Prema istraživanju što su ga proveli znanstvenici američkih sveučilišta Harvard i Queensland, većina smrtnih slučajeva prouzročenih posljedicama pušenja pogađa osobe u dobi od 30 do 69 godina života. Ponovno je potvrđeno da je najčešće riječ o kardiovaskularnim bolestima od kojih u razvijenim zemljama godišnje umre više od milijun osoba, a u zemljama u razvoju oko 670.000.
Znanstvenici kanadskog sveučilišta McGill u odvojenom su istraživanju čiji su rezultati objavljeni u istom časopisu došli do još jednog saznanja. Oni tvrde da kod nekih osoba postoje defektni geni koji utječu na usporeni rad jetre, a njezina je važnost u tomu što omogućuje čišćenje organizma od nikotina. Postojanje defektnog gena povezuje se sa stvaranjem osjećaja ovisnosti o nikotinu, posebno kod mlađih pušača.
Kanadski su znanstvenici izradili genetski profil 228 učenika pušača u dobi od 12 i 13 godina, koji nisu smatrani ovisnicima o pušenju. U sljedećem dvogodišnjem razdoblju kod 67 posto se ipak razvila ovisnost o nikotinu. Kanadski su znanstvenici zaključili da je kod studenata s genom CYP2A6 mogućnost razvoja takve ovisnosti tri puta veća, jer se nikotin u organizmu zadržava dulje. Objasnili su to sporijim "čišćenjem" tijela od nikotina uzrokovanog usporenim radom jetre za što "krive" spomenuti gen.