"Ne vjerujem da je lokalno sudstvo spremno suditi ratne zločine. Razlozi su razni; logistički, nedostatak sudnica za procese, nedovoljna pripremljenost sudova, neodgovarajuća pripremljenost zatvorskih jedinica", rekao je Mašović upitan kakvu bi ulogu u procesuiranju ratnih zločina na području bivše Jugoslavije mogli imati lokalni sudovi, te dodao kako "u BiH još ne postoji politička volja, odnosno da ne postoji stav javnog mišljenja koji bi mogao podržati takve procese".
Mašović u razgovoru ocjenjuje kako takva ocjena vrijedi poglavito za republike Srpsku ali i za neke dijelove Federacije BiH "gdje ima osoba spremnih ujediniti se u obrani zločinaca", te podsjeća da je u nekim mjestima Federacije BiH proslavljan povrataka iz Haaga generala Tihomira Blaškića koji je osuđen za ratne zločine. Mašović podsjeća i na slučaj Nerdžuka Samarđića kojeg su u Bileći uhitile međunarodne snage radi silovanja dvanaestogodišnjakinje ali je 200 osoba prosvjedovalo u njegovu obranu. "Eto, tih 200 osoba, umjesto da pomognu, nastojalo je spriječiti njegovo uhićenje, njegovu predaju Haagu ili sudu u Sarajevu. To je, između ostalih, razlog zašto vjerujem da još nije došlo vrijeme, ni u Bosni ni u Hrvatskoj, kako pokazuje slučaj Gotovina, ni u Srbiji i Crnoj Gori, kako pokazuje slučaj četvorice generala, još nije došao trenutak, za lokalne sudove", kaže Mašović.
Mašović je u razgovoru ocijenio i da sud u Haagu nije u potpunosti ispunio svoju zadaću te da je mogao učiniti mnogo više u procesuiranju ratnih zločina na području bivše Jugoslavije. "No, na žalost, do sada je sud u Haagu jedini pravi oblik pravde koji smo imali. Da nije bilo Haaškog suda nakon gotovo 14 godina od rata u Hrvatskoj ne bismo imali niti jednu osobu osuđenu radi masovnih zločina koji su se dogodile u bivšoj Jugoslaviji", rekao je Mašović u razgovoru.