Udruga stoga apelira na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa da osnuje posebnu upravu koja će se sustavno baviti djecom s posebnim potrebama.
Osim toga predlaže osnivanje mobilnih timova, odnosno centara podrške integraciji u zajednicu, te provedbu proklamirane državne politike prema djeci s posebnim potrebama iz Nacionalne strategije za izjednačavanje osoba s invaliditetom.
Kako programi udruge nisu prošli na nedavno poništenom natječaju Ministarstva znanosti, predsjednica "Idem-a" Ljiljana Igrić upozorila je da će se zbog nedostatka novca 1. siječnja morati prekinuti i programi za edukaciju zainteresiranih nastavnika i roditelja za rad s djecom s posebnim potrebama.
Stoga "Idem" organizira humanitarnu večer 24. studenoga u Esplanadi, kako bi se ipak prikupili novci za nastavak tih programa.
Roditelji djece s posebnim potrebama (djece s disleksijom, disgrafijom, hiperaktivnošću i dr.) drže da su u sustavu školstva njihova djeca diskriminirana, iako svako dijete ima Ustavom zajamčeno pravo na obrazovanje.
Roditelji su iznijeli primjere kako zbog nedovoljne osjetljivosti škola i nastavnika ta djeca moraju mijenjati škole, a roditelji plaćati defektologe i logopede, odnosno instrukcije.
Iako bi s tom djecom trebalo raditi u tzv. individualiziranoj nastavi, nastavnici nisu ni motivirani niti educirani za takav rad, pa djeca školsko gradivo zapravo prolaze još jednom, s roditeljima nakon škole.
Ta su djeca u školama pod velikim pritiskom, frustrirana su i osjećaju se nedoraslo, što u njima potiče buntovništvo, kaže članica Udruge Ines Brenko koja također ima dijete s disgrafijom i disleksijom (poremećaj u pisanju i čitanju).
Ona upozorava da se takvu djecu često tretira kao zločestu, glupu ili lijenu, iako mogu biti i natprosječnih intelektualnih sposobnosti.