Avvenire/Milano - Kardinal Bozanić na simpoziju biskupskih konferencija Europe i Afrike
Europa se danas ne smije zatvoriti u sebe, svoje blagostanje i samoproglašena prava, istaknuo je zagrebački nadbiskup i potpredsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencije (CCEE) kardinal Josip Bozanić na uvodnoj tiskovnoj konferenciji Simpozija Afrika-Europa europskih i afričkih biskupskih konferencija u Rimu, prenosi milanski Avvenire u četvrtak.
"Danas je veliki problem za Europu kako da se ne zatvori u samu sebe, u svoje blagostanje, u svoja samoproglašena prava. Ovaj simpozij želi tome doprinijeti", rekao je zagrebački nadbiskup Bozanić na konferenciji za tisak, prenosi list.
Predsjednik SECAM-a, organizacije koja okuplja afričke biskupske konferencije, monsinjor John Onaiyekan iz Nigerije, na tiskovnoj konferenciji otvoreno je kritizirao europske imigracijske politike, navodi list. "Niti jedan zakon nikada neće moći zaustaviti useljenike koji bježe od gladi. To je rijeka koja neće stati. Nije važno koji će se zakoni donijeti u Europi i kakvi će se sabirni logori raditi u pustinjama. Sve dok će na zapadu biti svog ovog blagostanja i ovakvog siromaštva u svijetu ljudi će dolaziti jer su gladni", istaknuo je tom prigodom biskup Onayeikan, navodi list.
Simpozij Afrika-Europa u organizaciji Vijeća europskih biskupskih konferencije i Vijeća biskupskih konferencija Afrike i Madagaskara održava se od četvrtka do subote u Rimu, a u njegovom radu sudjelovat će više od 150 biskupa iz 60 zemalja Afrike i Europe.
Oslobođenje/Sarajevo - Klinički centar Sarajevo ne odustaje od Cavtata
Klinički centar Sveučilišta u Sarajevu (KCUS) neće odustati od pravne bitke za priznavanje vlasništva nad nekadašnjom dječjom bolnicom "Nemanja Vlatković" u Cavtatu i uložit će žalbu na odluku Trgovačkog suda u Dobrovniku kojom je ono ponovo osporeno, piše u četvrtak sarajevsko "Oslobođenje".
Pravni zastupnik KCUS Almir Dervišbegović izjavio je za ovaj list kako je odluka dubrovačkog Trgovačkog suda, kojom je početkom tjedna odbačen zahtjev za povrat dijela zemljišta nekadašnje bolnice u Cavtatu, "nezamisliva".
"To je nezamislivo jer je odlukom vlasti Bosne i Hercegovine iz rujna 1992. godine formiran KCUS koji je postao sljednikom bivšeg Sveučilišno-medicinskog cetra u Sarajevu, ugašenog drugom odlukom BiH", kazao je Dervišbegović.
Trgovački sud u Dubrovniku odbio je tužbu KCUS-a protiv stečajnog upravitelja bivše dječje bolnice u Cavtatu kojom je traženo izlučenje triju čestica zemljišta iz stečajne mase namijenjene prodaji.
Stečajni upravitelj Pero Vićan raspisao je licitaciju ovog zemljišta kako bi se izmirila dugovanja od milijun i 330 tisuća kuna prema bivšim uposlenicima i Hrvatskom zavodu mirovinskog osiguranja.
Kako je u utorak izjavio sudac Trgovačkog suda Srđan Gavranić, zahtjev je odbijen je KCUS nije dokazao da je vlasnik spornih zemljišnih parcela.
Također je traženo poništenje ugovora o prodaju stanova što su pripadali nekadašnjoj bolnici no dubrovački je sud i taj zahtjev odbio.
Stečaj bolnice u Cavtatu pokrenut je prije tri godine, no najatraktivniji dio zemljišta u Cavtatu uz samu obalu još nije ponuđen na prodaju jer se čeka okončanje parničnog postupka.
Država BiH sada čeka rasplet sudskog procesa pred Visokim trgovačkim sudom u Zagrebu u kojemu traži povrat oko devet tisuća četvornih metara zemljišta u Cavtatu.
Kako je pojasnila državna pravobraniteljica BiH Dragica Miletić, KCUS i država BiH zapravo su suvlasnici bivše dječje bolnice pri čemu državi pripada oko devet tisuća četvornih metara a KCUS-u oko dvije tisuće.
BiH imovinu u Cavtatu traži na temelju Aneksa G Sporazuma o sukcesiji, koji obvezuje države nastale na području bivše SFRJ, da jedne drugima vrate svu prijeratnu imovinu.
"Tužbu smo predali u lipnju, no za sada nemamo odgovor kada će postupak biti nastavljen", kazala je Miletić istaknuvši kako odluka dubrovačkog suda ne može utjecati na ishod spora koji se vodi pred sudom u Zagrebu.
Miletićeva je uvjerena kako će BiH dobiti svoju imovinu u Cavtatu, bez obzira hoće li to regulirano i sporazumom o imovinsko-pravnim odnosima s Hrvatskom što je od hrvatskog premijera Ive Sanadera izrijekom tražio predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić.
Il Piccolo/Trst - Nikoliću će najvjerojatnije biti suđeno u Hrvatskoj
Suđenje Ivanu Nikoliću optuženom za ubojstvo Zorice Piršlin Bokišu u Trstu, najvjerojatnije će se održati u Hrvatskoj, piše tršćanski Il Piccolo u prilogu o uhićenju Ivana Nikolića u srijedu u Daruvaru.
Za Ivanom Nikolićem talijanska policija je izdala tjeralicu putem Interpola radi ubojstva Zorice Piršlin Bokiš, koja je kao i Nikolić državljanin Hrvatske, a koje je počinjeno u nedjelju u Trstu. Nikolić je po ubojstvu pobjegao u Hrvatsku, u Daruvar, gdje ga je u srijedu uhitila hrvatska policija. Nikoliću će najvjerojatnije suditi hrvatsko pravosuđe s obzirom da su i on i žrtva državljani iste zemlje, piše list i napominje i da niti jedna država svog građanina ne izručuje vlastima druge zemlje radi suđenja.
"U ovom slučaju, više nego u bilo kojem drugom, vrijedi načelo da 'svatko sam pere svoje prljavo rublje'. I da naše vlasti zatraže izručenje Ivana Nikolića Zagreb ga nikada neće izručiti. Svi odvjetnici i svi jučer upitani stručnjaci za pravo dali su jednoglasan odgovor. 'Nikoliću će za ubojstvo biti suđeno u njegovoj zemlji na temelju hrvatskog kaznenog zakona", piše list i dodaje da to ne znači da određene informacije i dokumenti vezani uz slučaj neće biti isporučeni Zagrebu od strane tršćanskog tužiteljstva.
Nikolićev bijeg u Hrvatsku je, međutim, stvorio niz proceduralnih poteškoća za istragu koje neće biti lako riješiti, upozorava list te navodi da, primjerice, po talijanskom zakonu osobe pod istragom, kao i oštećena strana, imaju pravo na odvjetnike koji pak mogu imenovati tehničke savjetnike za autopsiju. I Nikolić i obitelj Zorice Piršlin Bokiš nalaze se, međutim, u Hrvatskoj te vjerojatno ne znaju ništa o tome što se događa u tršćanskom tužiteljstvu i policiji, objašnjava list. List navodi i da, premda je hrvatska policija javno obznanila da je uhitila Nikolića, tršćanskoj policiji još nije stigla službena informacija o tome.
Istraga tršćanskih organa gonjenja sada se namjerava usredotočiti na osobe koje su Nikoliću pomogle u bijegu, te "Nikolićevi prijatelji ostaju pod povećalom istražitelja", navodi list.
Dnevnik/Ljubljana - Hoće li se nakon ribara posvaditi slovenski i hrvatski lovci?
Nakon uspostave države granice između Slovenije i Hrvatske lovci iz slovenske Dobove ostali su bez sto hektara svojeg tradicionalnog lovišta koje se nalazi uz sliv Sutle u rijeku Savu, te izražavaju nezadovoljstvo sadašnjim stanjem, piše u četvrtak ljubljanski dnevni list "Dnevnik".
"Dobovski lovci postali su svjesni gubitka tek 1999. godine, kad su se usred polja i travnjaka na desnoj obali Sutle pojavile table s upozorenjima da je riječ o hrvatskom teritoriju", piše list, dodajući da su iste godine dobovski lovci tražili zaštitu svojih interesa i da se je njihovo uzbuđenje djelomice smirilo nakon sastanaka policija iz Krškog i Zagreba. "Rečeno im je da se prema katastru hrvatski teritorij proteže i na desnu stranu Sutle i da tamo moraju prestati loviti", piše list.
Priču o lovcima iz Dobove list stavlja u kontekst poznatih neslaganja oko načela za utvrđivanje granice između država (na mikrorazini), gdje, kako navodi list, "Hrvatskoj ponegdje katastarska granica jednom odgovara, a drugi put ne".
"Gledamo li razgraničenje između dviju država u cjelini, nije teško ustanoviti da Hrvatima katastarska granica jednom odgovara, a drugi put ne. Godine 1991. bilo je rečeno da do konačnog razgraničenja vrijedi stanje na dan osamostaljenja. Budući da je tada naše lovište sezalo sve do rijeke Sutle, takvo bismo stanje morali održavati i nadalje", rekao je za "Dnevnik" član lovačkog društva iz Dobove Franci Deržič.
U Brežicama, u odjelu državnog geodetskog zavoda Slovenije tvrde pak da je katastarsko stanje jasno i da ga pokazuju i snimke terena iz zraka.
Lovci iz Dobove ukazuju da i hrvatski lovci u spomenuti kut između Save i Sutle moraju dolaziti po slovenskom teritoriju. Ako bi se oni sami odlučili da i dalje love na spomenutom području kako su to činili do 1991. godine, onda bi - dodaju - vjerojatno morali ići automobilom preko graničnog prijelaza Bregana koji je 20 kilometara daleko ili se voziti brodom preko Sutle, piše "Dnevnik".