić je upečatljiviji po 'djelu' nego kao 'lik'. Zato bi se njegov 'poster' u Beogradu mogao pobrkati s izbornim plakatima nekog predsjedničkog kandidata iz naše provincije".
BRUXELLES
Nova Europska komisija održala je u srijedu u Bruxellesu svoju prvu sjednicu pod predsjedanjem Josea Manuela Barrosa. Komisija je na svojoj prvoj sjednici usvojila kodeks ponašanja povjerenika i pravila u vezi s formiranjem kabineta njezinih članova te pravila za imenovanje glasnogovornika. "Upravo smo održali prvu sjednicu Komisije i veselim se što ću raditi s kompetentnom i jakom ekipom u sljedećih pet godina. Komisija je dobila čvrstu potporu Europskog parlamenta i stoga je u mogućnosti da se odlučno pozabavi izazovima koji su pred njom: gospodarski rast i zapošljavanje, očuvanje europskog socijalnog modela i ratifikacija Ustava", rekao je Barroso nakon sjednice Nova Europska komisija preuzela je dužnost u ponedjeljak s tri tjedna zakašnjenja. Zbog problema s potvrđivanjem u Europskom parlamentu, Barroso je morao promijeniti dio svoje ekipe, što je dovelo do toga da dužnost preuzme tek 22. studenoga umjesto 1. studenoga. U ta tri tjedna dosadašnja Prodijeva Komisija nastavila je s poslom kao vršitelj dužnosti.
LJUBLJANA
Slovenski parlament glasovat će o vladi budućeg premijera Janeza Janše na izvanrednoj sjednici u četvrtak idućeg tjedna, javljaju u srijedu slovenski mediji. Toga dana navršava se 4 godine od kada je u parlamentu potvrđena vlada koju je nakon izbora 2000. godine osnovao bivši premijer i sadašnji predsjednik države Janez Drnovšek. Prije zasjedanja parlamenta, u ponedjeljak i utorak, kandidati za ministre će u parlamentarnim odborima predstaviti svoj program i odgovarati na pitanja zastupnika. Janšina vlada u kojoj uz njegovu Slovensku demokratsku stranku (SDS) sudjeluju Slovenska pučka stranka (SLS), Nova Slovenija (N.SI) i Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) ima u parlamentu osiguranu većinu za izbor.
PODGORICA
Crnogorski premijer Milo Đukanović uvjeren je da rasprava na sjednici Vijeća sigurnosti o suradnji s Haškim tribunalom neće rezultirati sankcijama ni za Srbiju niti za Crnu Goru, te da se kritika u izvješću glavne haške tužiteljice na odnose na Crnu Goru. "Ne očekujem bilo kakve posljedice za Crnu Goru. Čak i kada bi u Vijeću sigurnosti prevagnula logika kažnjavanja zbog nedovoljne suradnje Državne zajednice Srbije i Crne Gore (SCG) s Haškim tribunalom, apsolutno sam siguran da postoje svi mehanizmi da se Crna Gora kao pozitivan primjer izuzme od bilo kakvih posljedica", kazao je Đukanović u utorak navečer novinarima u Bijelom Polju, komentirajući izvješće glavne tužiteljice Haškog suda Carle del Ponte Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Đukanović vjeruje da će se SCG pružiti još jedna šansa i još malo vremena da postigne bolje rezultate u suradnji s Haškim tribunalom, te dodaje da se ocjene iz izvješća odnose prvenstveno na Srbiju.
DEN HAAG/ZAGREB
Bosanski Srbin Darko Mrđa, kojeg je Haški sud (ICTY) osudio na 17 zatvora zbog ratnog zločina nad Bošnjacima, prebačen je na izdržavanje kazne u Španjolsku, priopćio je u srijedu ICTY. Raspravno vijeće Haškog suda 31. ožujka 2004. osudilo je Mrđu na zatvorsku kaznu od 17 godina, zbog sudjelovanja u likvidaciji više od 200 zarobljenih Bošnjaka na planini Vlašić 21. kolovoza 1992. Mrđa je zapovijedao specijalnom jedinicom srpske policije čiji su pripadnici strijeljali zarobljene Bošnjake. Na temelju nagodbe s tužiteljstvom, 24. srpnja 2003. priznao je krivnju po dvije točke optužnice za ubojstvo kao kršenje ratnog prava i običaja i za nehumana djela (pokušaj ubojstva) kao zločin protiv čovječnosti. Tužiteljstvo je povuklo najtežu optužbu - za istrebljenje kao zločin protiv čovječnosti.
BERLIN
Njemački kancelar Gerhard Schroeder (Socijaldemokratska stranka Njemačke- SPD) optužio je u srijedu u parlamentu oporbu za "pomanjkanje domoljublja" i stvaranje negativne slike Njemačke u inozemstvu. Schroeder je tijekom rasprave u Bundestagu posebice napao politiku Demokršćanske unije CDU/CSU koja "negativno prikazivanje slike Njemačke koristi samo zato da bi ponovno došla na vlast". Unija CDU/CSU na "najgori mogući način" diskreditira Njemačku u inozemstvu. Vrhunac antipatriotizma je kada blatite Njemačku i umanjujete vrijednost njezina gospodarstva samo da bi došli do vlasti, poručio je Schroeder. On je oporbi također poručio da je pokazala da nije sposobna preuzeti vlast jer ne nudi nikakve koncepte razvoja.
RIM
Suci i tužitelji u Italiji u srijedu su štrajkom prosvjedovali protiv reforme pravosuđa, koju želi provesti vlada desnog centra Silvija Berlusconija i koja se nalazi na usvajanju u parlamentu. Danas su sudovi prazni, budući da suci i tužitelji ne rade, jer drže da se reformom smanjuje njihova neovisnost. Protiv vlade štrajkaju i odvjetnici kaznenoga prava jer smatraju da je reforma preblaga. Više od 4.500 sudaca i tužitelja koji su potpisali otvoreno pismo Nacionalne sudske udruge, predano ministru pravosuđa Robertu Castelliju, drži da je reforma "pogrešna i neustavna". Zakoni o reformi pravosuđa, čije je drugo čitanje u Zastupničkom domu predviđeno za početak sljedećega tjedna, predviđaju uz ostalo podjelu karijera između sudaca i tužitelja, odnosno oni koji započnu karijeru kao tužitelji ne mogu kasnije prijeći u suce i obratno, što sadašnji zakon omogućava.
MADRID
Španjolska policija razbila je dosad najveći lanac dječje pornografije, uhitivši 90 ljudi, uključujući 21 maloljetnika, objavila je u srijedu španjolska policija. Osumnjičenici su putem interneta razmjenjivali pornografske fotografije i video-snimke djece u "svim vrstama spolnog čina, uključujući s odraslima". U sklopu akcije pretraženo je 87 kuća i stanova diljem Španjolske. Zaplijenjena su brojna prijenosna računala, hard diskovi i tisuće CD-a i DVD-a s pornografskim materijalom. Među uhićenima je i 21 maloljetnik, objavila je policija, dodajući da su većina uhićenih muškarci koji dolaze iz svih društvenih slojeva.