Slijedećih trideset godina demografsko će izumiranje biti glavno obilježje stanovništva Hrvatske, a osim demografskih prouzročit će i brojne društveno-gospodarske te druge posljedice, zaključuju Ivo Nejašmić s Geografskoga odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu i Roko Mišetić sa zagrebačkoga Instituta za migracije i narodnosti. Ova je projekcija znatno nepovoljnija za Hrvatsku od poznate prošlogodišnje Ujedinjenih naroda koja je dodatno zazvonila na uzbunu.
U svojem radu kojeg su naslovili "Buduće kretanje broja stanovnika Hrvatske: Projekcija 2001.-2031.", dvojica demografa su se služila analitičkom metodom ili metodom komponenata, a rad je objavljen u novom tematskom dvobroju Društvenih istraživanja (72-73), časopisa Instituta društvenih znanosti "Ive Pilara", s temom o "Depopulaciji Hrvatske".
Po izračunu Nejašmića i Mišetića depopulacija u idućih trideset godina neće biti linearna, nego će se postupno pojačavati, a najizraženija će biti u desteljeću od 2021. do 2031., kada će se stanovništvo u Hrvatskoj apsolutno smanjivati za 33.729 na godinu.
Nejašmić i Mišetić upozoravaju i na pogoršanje dobnog sastava stanovništva. Udio mladih do 14 godina prepolovit će se, s 23,7 posto (2001.) na 17,4 posto (2031.), a udio starih od 65 i više godina povećat će se s 15,7 na 22,6 posto. Mlađa skupina žena (20-29 godina) smanjit će se više od trećine. Prosječna dob iznosit će 44,5 godina. Analizirajući mogući utjecaj vanjske migracije, autori ističu da ona neće bitno utjecati na demografska kretanja.
Časopis donosi i radove akademkinje Alice Wertheimer-Baletić o depopulaciji i starenju hrvatskog stanovništva, Jakova Gele, koji prvi put u našoj stručnoj literaturi analizira kretanje boravećeg stanovništva Hrvatske, Anđelka Akrapa o velikom utjecaju zapošljavanja u inozemstvu na ubrzanje depopulacije, Dane Pejnovića o depopulaciji kao posljedici nerazmjerna regionalnog razvoja Hrvatske te Dražena Živića i Nenada Pokosa koji prvi put izračunavaju ukupne demografske gubitke u tijeku Domovinskoga rata.
Šest tekstova koji razmatraju problem depopulacije, kako napominje urednik tematskoga sveska Ivo Nejašmić, nedvojbeno pridonose znanstvenoj spoznaji razmatrane teme, a nada se da će potaknuti istraživače i na dublje proučavanje demografskog razvoja Republike Hrvatske.