Obrazloženje HEP-a da poskupljenje neće biti veliki udar na standard građana jer su cijene struje u Hrvatskoj relativno niske u odnosu na ostale zemlje ne umanjuje udar na džep građana, niti im može biti utjeha, ističe NHS u priopćenju.
Jednako je teško prihvatiti obrazloženje da je poskupljenje nužno radi izgradnje novih kapaciteta i razvoja mreže jer građani time neće ostvariti neka posebna vlasnička prava, upozorava NHS.
"Građani su puno puta dosad izravno ulagali u poduzeća koja su na kraju prodana ili se prodaju, a da pritom nije vrednovan njihov udio u stvaranju imovine tih poduzeća".
NHS upozorava da su hrvatski građani posljednjih godina vrlo spretno izloženi nizu poskupljenja koja iz mjeseca u mjesec sve više pritišću njihov standard.
U javnosti se često spominje rast plaća ili mirovina, ali se pritom ne vodi računa da se s takvim primanjima može kupiti sve manje dobara i platiti sve manje usluga.
Na skupoću življenja u Hrvatskoj ukazuje odnos potrošačke košarice i prosječne plaće, koja je u rujnu bila dostatna za pokriti svega 74 posto minimalnih mjesečnih izdataka.
Pokazatelj skupoće je i uspon Zagreba na ljestvici najskupljih gradova u svijetu, koji se s lanjskog 75. ove godine popeo na 59. mjesto.
HEP je nedavno najavio da će cijena struje u Hrvatskoj idućih godina morati postupno porasti ukupno 20 posto, od čega bi već u 2005. trebala poskupjeti 10 posto, što je nužno zbog novih ulaganja koja se ne bi smjela odgađati.